Cilj istraživanja bio je utvrditi u kojoj je mjeri nacionalni identitet povezan s pozitivnim i negativnim međugrupnim ishodima, točnije sklonosti prosocijalnom ponašanju u situaciji svjedočenja vršnjačkom međuetničkom nasilju i sklonosti diskriminaciji vršnjaka pripadnika nacionalne manjine. Dodatno, istražena je medijacijska uloga međugrupne tjeskobe i simboličke prijetnje u promatranim vezama.
U istraživanju je sudjelovalo 160 zagrebačkih srednjoškolaca. Rezultati su pokazali slabu ali značajnu negativnu povezanost nacionalnog identiteta sa sklonosti prosocijalnom ponašanju te nisku, ali značajnu pozitivnu povezanost sa sklonosti diskriminaciji. Utvrđena je medijacija simboličke prijetnje u oba slučaja, i pozitivnog i negativnog međugrupnog ishoda. Međugrupna tjeskoba nije se pokazala značajnim medijatorom ni u jednom slučaju. Utvrđeno je i da korišteni medijacijski model bolje objašnjava sklonost diskriminaciji nego sklonost prosocijalnom ponašanju što je osvijestilo potrebu za dubljim istraživanjem pozitivnih međugrupnih ishoda. Prikazana su metodološka ograničenja, smjernice za buduća istraživanja te praktične implikacije provedenog istraživanja.The goal of this study was to determine correlation between national identity and positive and negative intergroup outcomes. More specifically, we measured tendency to act prosocially in a situation of witnessing intergroup interethnic bullying and tendency to discriminate a minority outgroup member. Additionally, we explored the mediating role of intergroup anxiety and perceived symbolic threat in the observed relationships.
160 students from two high schools in Zagreb participated in the study. Results showed weak but significant negative correlation between national identity and tendency to act prosocially, and low but significant positive correlation with tendency to discriminate. Perceived symbolic threat served as a mediator in both cases, regarding positive and negative intergroup outcomes. Intergroup anxiety was not confirmed as a significant
mediator in any of the two models. Additionally, we established that tendency to discriminate was better explained by the same mediation model than tendency to act prosocially, which raised awareness that more research needs to be conducted in this area. Methodological limitations, implications for further research and practical implications are discussed
Is data on this page outdated, violates copyrights or anything else? Report the problem now and we will take corresponding actions after reviewing your request.