Povezanost znanja i stavova o pružanju prve pomoći s iskustvenim učenjem i održivim razvojem

Pružanje prve pomoći predstavlja ključnu vještinu koja može spasiti živote u hitnim situacijama. Dok su temelji prve pomoći dobro poznati, razina znanja i stavova o pružanju prve pomoći može varirati među pojedincima i zajednicama. Ova varijabilnost može imati značajan utjecaj na efikasnost i brzinu reakcije u trenucima kada je brza intervencija presudna. Povezanost znanja i stavova o pružanju prve pomoći s iskustvenim učenjem i održivim razvojem predstavlja ključni element u ostvarivanju sigurnijeg i održivijeg društva. Cilj rada je bio istražiti znanja i stavove populacije o pružanju prve pomoći unesrećenima. U istraživanju je učestvovao 221 ispitanik od čega je najveći broj bio u dobi 18 – 25 godina (56,6%), ženskog spola (73,3%), srednjoškolskog obrazovanja (63,8%). S obzirom na zanimanje najveći broj ispitanika su bili učenici i studenti (24,4%). Iz dobivenih rezultata je vidljivo da je znanje ispitanika o pružanju prve pomoći relativno dobro ali još uvijek ima prostora za edukaciju. Većina ispitanika smatra da populacija nije dovoljno educirana o načinima pružanja prve pomoći. Više od 80% ispitanih smatra da bi se edukacija o pružanju prve pomoći trebala obavezno provoditi u svim obrazovnim ustanovama i na svim razinama. Pružanje prve pomoći nije samo vještina koja spašava živote, već i pokazatelj svijesti o važnosti brige za druge i brzog reagiranja u hitnim situacijama. Održivi razvoj zahtijeva integraciju prve pomoći u obrazovne programe na svim razinama te naglašava važnost kontinuirane edukacije i promicanja svijesti o važnosti pružanja prve pomoći u zajednici. Kroz obuku i edukaciju, pojedinci ne samo da stječu vještine potrebne za reagiranje u hitnim situacijama, već i promiču osjećaj odgovornosti prema drugima te doprinose izgradnji sigurnijeg i solidarnijeg društva

Nursing Interventions for a Patients with Deep Vein Thrombosis

Duboka venska tromboza (DVT) ozbiljan je medicinski problem koji uključuje stvaranje krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u donjim ekstremitetima, s potencijalnim komplikacijama poput plućne embolije (PE) i posttrombotskog sindroma (PTS). Glavni čimbenici rizika za nastanak DVT-a uključuju genetske predispozicije, imobilizaciju, kirurške zahvate i kronične bolesti. Učestalost DVT-a varira među populacijama, a rano prepoznavanje simptoma i preventivne strategije ključne su za smanjenje rizika. Medicinske sestre i zdravstveni radnici imaju važnu ulogu u prevenciji i upravljanju DVT-om, kroz praćenje rizičnih pacijenata, provođenje preventivnih mjera i pravovremenu dijagnostiku. Edukacija pacijenata o simptomima i prevenciji također značajno doprinosi smanjenju učestalosti. Napredak u dijagnostičkim alatima i razvoju novih lijekova, kao što su direktni oralni antikoagulansi (DOAC), pojednostavio je liječenje DVT-a, uz smanjenje rizika od krvarenja. Prevencija uključuje i mehaničke metode poput kompresivnih čarapa, osobito u bolničkim uvjetima, čime se značajno smanjuje incidencija DVT-a i komplikacija

Nursing Interventions for the Prevention of Infections Caused by Methicillin - Resistant Staphylococcus Aureus

Meticilin-rezistentni zlatni stafilokok (MRSA) predstavlja ozbiljan zdravstveni problem u bolničkim i zdravstvenim ustanovama diljem svijeta. Ova bakterija otporna je na mnoge uobičajene antibiotike, što otežava liječenje infekcija koje izaziva. MRSA može uzrokovati različite infekcije, od blagih kožnih infekcija do teških stanja, uključujući pneumoniju i sepsu, što ga čini posebno opasnim za imunokompromitirane pacijente. Sestrinske intervencije ključne su u sprječavanju širenja MRSA infekcija. Osnovni koraci uključuju strogo pridržavanje higijenskih protokola, kao što su pravilno pranje ruku i korištenje osobne zaštitne opreme. Edukacija osoblja i pacijenata također je od suštinskog značaja; medicinske sestre igraju ključnu ulogu u podizanju svijesti o rizicima povezanim s MRSAom i metodama prevencije. Osim edukacije, medicinske sestre trebaju implementirati i pravilne izolacijske mjere za pacijente zaražene ili potencijalno zaražene MRSA-om, čime se sprječava širenje infekcija unutar zdravstvenih ustanova. Kontinuirani nadzor higijene ruku i protokola za dezinfekciju opreme dodatno doprinosi smanjenju stope infekcija. S obzirom na to da su zdravstvene ustanove često pogođene epidemijama MRSA-a, sveobuhvatan pristup prevenciji, uključujući suradnju s ostalim zdravstvenim djelatnicima, postaje još važniji. Cilj sestrinskih intervencija nije samo sprječavanje infekcija, već i osiguranje sigurnog okruženja za pacijente, smanjenje stresa i poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi. S obzirom na sve navedeno, sestrinske intervencije igraju ključnu ulogu u kontroli MRSA-a, a njihovo učinkovito provođenje može značajno smanjiti incidenciju infekcija i poboljšati ukupno zdravstveno stanje pacijenata

Čimbenici majčine odluke o dojenju

Svrha: Cilj istraživanja je bio analizirati čimbenike koji su  značajno povezani s trajanjem isključivog i ukupnog dojenja majki s područja Hrvatske. Metode: Studija predstavlja presječno istraživanje, u periodu od 01.12.2023. do 01.05.2024. godine. Online upitnikom prikupljeni su podaci od 361 majke o čimbenicima dojenja. Rezultati: Trajanje isključivog dojenja statistički značajno korelira s porodom carskim rezom, davanjem dude varalice ili bočice u prvom mjesecu života djeteta (r = - 0,41),  dobi majke, stručne spreme majke, odlukom o dojenju donesenom prije trudnoće,  stavom podrške dojenju na javnom mjestu (r = 0,22), prethodnim iskustvom dojenja (r = 0,21), prvim podojem unutar sat vremena, rooming-inom,  sudjelovanjem u radu grupa za potporu dojenju, ne davanjem zamjena za majčino mlijeko u rodilištu (r = 0,29). Ukupno trajanje dojenja statistički značajno korelira s korištenjem duhanskih proizvoda u trudnoći (r = - 0,45), porodom carskim rezom, davanjem dude varalice ili bočice u prvom mjesecu života djeteta (r = - 0,35), ne davanjem zamjena za majčino mlijeko u rodilištu (r = 0,26), kontaktom koža na kožu nakon poroda, sudjelovanjem majki u radu grupa za potporu dojenju (r = 0,27), pohađanjem trudničkih tečajeva (oba roditelja), rooming-inom, prvim podojem unutar sat vremena (r = 0,21), prethodnim iskustvom dojenja, stavom podrške dojenju na javnom mjestu (r = 0,20), odlukom o dojenju donesenom prije trudnoće, stručnom spremom (r = 0,20) i dobi majke (r = 0,21),  isključivim dojenjem (r = 0,67). Zaključak: Kvaliteta pomoći zdravstvenih radnika majkama prije, tijekom i nakon porođaja značajno utječe na uspješnost dojenja

Sexually transmitted diseases in pregnancy

Najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) u trudnoći uključuju HIV, sifilis, gonoreju, klamidiju, Herpes simplex virus (HSV) i humani papiloma virus (HPV). Ove infekcije mogu imati ozbiljne posljedice za zdravlje majke i djeteta, poput spontanog pobačaja, prijevremenog poroda, zastoja u rastu fetusa i kongenitalnih infekcija. Pravodobna dijagnoza i liječenje ključni su za smanjenje rizika komplikacija. Medicinske sestre imaju važnu ulogu u prevenciji, dijagnostici i zbrinjavanju SPB kod trudnica. Njihove intervencije uključuju educiranje trudnica o prevenciji SPB, pružanje emocionalne podrške, praćenje stanja fetusa i majke te osiguravanje pristupa odgovarajućim zdravstvenim uslugama. Važno je očuvati zdravlje majke i fetusa uz poštivanje etičkih načela i individualnih potreba pacijentica

Preoperative Preparation of the Patient and Postoperative Course in Colon Cancer

Abdominalna kirurgija je uporaba kirurških postupaka za dijagnosticiranje i/ili liječenje poremećaja i abnormalnosti anusa, rektuma i debelog crijeva. Gotovo sva stanja koja se liječe abdominalnom kirurgijom mogu dovesti do potrebe za opsežnom rekonstrukcijom gastrointestinalnog trakta. Principi liječenja u ovom kirurškom području nisu promijenjeni dugi niz godina, a kirurške metode koje se koriste mogu uključivati otvorenu kirurgiju, laparoskopiju i robotsku laparoskopiju. Najčešće korištene tehnike su po Dionu i Hartmannu. Koncept poboljšanog oporavka nakon operativnog zahvata usmjeren je na smanjenje kirurškog stresa i poboljšanje postoperativnog tijeka Temelji se na planiranju i provođenju intervencija u razdoblju prije operativnog zahvata, što obuhvaća anesteziju, analgeziju, prehranu, mobilnost, sprječavanje komplikacija, psihosocijalnu podršku i edukaciju. Zdravstvena njega bolesnika je izazovna i kompleksna te obuhvaća niz intervencija koje zahtijevaju učestale procjene stanja bolesnika, poštivanje protokola i smjernica za rad. Kod operacije kolona važno je osigurati kontinuitet skrbi, spriječiti postoperativne poteškoće i komplikacije te očuvati kvalitetu života bolesnika

The role of the nurse in the care of patients with chronic complications of diabetes

Šećerna bolest ili diabetes mellitus je najčešća bolest metabolizma ugljikohidrata koju obilježava povišena koncentracija glukoze u krvi. Bolest se smatra značajnim javnozdravstvenim problemom i raširena je u cijelom svijetu. Epidemiologiju šećerne bolesti posljednjih je desetljeća obilježio izraziti porast broja oboljelih uzrokovan ponajprije načinom života, porastom prekomjerne tjelesne težine te fizičkom neaktivnošću populacije. Tijek šećerne bolesti okarakteriziran je brojnim akutnim i kroničnim komplikacijama. Kronične komplikacije uzrokovane su inzulinskom rezistencijom ili nedostatkom inzulina, u kombinaciji s dugotrajnom hiperglikemijom i dislipidemijom te poremećajima drugih metaboličkih putova. Kronične komplikacije šećerne bolesti odgovorne su za većinu morbiditeta i mortaliteta povezanih s bolešću. Za oboljele od šećerne bolesti zdravstvenu skrb je potrebno usmjeriti prema poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite i poboljšanju kvalitete života oboljelih osoba. Liječenje šećerne bolesti uključuje istodobnu farmakološku intervenciju s promjenom načina života. Za to je potrebna edukacija bolesnika o promjenama životnih navika kao i njegovo uključivanje u samokontrolu bolesti. Samokontrola je sastavni dio učinkovite terapijske intervencije u liječenju šećerne bolesti. Medicinska sestra kao član multidisciplinarnog zdravstvenog tima sudjeluje u dijagnosticiranju, liječenju i zbrinjavanju bolesnika sa šećernom bolesti. Pri liječenju šećerne bolesti najvažnije je pružiti odgovarajuću, individualnu i potpunu zdravstvenu njegu. Temelj liječenja svih oboljelih od šećerne bolesti je edukacija koju provodi medicinska sestra, čija je svrha osposobiti bolesnika da postigne optimalnu regulaciju bolesti kako bi se razvoj kroničnih komplikacija bolesti spriječio ili barem odgodio

The meaning of emoticons and the appropriateness of their use in the written communication between a nurse and a patient

Ovaj rad istražuje značenje i primjerenost uporabe emotikona u pisanoj komunikaciji između medicinskih sestara i pacijenata. Cilj rada bio je utvrditi u kojoj mjeri emotikoni doprinose ili ometaju komunikaciju u zdravstvenom okruženju te koliko ih medicinske sestre koriste u profesionalnom kontekstu. Provedeno istraživanje među studentima sestrinstva pokazalo je da većina ispitanika smatra kako je uporaba emotikona u komunikaciji s pacijentima neprimjerena zbog potencijalnog narušavanja ozbiljnosti i profesionalnosti. Ipak, identificirane su situacije, poput komunikacije s djecom, gdje emotikoni mogu biti korisni za olakšavanje razumijevanja i izgradnju povjerenja. Istraživanje sugerira potrebu za jasnim smjernicama koje bi regulirale uporabu emotikona u medicinskom okruženju čime bi se omogućila njihova primjena u određenim specifičnim situacijama bez ugrožavanja profesionalnosti

Health care of patients with ileostomy

Ileostomija je postupak kojim se lumen ileuma provlači kroz trbušnu stjenku kroz kirurški otvor s ciljem eliminacije stolice kroz ileum. Može se izvesti privremeno ili trajno. Apsolutne indikacije ne postoje, a relativne su one koje ograničavaju ili mogu ograničiti funkcionalnost ileuma. Oprema i pomagala kod ileostome dijele se na opremu u radnoj fazi i pomagala u fazi održavanja. Svakog bolesnika je prije postavljanja ileostome potrebno educirati o njezi i pravilnom održavanju stome i stomalnog područja i potencijalnim komplikacijama koje se mogu biti rane i kasne. Postavljanje ileostome opisuje se kao postupak koji spašava život, može se provesti kao hitan ili elektivan zahvat ovisno o indikacijama, a ima izravan utjecaj na kvalitetu života bolesnika. Provođenje postupka i provođenje skrbi kod bolesnika s ileostomom provodi posebno educirani tim liječnika, medicinskih sestara, stomalnih terapeuta, psihologa i stručnjaka drugih djelatnosti koji su uključeni u skrb na izravan ili neizravan način. Formiranje ileostome, neovisno o indikacijama i o tome da li se provodi kao hitan ili dogovoren operativni zahvat ima značajan utjecaj na život bolesnika. Smatra se postupkom koji spašava život, no dugoročno predstavlja izazov za bolesnika. Medicinska sestra ima važnu ulogu u zdravstvenoj skrbi za bolesnika nakon ileostomije, pri čemu se posebno naglašava edukacija i informiranje bolesnika o postupcima njege stome i stomalnog područja. Od velike je važnosti poticati bolesnika da nastavi aktivno živjeti, uz prihvaćanje promjena u načinu života koje se mogu prilagoditi navikama i aktivnostima koje je bolesnik imao prije operativnog zahvata

Health care in rehabilitation after disc herniation surgery

Hernija diska je ozbiljno stanje koje može značajno utjecati na kvalitetu života pacijenta. Pravilna dijagnostika i odgovarajuće liječenje ključni su za oporavak. Dok konzervativni pristup može pružiti olakšanje za mnoge pacijente, u težim slučajevima može biti potrebna kirurška intervencija i dugotrajna rehabilitacija. Rana identifikacija simptoma i odgovarajuće terapijske mjere mogu smanjiti rizik od komplikacija i poboljšati ishod liječenja. Rehabilitacija je od velike važnosti za oporavak pacijenata, posebno nakon velikih operacija poput hernije diska. Ključnu ulogu u ovom procesu ima multidisciplinarni tim koji, pružajući podršku i edukaciju, pomaže pacijentima i njihovim obiteljima da postignu najbolju moguću kvalitetu života. Proces rehabilitacije uključuje razne vrste terapija, prilagođene specifičnim potrebama pacijenta, a posebna pažnja posvećuje se edukaciji pacijenta o pravilnom izvođenju vježbi i provođenju postoperativne njege kako bi se smanjio rizik od komplikacija i poboljšao ishod liječenja. Uspješna rehabilitacija ovisi o koordiniranom pristupu svih uključenih zdravstvenih stručnjaka, kao i o aktivnom sudjelovanju pacijenta i njegove obitelji u procesu oporavka. S obzirom na to da oporavk može biti dugotrajan, važno je da se bolesnik pridržava uputa i pravila od strane cjeloukupnog zdravstvenog tima o provođenju vježbi, primjeni potrebne farmakoterapije i postupka provođenja zdravstvene njege kod kuće. Uloga medicinske sestre se proteže od prijema bolesnika na odjel sve do njegovog otpusta prilikom čega treba definirati pojedine sestrinske dijagnoze s postavljanjem različitih ciljeva i intervencija. U pripremi i postoperativnoj njezi nakon operacije hernije diska ključnu ulogu ima medicinska sestra, koja pruža podršku, prati vitalne znakove i educira pacijenta o postoperativnim aktivnostima i vježbama. Medicinska sestra svojim znanjem i vještinama mora uložiti napor u edukaciji bolesnika i njegove obitelji o zdravstvenom stanju, rehabilitaciji i davanju potpore tokom cijelog oporavka