Open access citation advantage

Rad donosi pregled literature o citatnoj prednosti znanstvenih radova objavljenih u otvorenom pristupu. Literatura o temi podijeljena je u tri skupine. U prvoj su radovi koji prikazuju rezultate istraživanja koja su citatnim analizama različitih znanstvenih područja nastojala ustanoviti jesu li radovi objavljeni u otvorenom pristupu vidljiviji i citiraniji od onih koji nisu otvoreno dostupni (Harnad, Brodey idr.). Ti radovi utvrđuju i metodološki koncept koji će poslužiti u nizu kasnijih istraživanja. Druga skupina uključuje radove koji proučavaju razloge citatne prednosti u otvorenom pristupu (Kennicutt, Schwartz, Kurtz i dr.) – je li to sama otvorena dostupnost ili postoje i drugi razlozi. Treća skupina radova su pregledni radovi i bibliografije koje komentiraju i uspoređuju rezultate ranijih istraživanja. Na temelju prikaza radova objavljenih od 2001. do početka 2013. godine pokazuje se kakvi su zaključci o citatnoj prednosti otvorenog pristupa u raznim znanstvenim područjima. Pregled literature koristit će prvenstveno hrvatskim znanstvenicima, njihovim ustanovama i knjižnicama kao polazište pri odlučivanju o implementaciji modela otvorenog pristupa znanstvenim informacijama.The paper reviews literature on open access citation advantage. Literature is categorized in three categories. The first category consists of papers that presenting results of citation analysis in different scientific fields. Those papers try to answer question – are open access articles more visible and more cited than those that are not in open access (Harna, Brodey etc.). The papers from the first category also discuss methodological concept for further research. In the second category are the articles that try to find what the reason for open access citation advantage is (Kennicutt, Schwartz, Kurtz etc.). Is it open access itself or there are some other reasons? In the third category are review articles and bibliographies that comment and compare results of previous analyses. Reviewing articles published between 2001 and the beginning of 2013, the paper discusses open access citation advantage in various fields, with the accent on social sciences. The review can be useful to Croatian scientists, to their institutions and libraries as a basis for the implementation of open access model

Organizacija i struktura znanstvenih tekstova kroz povijest : od tablice do tableta

Rad se bavi organizacijom tekstova, prvenstveno znanstvenih, od najstarijih zapisa na glinenim pločicama pa do novih mogućnosti koje nudi elektronička sredina. Prikazuje se povezanost tehnološkog, znanstvenog i društvenog razvitka na primjeru organizacije teksta i korištenja materijala za pisanje. Iako je moderna znanost definirana tek u 17. stoljeću, otkrića je bilo i ranije i ona su zapisivana na različite načine. Opisuju se materijali za pisanje, objašnjavaju se oblici knjige kroz povijest te sama organizacija teksta. Navode se i primjeri znanstvenih tekstova zapisanih na pločicama, papirusu, pergameni, papiru i u elektroničkom obliku. Osim tekstova, važan sastavni dio znanstvenih radova su ilustracije koje se u ponekim knjigama osim znanstvenog imaju i umjetnički karakter. Uz navođenje primjera u radu se donose i poveznice na digitalizirane primjerke znanstvenih tekstova. Za znanstvenu su komunikaciju važni znanstveni časopisi koji počinju izlaziti 1665. godine. Opisuje se njihova struktura u početnim godinama izlaženja te se naglašava važnost časopisa koji su do danas ostali najvažniji komunikacijski kanal u znanosti. Rad obrađuje i pitanje aproprijacije tekstova u razdobljima prelaska iz rukopisne u tiskanu knjigu, ali i iz tiskane u elektroničku. Elektronička sredina nudi niz novih mogućnosti koje mogu unaprijediti znanstvenu komunikaciju

Development of evaluation indicators in psychosocial projects: balance between a creative challenge and research rigor

Evaluation of psychosocial and community oriented projects includes a series of procedures to determine if project outcomes are achieved by an activity planned to help reach an individual or socially relevant goal. Typically, various stakeholders have an interest in evaluation of psychosocial projects. These may include project staff and manager, donors, authorities, beneficiaries and the community. Sometimes their interest in evaluation seems to be in conflict, but clarification of interests can lead to complementary positions. Evaluation is basically a decision making tool about the future of a project. The basic assumption in evaluation is that it should identify observable or measurable outcomes (consequences, results) that can be used to demonstrate that the project is reaching the goal and objectives. One of the crucial elements in this process are evaluation indicators which need to satisfy several universal criteria, while their specific content and data collection method should reflect the specifics of the project under evaluation