Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća na primjerima hrvatskih poduzeća

U radu se opisuju pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća, način njihova računanja i primjena. Prikazani su i posebni pokazatelji uspješnosti karakteristični za pojedine gospodarske sektore u kojima se koriste za što efikasnije upravljanje procesima, a kratko su opisana i hrvatska poduzeća iz različitih gospodarskih sektora te nabrojani pokazatelji koji se koriste u tim poduzećima. Kao praktičan primjer upotrebe pokazatelja prikazana je usporedna analiza poslovanja poduzeća Atlantska plovidba d.d. u komparaciji sa brodarskom industrijom Hrvatske

Asimetrični kriptosustavi

RS

Analiza poslovanja poduzeća temeljena na financijskim izvještajima

U radu su teoretski obrađeni godišnji financijski izvještaji i analiza financijskih izvještaja. Objašnjene su horizontalna i vertikalna analiza te analiza pomoću financijskih pokazatelja. Nakon teoretskog dijela prikazana je primjena analize financijskih izvještaja na poduzeću Adris grupa d.d

Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka spada u temeljna financijska izvješća koja sastavljaju i objavljuju poduzeća širom svijeta. Sastavljanje i objavljivanje računa dobiti i gubitka je zakonska obveza svakog poduzetnika. Informacije sadržane u računu dobiti i gubitka su od koristi mnogim interesnim grupama. U radu je izvršena analiza računa dobiti i gubitka poduzeća Kraš d.d. i Konzum d.d.

Integration of Generative Programming and Scripting Languages

Doktorska disertacija bavi se integracijom dviju danas aktualnih tehnologija na području programiranja, generativnog programiranja i jezika skripata na način da je izrađen koncept generativnog programiranja temeljen na jezicima skripata. Za razliku od sličnih projekata u svijetu, ovdje je naglasak stavljen na izradu grafičkog modela koji omogućuje modeliranje generatora aplikacija, te na generativnom razvoju, kao postupku paralelnog razvoja aplikacija i generatora. Time se postiže skraćenje razvojnog ciklusa aplikacija, optimizacija performansi, te pojednostavljenje održavanja. Razvijeni generatori mogu se upotrijebiti u okviru novih projekata.The doctoral dissertation examines the integration of two actual technologies in programming, generative programming and scripting languages in a way that the concept of generative programming based on scripting languages has been made. In a difference to the similar projects wide, the accent was put on building graphic model for application generators modelling, and also on generative development, as a process of parallel application and generator development. The benefits are shortening of application development circle, optimization of performances and simplifying of maintenance. The developed generators can be used in new projects

Rad ne sadrži naslov na drugom jeziku.

Rad daje pregled dosadašnjih rezultata informatizacije muzejske djelatnosti unutar svjetske muzejske zajednice, s posebnim osvrtom na rad međunarodnih i nacionalnih organizacija za promicanje i koordinaciju ovog procesa. Razmatraju se osnovni problemi kojima se muzejska zajednica bavila tijekom proteklih trideset godina (standardizacija, razmjena podataka), te ukazuje na nove, koji su se nedavno pojavili razvojem tehnologije optičkih medija i njihovim uvođenjem u muzejsku praksu. Muzejski informacijski sistemi prve faze informatizacije obilježeni su značajnim ograničenjima koja se tiču prije svega odgovarajuće prezentacije dokumentarnih vrijednosti muzejskih zbirki. Neophodno je stoga shvatiti svu složenost informacijske strukture muzejskog predmeta, te u sljedećoj fazi informatizacije uzeti u obzir i dostignuća suvremene muzeološke teorije. Analizom deset muzejskih informacijskih sistema razvijenih u različitim američkim i engleskim muzejima, moguće je utvrditi osnovna obilježja, prednosti i nedostatke muzejskog informacijskog sistema prve faze informatizacije. Prijenos logike poslovnih informacijskih sistema u muzejsko okruženje ispostavlja se temeljnim nesporazumom ovog razdoblja. Analiza pomenutih sistema pokazuje da su ovi uspjeli riješiti samo problem sistematizacije postojeće muzejske dokumentacije, ali su se pokazali posve nedostatnim na planu kompleksne obrade samog muzejskog predmeta. Zaključak je da će svi informacijski sistemi druge faze informatizacije, koja je tek nedavno otpočela, morati pronaći način poništavanja tradicionalnih granica među zbirkama, te drugačije načine organizacije našeg znanja o muzejskim predmetima. Jedno od mogućih rješenja ovog problema bila bi i modularno strukturirana muzejska baza podataka. Putem njenih meta-segmenata izgrađenih oko određenih fizičkih i značenjskih osobina materijala, mogli bismo dobiti kvalitetniju, transparentnu i informacijski bogatu sliku muzejskog predmeta.Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku