Analiza učinkovitosti makroprudencijalne politike u Hrvatskoj

Na virtualnoj prezentaciji održanoj 6. svibnja 2025., u organizaciji Instituta za javne financije i Hrvatske narodne banke, Tihana Škrinjarić (Bank of England, Bank Stress Test and Resilience Division), predstavila je članak objavljen u časopisu Public Sector Economics o analizi učinkovitosti makroprudencijalne politike u Hrvatskoj. Autorica ocjenjuje karakter makrobonitetne politike te doprinosi literaturi na dva načina. Prvo, donosi sveobuhvatan pregled relevantne literature s ciljem utvrđivanja rezultata dosadašnjih istraživanja i teorijskih doprinosa u ovom području. Drugo, pruža empirijsku analizu i ocjenu karaktera makrobonitetne politike u Hrvatskoj te razmatra različite izazove u praksi. Budući da je Hrvatska relativno aktivna u provođenju makrobonitetne politike, rezultati i zaključci rada mogu biti korisni i drugim zemljama koje nastoje unaprijediti metodologije za definiranje i ocjenjivanje učinaka makrobonitetne politike. Autorica ističe kako rezultati analize mogu varirati ovisno o odabiru i definiciji pojedinih varijabli, što dodatno potvrđuje složenost ove teme. Naime, rezultati u velikoj mjeri ovise o načinu definiranja pokazatelja, odabiru metodoloških pristupa pri njihovu izračunu te drugim važnim metodološkim čimbenicima. S obzirom na to da je riječ o analizi iz ptičje perspektive, potrebno ju je upotpuniti pristupima koji se temelje na granularnim podacima, a koji mogu pružiti jasniji uvid u rezultate makrobonitetne politike“ naglasila je Škrinjarić. Predavanje je moderirao Petar Sorić, izvanredni profesor na Katedri za statistiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a dostupne su snimka i prezentacija

Fiskalna dominacija i inflacija: dokazi iz Subsaharske Afrike

John Hooley i Mika Saito iz Međunarodnog monetarnog fonda predstavili su 22. siječnja 2025. članak o fiskalnoj dominaciji i inflaciji objavljen u časopisu Public Sector Economics. Uloga središnje banke u financiranju države tijekom pandemije koronavirusa ponovno se pojavila kao tema rasprava o javnim politikama, jer su se mnoge zemlje suočile s dodatnim proračunskim pritiscima u vrijeme već ionako visokih razina duga. Područje Subsaharske Afrike pružilo je korisne uvide u ovo pitanje budući da je to regija u kojoj je čak i prije krize uzrokovane koronavirusom bilo uobičajeno da središnje banke financiraju državu. Istraživanje pokazuje da fiskalna dominacija jača u razdobljima fiskalnih pritisaka, osobito kada su alternative financiranja ograničene, a središnja banka financiranjem države izaziva inflatorne pritiske. Kako bi se rizici smanjili, zakonska ograničavanja iznosa kojima središnja banka može financirati državu mogu biti učinkovita, čak i ako nisu uvijek obvezujuća. Rezultati ukazuju da je fiskalna dominacija važno makroekonomsko pitanje koje bi kreatori politika trebali ozbiljno razmatrati ne samo kada im prijeti rizik hiperinflacije, već i u uobičajenim okolnostima. Predavanje je moderirao Dubravko Mihaljek, pomoćnik glavne urednice časopisa Public Sector Economics, a dostupna je i prezentacija

Javne investicije u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Javne su investicije u Europskoj uniji (EU) tijekom posljednjega desetljeća uglavnom stabilne, s prosječnim udjelom od oko 3 do 3,5% BDP-a, uz tek manje oscilacije. Hrvatska pak, s udjelom koji se – uglavnom zbog korištenja sredstava EU-a – s 3,8% u 2010. povećao na 5,7% u 2024., premašuje taj prosjek. U izvješću s kraja 2024. Europska komisija (EK) ističe kako uza sve veće potrebe za javnim investicijama raste i važnost njihova strateškog planiranja. Na temelju analize najuspješnijih projekata EK sistematizira ključne čimbenike njihova uspješnog upravljanja, poput usklađenosti dugoročne strategije s regionalnim, lokalnim i sektorskim strategijama, transparentnosti podataka i političke podrške. Ovakav pristup od posebne je važnosti za Hrvatsku kako bi se osigurao kontinuitet javnih investicija i omogućila pravodobna priprema za potencijalno smanjenje europskih sredstava u budućnosti

Mnogo vike nizašto? Euro i inflacija u Hrvatskoj

Petar Sorić, izvanredni profesor na Katedri za statistiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, predstavio je 22. svibnja 2024. u Institutu za javne financije svoj članak o utjecaju uvođenja eura na ukupne promjene razina cijena u Hrvatskoj objavljen u časopisu Public Sector Economics. Sorić je istaknuo da je provođenjem placebo testova teško odrediti točno vrijeme kada je euro počeo utjecati na inflaciju što ukazuje da je hrvatska ekonomija već prije njegovog formalnog uvođenja bila snažno povezana s ovom valutom. Rezultati istraživanja sugeriraju da je uvođenje eura imalo razmjerno malen učinak na ukupnu inflaciju u Hrvatskoj, dok je zamijećen značajan i nešto intenzivniji učinak na cijene hrane, restorana i odjeće. Daljnja istraživanja trebala bi se usredotočiti na fenomen percepcije inflacije i njezine temeljne odrednice poput uloge medija, apriornih očekivanja te društvenih i demografskih čimbenika. Predavanje je moderirao Dubravko Mihaljek, urednik u časopisu Public Sector Economics, a dostupna je i prezentacija ovog zanimljivog predavanja. Članak je osvojio nagradu u kategoriji redovitih radova Zaklade Hanžeković za 2023. godinu

Kako do dostupnije zdravstvene zaštite u nekim budućim krizama?

Pandemija koronavirusa značajno je ograničila pristup zdravstvenoj zaštiti i mnogi su bili prisiljeni odgoditi preglede, odustati od liječenja zbog straha od zaraze ili im je medicinska skrb bila uskraćena – što je dodatno produbilo postojeće zdravstvene nejednakosti. Šime Smolić, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, održao je 12. veljače 2025. prezentaciju na temelju članka objavljenog u časopisu Public Sector Economics o telemedicini koja se u doba pandemije nametnula kao alternativno rješenje, omogućujući konzultacije na daljinu i pristup medicinskim uslugama bez fizičkog kontakta. Premda je poboljšala dostupnost zdravstvene skrbi, nije uspjela u potpunosti ublažiti zdravstvene nejednakosti kojima su najviše izložene žene, samci i kronični bolesnici, a otežani pristup skrbi nastavljen je i nakon pandemije. Istraživanje čimbenika nepodmirenih zdravstvenih potreba osoba starijih od 50 godina temelji se na podatcima studije SHARE (Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe), najveće istraživačke infrastrukture u društvenim znanostima u Europi koja prikuplja podatke o zdravlju, starenju i životnim uvjetima osoba starijih od 50 godina u 27 europskih zemalja i Izraelu. Telemedicina se pokazala učinkovitijom u zemljama s razvijenijom digitalnom infrastrukturom, a poteškoće u primjeni su se pojavljivale u zemljama bez jasnih pravila i financijskih poticaja. Iako ima veliki potencijal, u mnogim je slučajevima služila kao nadopuna, a ne zamjena za tradicionalnu medicinsku skrb. Za bolju integraciju telemedicine u zdravstvene sustave potrebno je ukloniti regulatorne i financijske prepreke, ulagati u digitalnu infrastrukturu i obrazovanje koje će starijim osobama olakšati korištenje digitalnih zdravstvenih usluga. Prezentaciju je moderirala Marijana Bađun, viša znanstvena suradnica u Institutu

Poslovna izvješća Instituta za javne financije

Poslovna izvješća Instituta za javne financije sadrže osnovne podatke o Institutu i njegovom radu tijekom godine. Poseban je naglasak stavljen na aktivnosti znanstvenika, objavljenim znanstvenim i stručnim radovima, sudjelovanju znanstvenika u nastavi, održanim konferencijama te akademskom i stručnom usavršavanju. Izvješća također sadrže pregled projekata koje je Institut izradio tijekom godine te doprinos znanstvenika u njihovoj izradi

Public investments in Croatia and the European Union

Public investments in the European Union (EU) in the past decade have mostly been stable, averaging around 3 to 3.5% of GDP, with few oscillations. Croatia – with a 5.7% share in 2024, rising from 3.8% in 2010 – is substantially above that average, mostly due to the high share of EU funding. The 2024 European Commission report highlights the importance of strategic public investment planning to meet rising demand. The analysis of the European Commission's most successful projects systematized key aspects of their effective management, including the alignment of long-term strategies with regional, local, and sectoral strategies, data transparency, and political support. Such an approach is particularly important for Croatia to secure the continuity of public investment and properly prepare for a potentially reduced inflow of European funds in the future

Public Sector Entrepreneurship: Present State and Research Avenues for the Future

Public sector entrepreneurship (PSE) is a growing area of knowledge that studies the application of innovative activities and processes to enhance public service quality. This can ultimately affect the public organization’s performance and the country’s economic success and growth. Even though PSE has been studied through the lenses of several academic disciplines, its assumptions are often based on the insights derived from research on entrepreneurship in the private sector. The theories of public entrepreneurship are scattered throughout the literature, while empirical research is still scarce. There exists a need to build a conceptual characterization that distinguishes its unique indicative dimensions. This paper aims to collect and summarize some of the definitions, theories, dimensions, and determinants of public sector entrepreneurship and propose avenues for future empirical research. It is a literature review using the PRISMA methodology to examine public sector entrepreneurship, systematically collecting and synthesizing previous research. This approach yielded 55 publications, which were used as sources for developing a comprehensive conceptualization of PSE. The paper’s contribution is reflected in this review and analysis, as well as its suggestions for future research topics and empirical methods in this developing area of knowledge

Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Prema podacima Eurostata objavljenima početkom srpnja, prihodi od okolišnih poreza u Hrvatskoj porasli su s 0,6 milijardi eura, koliko su iznosili u 1995. godini, na 2,3 milijarde eura u 2022. godini, što predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta od 5,8%. Većinu ovoga rasta generirali su porezi na energente, dok su porezi na transport te zagađenje i prirodne resurse pridonijeli u manjoj mjeri. Udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u iznosio je 3,3%, što je jedan od najviših udjela unutar Unije, odmah iza Grčke i Bugarske. Ovakva kretanja ukazuju na to da je u Hrvatskoj proces odvajanja gospodarskoga rasta od potražnje za fosilnim gorivima znatno sporiji u odnosu na prosjek EU-a. Naime, visok udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u, posebno onih vezanih uz energente, odražava daljnju ovisnost o fosilnim gorivima. Ova činjenica implicira da mjere za poticanje energetske učinkovitosti i tranziciju prema obnovljivim izvorima energije nisu implementirane s potrebnom razinom učinkovitosti ili širinom u odnosu na druge članice EU-a