Model potrošnje energije u sektoru prometa Republike Hrvatske - transpozicija ciljeva Europske unije u pogledu smanjenja CO2 emisija

Abstract

U kontekstu klimatskih promjena, Europska unija je definirala osnovne ciljeve u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova iz prometnog sektora. Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, dužna je planirati provedbenu energetsku politiku u skladu sa strateškim EU dokumentima te sukladno istima definirati dugoročnu strategiju nisko-ugljičnog razvoja. U ukupnoj finalnoj potrošnji energije u Republici Hrvatskoj u 2014. godini, udio potrošnje prometnog sektora (od čega se gotovo 90 posto odnosi na cestovni promet) iznosio je više od 32 posto, a pretpostavka je da isti neće opadati u nadolazećem razdoblju. Trend ostvarene emisije CO2 iz prometa ukazuje na značajno uvećanje u razdoblju nakon 1990. godine, a s obzirom na činjenicu da se u nadolazećem razdoblju očekuje daljnji porast mobilnosti, identificiran je značajan problem ispunjenja zahtjeva koji su načelno stavljeni pred Republiku Hrvatsku u kontekstu smanjenja CO2 emisije. Tome u prilog ne ide ni činjenica vrlo niske razine energetske učinkovitosti koja je ostvarena u proteklom razdoblju, a o čemu svjedoče izračunati pokazatelji za promet. Rezultati sofisticiranog modela za procjene ostvarenih emisija iz prometa ukazuju na visoki udio emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari koje proizlaze iz registriranog voznog parka. Zaključeno je da postoji izuzetan potencijal za provedbu politike energetske učinkovitosti, što bi posljedično dovelo i do smanjenja štetnih emisija, a isto je uzeto u obzir prilikom modeliranja dugoročne potrošnje energije u sektoru prometa i posljedičnih emisija iz prometa na području Republike Hrvatske. Uvažavajući osnovne ekonometrijske relacije definiran je referentni scenarij potrošnje energije u prometu Republike Hrvatske. Sukladno odrednicama istog očekuje se da će se ukupne potrebe za energijom u prometu do 2050. godine smanjiti za oko 23 posto u odnosu na 2013. godinu. Time se jasno neće ispuniti načelni ciljevi smanjenja CO2 emisije, koji bi u ovom scenariju bili reducirani za tek neznatnih 12 posto u odnosu na 1990. godinu. Sukladno tome, nužno je poticati implementaciju nove tehnologije u vidu električnih vozila, čime bi se u 2050. godini postiglo očekivano smanjenje CO2 emisije za oko 60 posto u odnosu na 1990. godinu, a što je i potvrđeno modeliranjem scenarija snažne penetracije električnih vozila. Ostvarenje takvog scenarija donijelo bi sa sobom niz pozitivnih eksternalija, a samo financijska kvantifikacija govori o potencijalnim kumulativnim uštedama reda veličine 1.039 milijuna EUR u razdoblju nakon 2030. godine, ukoliko bi se električna energija za potrebe električnih vozila proizvodila iz obnovljivih izvora energije. Pravovremeni razvoj tržišta električne mobilnosti zahtijevat će snažan politički impuls u vidu definiranja potrebnih strateških, organizacijskih, legislativnih i tehničko ekonomskih podloga kako bi se osigurao funkcionalan model primjeren hrvatskim socioekonomskim uvjetima.In the climate change context, the European Union has defined the basic objectives in terms of reducing greenhouse gas emissions from the transport sector. Croatia, as a member State of the European Union, is obliged to plan the energy policy implementation in line with strategic EU documents and define a long-term strategy for low-carbon development accordingly. Within total final energy consumption in Croatia in 2014, the consumption share of the transport sector (of which almost 90 per cent applies to road transport) accounted for more than 32 percent, and the assumption determinants does not anticipate the share decline in the coming period. A generated CO2 emissions trend from transport indicates a significant increase in the period after 1990, but due to the fact that in the forthcoming period further mobility growth is expected, a significant problem to meet the requirements that are generally placed in front of the Republic of Croatia in the context of the reduction of CO2 emissions is identified. An additional concern is the fact of low level of energy efficiency achievement in the past period, which was confirmed by the calculated indicators for the transport sector. The results from sophisticated model for the assessment of the achieved emissions from transport indicate a high proportion of greenhouse gases and pollutants arising from the registered vehicle fleet. The conducted analysis found that there is great potential for the implementation of energy efficiency policies, which would consequently lead to a reduction in emissions, and this fact was quantified and taken into account when modelling the long-term energy consumption in the transport sector and the consequent emissions on the Croatian territory. Taking into account the basic econometric relations, the reference scenario of energy consumption in the transport of the Croatia was defined. In accordance with the determinants of the scenario, it is expected that the total demand for energy in transport will decrease by about 23 percent by 2050 compared to 2013. Thus clearly does not meet the goals of CO2 emissions reduction, which would decrease only by 12 percent compared to 1990 in this scenario. Accordingly, it is necessary to encourage the implementation of new technology in the form of electric vehicles, which would progressively lead to the achievement of the expected CO2 reduction in 2050 by about 60 percent compared to 1990, as confirmed by strong penetration of electric vehicles scenario modelling. The realization of such scenario would result in a series of positive externalities. Financial qualification of potential cumulative cost savings of approximately 1,039 million euros is expected in the period after 2030, in the case of renewable energy as source for electricity generation for the energy needs of electric vehicles. Well-timed development of the market of electric mobility will require a strong political impulse in the form of defining the necessary strategic, organizational, legislative and technical-economic basis to ensure a functional model appropriate for Croatian socio-economic conditions