Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima i opis online neomeđene građe : mogućnosti primjene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici

Neomeđena online građa, koja uključuje integrirajuću građu i serijske publikacije, dio je prihvata obveznog primjerka od 2004. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je tada uspostavila radni proces prihvata, bibliografske obrade i pohrane u digitalnim sustavima NSK te je time ta vrsta građe postala dio fonda. Dosadašnji način obrade prema objedinjenom izdanju ISBD-a propisivao je sadržaj podataka za bibliografski opis. Pravilnik za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima koji se temelji na konceptualnim modelima triju baštinskih zajednica predstavlja potpuno nov način promatranja građe kao objekta kroz načelo entitet-odnos te u skladu s tim donosi odredbe za ujednačeno i standardno oblikovanje podataka za opis različitih vrsta građe. Ujednačeno oblikovani podaci preduvjet su za funkcionalnu interoperabilnost i ponovno korištenje u različitim digitalnim okruženjima. Cilj rada je analiza i procjena mogućnosti primjene odredbi Pravilnika za opis online neomeđene građe u odnosu na postojeći standard i praksu. Neomeđena online građa, koja uključuje integrirajuću građu i serijske publikacije, dio je prihvata obveznog primjerka od 2004. godine. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) je tada uspostavila radni proces prihvata, bibliografske obrade i pohrane u digitalnim sustavima NSK-a te je time ta vrsta građe postala dio fonda. Dosadašnji način obrade prema objedinjenom izdanju ISBD-a propisivao je sadržaj podataka za bibliografski opis. Pravilnik KAM, koji se temelji na konceptualnim modelima triju baštinskih zajednica, predstavlja potpuno nov način promatranja građe kao objekta kroz načelo entitet–odnos te u skladu s tim donosi odredbe za ujednačeno i standardizirano oblikovanje podataka za opis različitih vrsta građe. Ujednačeno oblikovani podaci preduvjet su za funkcionalnu interoperabilnost i ponovno korištenje u različitim digitalnim okruženjima

Institucijski repozitorij kao sredstvo globalne vidljivosti znanstvenih informacija – na primjeru Digitalnoga repozitorija Sveučilišta u Zagrebu

Otvorena znanost, načela otvorenoga pristupa i slobodan pristup informacijama neprestano se zagovaraju i promiču u akademskim i znanstvenim krugovima. Rezultat navedenih nastojanja ogleda se u globalnoj vidljivosti znanstvenih informacija, što izravno utječe na konkurentnost, priznanje i vrednovanje ustanova i pojedinaca u međunarodnome okruženju. Jedan od načina za ostvarivanje tih ciljeva svakako su i institucijski repozitoriji. Hrvatska akademska i znanstvena zajednica ima potrebne preduvjete za to, no pitanja otvorenosti nisu još posve prihvaćena te je potrebno učestalo podsjećati na njihovu važnost.U radu se na primjeru Digitalnoga repozitorija Sveučilišta u Zagrebu analiziraju pohra-njeni objekti s obzirom na vrstu i pristup sadržajima. Uz početnu pretpostavku da otvoreni pristup radovima izravno utječe i na korištenje njima, istraživanje je pokazalo kako omjer pregledavanja i preuzimanja radova nije uvjetovan isključivo otvorenim pristupom. Upravo suprotno, digitalni objekti s najviše pogleda u ograničenome su pristupu. Dobiveni rezultati pokazuju kako potreba za znanstvenim informacijama sve više raste te je nužno nastaviti promicati otvorenost sadržaja u repozitorijima radi povećanja zastupljenosti i vidljivosti hrvatskih znanstvenih informacija u međunarodnome okruženju

Pristup zaštiti osobnih podataka u praksi visokoškolskih i specijalnih knjižnica

Knjižnice u sastavu ustanova različitim načinima prikupljaju osobne podatke korisnika te obrađuju one dobivene na temelju korisnikove aktivnosti, poput povijesti posudbe. U izlaganju se analiziraju rezultati ankete provedene u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama iz središnje Hrvatske radi istraživanja primjene temeljnih načela zaštite osobnih podataka i ispitivanja prakse postu-panja s njima. Anketom se ispituje educiranost knjižničara o zaštiti osobnih podataka i njihovo sudjelovanje u skladu s obvezama u matičnoj ustanovi–na kojoj su razini određeni rokovi čuvanja podataka korisnika te mogućnost ostvarivanja korisnikovih prava. Provedeno istraživanje donosi zaključke da su se knjižničari tek počeli upoznavati s novim propisima i mogućnostima ostvarivanja zaštite osobnih podataka i ne sudjeluju dovoljno u usklađivanju s Općom uredbom o zaštiti podataka na razini matične ustanove, niti su upućeni u ispunjavanje temeljnih načela obrade i ostvarivanja prava korisnika. Osim donošenja zaključaka provedena istraživanja, cilj je ovog rada podići svijest o zaštiti osobnih podataka u knjižnicama i donijeti nekoliko smjernica o zaštiti osobnih podataka korisnika u knjižnicama koje djeluju u sastavu matičnih ustanova

Korištenje predmetnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu : stavovi knjižničara u sustavu znanosti i visokog obrazovanja

Cilj je ovog istraživanja utvrditi stavove knjižničara visokoškolskih, sveuči-lišnih, specijalnih i znanstvenih knjižnica u Hrvatskoj o korištenju predmetnog sustava NSK-a. Dodatni cilj istraživanja jest utvrditi u kojoj se mjeri koriste predmetne oznake u opisivanju sadržaja građe općenito u navedenim knjižnicama. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik podijeljen svim visokoškolskim, sveučilišnim, specijalnim i znanstvenim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Korištena je kvantitativna metodologija obrade rezultata. Rezultati istraživanja pokazuju da je predmetni sustav NSK-a na razini hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica dobro prihvaćen s obzirom na to da 54 % knjižničara koji su sudjelovali u istraživanju koristi predmetni sustav NSK-a. Od preostalih koji ga ne koriste, 59 % ih planira koristiti predmetni sustav NSK-a u svom radu u budućnosti. Nadalje, 24 % ispitanika koristi samo ključne riječi za opis građe, a 8 % ispitanika ne koriste predmetne oznake, iz čega se može zaključiti da 32 % ispitanika uopće ne koristi predmetne oznake u opisu građe. Određeni postotak knjižničara (11 %) koristi druge najzastupljenije sustave nadziranih predmetnih oznaka u Hrvatskoj, predmetni sustav iz područja medicine – MeSH i sustav koji se temelji na Pravilniku za predmetni katalog iz 2004. godin

Information privacy culture in Croatian libraries

The research aims to establish the predictors of the acceptance of technical and organizational measures for the protection of personal data to ensure information privacy in Croatian libraries, starting from the constructs of the APCO Macro Model. Two data collection methods were used: the online survey questionnaire method and the analysis of the websites of independent libraries in the Republic of Croatia. The results show that the acceptance of measures for personal data protection by a library manager is mostly influenced by perceived knowledge, while culture and trust have a positive correlation of moderate strength. Awareness has a low positive correlation, and privacy experience is not statistically related to the acceptance of measures. There is no statistically significant difference in the acceptance of measures for the protection of personal data concerning age and work experience in the profession. There is a statistically significant correlation between compliance with the principle of transparency and the size of the library

Harvest2011

U opisanom skupu podataka nalaze se podaci o provedenom harvestiranju 2011. godine. Podaci sadrže inicijalni popis URL-ova i prošireni popis, distribuciju vrsta datoteka, distribuciju HTTP odgovora

Application of the principle of transparency in processing of European national libraries patrons’ personal data

The aim of this paper is to examine the relationship between the legal obligation of European libraries to ensure the transparent personal data processing and respect for user privacy. This paper will examine how libraries use privacy notices on websites to communicate with patrons about the processing of personal data and in what manner have libraries been guided by applicable transparency guidelines. The method used is the analysis of privacy policies and other privacy documents found on the websites of national libraries. The analysis sample includes documents of 45 European national libraries, 28 out of those being national libraries of European Union (EU) Member States. The elements for this analysis are derived from the mandatory elements of the General Data Protection Regulation (GDPR) and the recommendations of the WP29/EDPB Transparency Guidelines. The findings suggest that European national libraries largely adhere to EU data protection standards. 60% libraries employ a separate privacy page and 53% of the EU Member State national libraries websites managed to comply with publishing all necessary data protection information in a way recommended by the Guidelines, compared to 47% of non-Member State national libraries. The research contributes to the understanding of the importance of the principle of transparency and its operationalization

Academic and special libraries in Croatia and their crisis preparedness : a survey

Purpose. This research aimed to assess the state of crisis preparedness, management, and the potentials of crisis response in academic and special libraries in Croatia. The majority of academic and special libraries in Croatia are not a standalone institution: they are an integral part of other institutions or organisations, making their freedom in establishing crisis management actions limited. These libraries are specific in their organization, users and collections, and a significant part of them holds valuable heritage collections of old and rare library materials. Methodology. Data was collected through an online questionnaire that was sent to all Croatian academic and special libraries. The questionnaire included questions about risk assessment, the state of crisis management, current experience, and education of the staff, as well as the levels of crisis preparedness and that of crisis occurrences. Since a significant percentage of Croatian academic and special libraries is located in Zagreb, emphasis was laid on recent disasters (earthquakes and floods in 2020) and the way the libraries responded to them. Results. The results have shown considerable discrepancies in the equipment, conditi-ons, and the crisis mitigation capacities among the surveyed libraries. They have shed light on the frequency of crisis situations and the ways libraries cope with them. Originality. The research contributes to the development of preservation of library materials by bringing new insights into crisis management in academic and special libraries in Croatia. The collected data will serve as a good basis for planning and organising collective education and targeted actions in improving heritage preservation at risk