Open Educational Resources

U radu se govori o obrazovnim sadržajima u otvorenom pristupu koji od početka imaju veliku važnost za znanstvenike i članove akademske zajednice. Rad donosi informacije o tome kako se rano primjećuje korist otvorenog pristupa u obrazovanju te se ističe njegov značaj za akademsku zajednicu. U radu se spominju dva projekta po uzoru na koje se pokreću razne inicijative za promoviranje otvorenog pristupa kao ispravnog smjera prema napretku akademske komunikacije te razvijanju sofisticiranijeg obrazovnog sadržaja. Rad obuhvaća analiziranje različitih vrsta otvorenog pristupa između kojih autori radova mogu birati način na koji će objaviti svoj rad te govori na koji način otvoreni pristup bitno olakšava pristup znanstvenim radovima za studentima kojima su potrebni kao materijali za učenje, ali i onim članovima akademske zajednice koji žele bolje proučiti neku temu. Kroz rad se provlače tumačenja kako kroz otvoreni pristup akademska zajednica pomaže samoj sebi na način da stvaratelji znanstvenog i obrazovnog sadržaja mogu lakše pristupiti sadržaju koji su stvorili drugi stvaratelji za njih. Osim prednosti koje se ističu u radu koje donosi otvoreni pristup postoje i nedostaci i zlouporabe kojih autori i izdavači trebaju biti svjesni kako bi se efektivnije izbjegla negativna iskustva i protuzakonite radnje. Rad spominje crni otvoreni pristup u vidu piratizacije i predatorstvo koji predstavljaju velike prijetnje akademskoj zajednici koje je teško izbjeći ako se problemu ne pristupi adekvatno kroz edukaciju autora te poboljšanja zaštite od strane izdavača. U radu se naglašava kako je otvoreni pristup je budućnost uspješne akademske i znanstvene zajednice te predstavlja najveće oruđe u rukama spomenutih jer ukoliko se koristi na adekvatan način može doprinijeti stvaranju novog naraštaja znanstvenika te proces cjeloživotnog učenja učiniti lakšim i više dostupnim

Tema konzumerizma u Američkom psihu Bret Easton Ellis

With the ever-increasing focus on capitalism and materialistic values in Western society, emerged a new appreciation for Bret Easton Ellis’ third novel, American Psycho. A cult classic in both book and film format, this cultural phenomenon does an outstanding job of creating a unique perspective on consumerism and the ways in which it affects humans both on an individual and societal level. Therefore, the main focus of this paper is the topic of consumerism in American Psycho. Being that the theme of consumerism is omnipresent in the book, this paper aims to take a look at some of the more vital aspects of human existence in relation to the accumulation of material goods. Firstly, it will be crucial to inspect the social climate during the 1980s - the time period in which American Psycho takes place. From then on, the terminology of consumerism will be discussed, to get an idea of the general meaning and areas of human experience it most concerns. Furthermore, the paper aims to analyze the ways in which consumerism affects Patrick and other characters in the story during their dayto-day lives. It will also show the ramifications that consumerism can have on society as a whole. The aim is to shed light on the violence and objectification of people within this world and how these themes resonate in society as we know it in 2022

Health literacy, religiosity, and political identification as predictors of vaccination conspiracy beliefs: a test of the deficit and contextual models

The primary focus of this paper is to investigate the influence of science literacy, particularly health literacy, on vaccine-specific conspiracy beliefs, within the broader context of vaccine hesitancy. The authors tested deficit (scientific literacy shapes science attitudes) and contextual models (contextual variables exert direct influence and influence the connection between literacy and science attitudes) in a survey research study (N = 729) in Croatia. The analytical approach included structural equation modeling with vaccination conspiracy beliefs as the outcome variable and health literacy, religiosity, and political identification as predictors. The results showed that lower health literacy and higher religiosity were related to higher vaccination conspiracy beliefs, which was not the case for political identification. In addition, the moderating effect of religiosity on the relationship between health literacy and conspiracy beliefs was confirmed. In contrast, the moderating effect of political identification was not confirmed, thus partially confirming the stronger version of the contextual model. The authors comparatively discuss the results by evoking specific socio-political characteristics of Croatian society as well as the reactions of political and religious organizations to the COVID-19 pandemic

O dimenzijama međukulturne kompetencije kod učenika njemačkog jezika kao stranog jezika u srednjoj školi

In dieser Diplomarbeit stehen die drei Teildimensionen der interkulturellen Kompetenz, die kognitive, affektive und pragmatische, im Mittelpunkt. Um diese Teildimensionen zu erfassen, müssen die einzelnen Teilkomponenten Wissen, Fertigkeiten/Fähigkeiten und Haltungen/Einstellungen erforscht werden. Im ersten Teil der Arbeit wurden die Begriffe Kultur, interkulturelle Kompetenz und ihre drei Teildimensionen und Teilkomponenten erläutert. Weiterhin wurde im theoretischen Teil ein Überblick über die außerunterrichtlichen Aktivitäten gegeben, um im Forschungsteil ein umfangreiches Profil der Probanden darstellen zu können. Als Einstieg in den Forschungsteil der Arbeit wurden zwei relevante Studien, die zu diesem Thema durchgeführt wurden, kurz erläutert. Daraufhin wurden die Probanden und das Instrument, welches für diese Forschung eingesetzt wurde, ausführlich vorgestellt. Das Ziel der Arbeit war es, die Leistungen der 40 Gymnasiasten, welche dieser Forschung unterzogen wurden, auf die Teilkomponenten der interkulturellen Kompetenz zu untersuchen. So wurde festgestellt, dass die Probanden in Bezug auf die Teilkomponente des Wissens über die Zielkultur die besten Resultate erzielt haben. Bei den Fertigkeiten und Fähigkeiten sind einige Schwierigkeiten, welche auf Probleme im Forschungsinstrument hinweisen, aufgetreten, doch die Resultate sind auch bei dieser Teildimension zufriedenstellend. In Bezug auf die Haltungen befinden sich die Schüler ebenfalls auf der mittleren Ebene. Im Diskussionsteil wurden alle Ergebnisse kommentiert. Es wurde festgestellt, dass die Probanden, welche sich mit außerunterrichtlichen Aktivitäten beschäftigen, vor allem ein erweitertes Programm an der Schule für deutsche Sprache besuchen, die besten Leistungen geleistet haben. Die Schlussfolgerung dieser Arbeit fasst die Forschungsergebnisse zusammen und es werden einige Vorschläge zur Umgestaltung und Anpassung des Instruments für diese Altersgruppe in Bezug auf zukünftige Forschungen gegeben.U središtu ovog diplomskog rada stoje tri dimenzije međukulturne kompetencije, kognitivna, pragmatička i afektivna. Kako bi se obuhvatile sve tri dimenzije, iste su raščlanjene na komponente od kojih se sastoje: znanje, vještine i sposobnosti te stavove. U prvom dijelu rada objašnjeni su pojmovi kultura, međukulturna kompetencija i njezine dimenzije i komponente. Također je u teorijskom dijelu rada objašnjen pojam izvannastavnih aktivnosti kako bi se u istraživačkom dijelu mogao prikazati sveobuhvatan profil ispitanika. Kao uvod u istraživački dio rada, kratko su objašnjenja dva relevantna istraživanja koja su provedena na tu temu. Nakon toga su predstavljeni ispitanici te detaljno objašnjen istraživački instrument. Cilj je rada bio ispitati razinu međukulturne kompetencije prema sastavnim komponentama na uzroku od 40 gimnazijalaca koji su sudjelovali u ovom istraživanju. Utvrđeno je da su ispitanici postigli najbolje rezultate u komponenti znanja. U području vještina i sposobnosti pojavile su se neke poteškoće koje upućuju na probleme u istraživačkom instrumentu, ali su rezultati i ovdje zadovoljavajući. Što se tiče područja stavova, učenici se nalaze na srednjoj razini. U raspravi su komentirani svi rezultati istraživanja. Utvrđeno je kako su ispitanici koji se bave izvannastavnim aktivnostima, posebno oni koji pohađaju DSD program (program za njemački jezik) postigli najbolje rezultate. Zaključak ovog rada sažima rezultate istraživanja te pruža neke prijedloge za preoblikovanje i prilagodbu instrumenta za ovaj uzrast u budućim istraživanjima

The Relationship between Positive Youth Development, School Climate, and Resilience to Everyday Academic Buoyancy

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između komponenti pozitivnog razvoja mladih (kompetencija, samosvijest, povezanost s drugima, brižnost i karakter), školske klime i otpornosti na svakodnevni akademski stres. Sudionici istraživanja bili su 290 učenika drugog razreda srednje škole u Osijeku i Vinkovcima. Za potrebe istraživanja od instrumenata su korišteni Upitnik pozitivnih karakteristika mladih (eng. Positive Youth Development Questionnaire, PYD-SF; Geldhof i sur., 2014), Hrvatski upitnik školske klime (HUŠK-U; Velki i sur., 2014) i Skala otpornosti na svakodnevni akademski stres (eng. The Academic Buoyancy Scale, ABS; Martin i Marsh, 2008). Rezultati istraživanja ukazuju da je percepcija školske klime statistički značajno pozitivno povezana sa svih pet komponenti pozitivnog razvoja mladih. Nadalje, otpornost učenika na svakodnevni akademski stres statistički je značajno pozitivno povezana s komponentama kompetencija, samosvijest, povezanost s drugima i karakter, ali ne i s komponentom brižnosti. Ovim istraživanjem potvrđena je hipoteza kako je percepcija školske klime značajno pozitivno povezana s otpornošću na svakodnevni akademski stres kod učenika. Nadalje, percepcija školske klime i dvije komponente pozitivnog razvoja mladih, kompetencija i samosvijest, identificirani su kao značajni pozitivni prediktori otpornosti na svakodnevni akademski stres. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na važnost razvijanja komponenti pozitivnog razvoja mladih s ciljem zaštite mentalnog zdravlja adolescenata. Konačno, kako bi se zaštitilo mentalno zdravlje adolescenata također je potrebno u školama raditi na jačanju pozitivne školske klime te učenike podučiti kako uspješno savladati svakodnevne akademske izazove.The goal of this study was to research the relationship between components of positive youth development (competence, confidence, connection, caring, and character), school climate, and academic buoyancy. 290 high-school second graders from Osijek and Vinkovci participated in this study. The Positive Youth Development Questionnaire (PYD-SF; Geldhof et al., 2014), The Croatian School Climate Survey for Students (HUŠK-U; Velki et al., 2014), and The Academic Buoyancy Scale (ABS; Martin and Marsh, 2008) were used for the purpose of this research. The results indicate a significant positive relationship between the perception of the school climate and all five components of positive youth development. Furthermore, there is a significant positive correlation between students’ academic buoyancy and components of competence, confidence, connection, and character. However, no relationship was found between academic buoyancy and caring. This study confirms the hypothesis that perception of the school climate is in a positive relationship with academic buoyancy. In addition, the perception of school climate, competence, and confidence are identified as significant positive predictors of academic buoyancy. These results indicate the importance of promoting five components of positive youth development with the goal of protecting mental health among the youth. Finally, in order to protect adolescents' mental health it is important to incorporate the development of a positive school climate as well as teach the students how to successfully overcome academic challenges

Determinants of School Climate and Academic Achievement

U ovom završnom radu predstavljen je detaljan pregled nekih od glavnih odrednica školske klime te njihov utjecaj na uspjeh u obrazovanju. Osim toga, predstavljeni su neki od temeljnih prijedloga o optimizaciji školske klime te pruženi konkretni dokazi na koji način ista može utjecati na uspjeh u obrazovanju. Prije svega, jedna od temeljnih odrednica školske klime jesu ravnatelji škole, čija je glavna uloga uspostavljanje ispravnih odnosa između učenika, učitelja te učenika i učitelja. Kao drugu najvažniju odrednicu školske klime u ovom radu promatralo se učitelje, čiji se glavni doprinosi odnose na stupanj podrške, sprječavanje konflikata te posjedovanje ljudskih kvaliteta kao što su strpljenje i empatija. Treće, obazirući se na činjenicu da su brojne zdravstvene i psihičke dobrobiti kod učenika u školi produkt djelovanja školske klime, u ovom radu predstavljen je pregled najvažnijih socijalnih, kognitivnih i emocionalnih dobiti učenika uzrokovanih kvalitetom školske klime. Nakon uviđanja ljudskih doprinosa školskoj klimi, u radu je opisano na koji način školsko okruženje pridonosi pozitivnijoj školskoj klimi i kako se to odnosi na uspjeh u obrazovanju. Među najvažnijim odrednicama istaknute su veličina škole i sigurno okruženje. Prema navedenome, dokazano je da u prosjeku viši obrazovni uspjeh postižu učenici koji se obrazuju u manjim školama. Osim toga, obrazovni uspjeh povezan je i sa sigurnim okruženjem, pri čemu se to u najvećoj mjeri odnosi na djetetovu obitelj, susjedstvo i školu. Zaključno, posebno je poglavlje posvećeno optimizaciji školske klime, pri čemu je velik značaj pridan ulozi učitelja u optimizaciji iste, komunikaciji između roditelja i škole te kreiranju poticajne školske okoline

Feminizam, rasa i seksualnost u anglofonoj književnosti dvadesetog stoljeća

In today’s world, the feminist movement is not just concerned with how gender affects one’s position in society. It rather wants to find out how gender, in relation to other social categories such as race and sexuality, affects one’s identity and shapes their experiences. In the twentieth century literature, many women writers have explored the question of identity in their works and connected it to the concepts of gender, race, and sexuality. The aim of this thesis is, therefore, to explore how gender, race, and sexuality determine woman’s identity in Virginia Woolf’s Orlando, Alice Walker’s The Color Purple, and Carson McCullers’s The Member of the Wedding and whether identity is depicted as a restricting heteronormative, race-determined concept in these works

Life in Osijek during the First World War (1914 - 1918)

Prvi svjetski rat utjecao je na svakodnevni život stanovništva diljem Austro-Ugarske Monarhije, a grad Osijek nije bio iznimka. Nakon sarajevskog atentata, u Osijeku dolazi do antisrpskih demonstracija, a ubrzo se antisrpski sentiment uviđa i u gradskom zastupstvu. Nakon objave rata Srbiji, na ulicama Osijeka stanovništvo slavi i kliče kralju i vojsci. Iako grad nije imao izravan dodir s bojišnicom, u grad su, gotovo od prvog dana rata, stizali vojnici i ranjenici koji su se vraćali s bojišta ili su tek na njega upućeni. Ubrzo i stanovništvo počinje osjećati posljedice ratnog stanja. Dolazi do poskupljenja i nestašice namirnica, muško stanovništvo se novači u vojsku, civilni promet je smanjen, pa čak i potpuno obustavljen, a zgrade osječkih škola prenamijenjene su u pomoćne bolnice. Sve to, kao i sam rat, uzrokuje nove probleme u gradu. Nastaje potreba za zbrinjavanjem obitelji regrutiranih vojnika, ratnih udovica, siročadi, vojnih invalida i ranjenika. Osim gradskih vlasti, koje aprovizacijom nastoje pomoći svom stanovništvu, najugroženijima pomažu i razna humanitarna društva i odbori, kako postojeći tako i novoosnovani. Kriminal je zbog rata sve prisutniji, a tomu je doprinijela i činjenica da je većina redarstvenika pozvana u vojsku. Zato se gradska vlast odlučuje na osnivanje građanske straže čiji je cilj održavanje javnog reda i mira u gradu. Osim kriminala, opasnost stanovništvu predstavljaju kolera i boginje koje se pojavljuju na početku rata, dok pred završetak rata dolazi do pojave španjolske gripe. Gradske vlasti nastoje spriječiti širenje zaraznih bolesti cijepljenjem, ali i održavanjem čistoće i higijene u samom gradu. Kulturni život u gradu održavali su osječka kina i kazalište te koncerti i izložbe koji su organizirani kako bi se prikupio novac za ugrožene slojeve društva. Organizirani sportski život u gradu zamire početkom rata, ali već u drugoj polovici rata vidljivi su znakovi oporavka. Cilj ovog istraživanja je prikazati život u Osijeku u ratnim okolnostima tijekom čitavog Prvog svjetskog rata. Za potrebe istraživanja korištena je i konzultirana relevantna sekundarna literatura te osječka novinska građa iz vremena Prvog svjetskog rata

Analysis of Habit Tracking Application Designs

Ovaj rad istražuje različite aspekte dizajna aplikacija namijenjenih praćenju i upravljanju navikama korisnika. Cilj rada je identificirati ključne karakteristike i principe dizajna koji utječu na učinkovitost formiranja navika, a i upotrebljivost ovih aplikacija. Dizajn uključuje i funkcionalno i vizualno oblikovanje, ali se u ovom radu više oslanja na dizajn funkcionalnosti sustava koji podupire formiranje navike. U tu svrhu, provedena je sveobuhvatna analiza postojećih aplikacija za praćenje navika dostupnih na tržištu: Habitica, Loop Habit Tracker i Habitify. Analiziraju se tehnologija samopraćenja i bihevioralno intervencijske tehnologije (BIT). Rad ističe važnost implementacije željenih navika u rutinu korisnika, sigurnosnih notifikacija i provjere završetka zadataka. Razmatra se i utjecaj kompleksnih kognitivnih procesa na korisnikovu motivaciju i vjerojatnost korištenja aplikacije. Nakon analize i pregleda relevantne literature o formiranju navika, o korisnicima koji koriste takve aplikacije i o modelima za dizajniranje učinkovitih funkcionalnosti, napravljen je dizajn korisničkog sučelja mobilne aplikacije pod nazivom Habit Helper. Neki od funkcionalnosti temeljenih na modelu uvjerljivog sistema koji su implementirani su praćenje napretka, primanje obavijesti radi održavanja motivacije, povezivanje nove navike s okidačem, društvena podrška i facilitacija, vizualna privlačnost i dr. Na temelju dobivenih rezultata, ovaj rad pruža preporuke dizajnerima aplikacija za praćenje navika kako bi stvorili učinkovite i korisnički orijentirane proizvode. Također se ističe potreba za daljnjim istraživanjem u ovom području, s posebnim fokusom na utjecaj različitih dizajnerskih elemenata na dugoročnu održivost navika kod korisnik

The Importance of Place and Tradition in Contemporary Folklore and Cultural Manifestations: The Case of "Raspjevana Cvelferija"

Trend iseljavanja mladih iz Republike Hrvatske, posebice iz Slavonije, nije novost. Ipak, različiti čimbenici mogu utjecati na razvoj osjećaja privrženosti mjestu, tradiciji ili pak kulturi. Kao jedan od tih čimbenika može se navesti održavanje folklorno-kulturnih manifestacija koje doprinose tom osjećaju. Ovaj diplomski rad donosi istraživanje koje težište stavlja upravo na važnosti konkretne manifestacije na mlado lokalno stanovništvo koje u njoj sudjeluje. Radi se o mladom lokalnom stanovništvu s područja na istoku Hrvatske koje graniči sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, poznatom pod nazivom „Cvelferija“. Unutar današnjih devet sela Cvelferije jedan vikend u lipnju organizira se smotra izvornog stvaralaštva pod nazivom „Raspjevana Cvelferija“, koja za cilj ima očuvanje tradicije i kulturne baštine. Kvalitativno istraživanje prikazano u ovome radu provedeno je na uzorku od jedanaest mladih ispitanika do 35 godina, koji sudjeluju u manifestaciji koristeći se polustrukturiranim intervjuom kao osnovnim instrumentom istraživanja. Rezultati istraživanja pokazali su da mladi s navedenog područja visoko vrednuju kulturu i tradiciju. Osjećaj mjesta uvelike je prisutan kod ispitane populacije, a to se odražava i na vrlo pozitivnom stavu o manifestaciji „Raspjevana Cvelferija“. Ova manifestacija, osim što privlači goste, utječe i na zajedništvo lokalnih zajednica koji sudjeluju u njezinu organiziranju. Iako je tradicija uočena kao bitan čimbenik identiteta mladih i društvenog života Cvelferije, ona ipak ne predstavlja bitnu stavku za ostanak na tomu području. Nedostatak posla ipak ima značajniji utjecaj na odluku o ostanku ili odlasku iz Cvelferije