University North. University centre Varaždin. Department of Biomedical Sciences.
Abstract
Starenje kao pojam možemo sagledati iz više aspekata primjerice, fizičkog, psihičkog i socijalnog. Ti svi aspekti utječu i na kvalitetu života starije osobe. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kvalitetu života definira kao individualnu percepciju osobne pozicije u kontekstu vrijednosnog sustava i kulture u kojem pojedinci žive i na ciljeve, očekivane vrijednosti i želje, uključujući tjelesno zdravlje, psihološko stanje, razinu samostalnosti, društvene odnose, te osobna uvjerenja. Starost je često promatrana kao jedan stadij života, a sve osobe definirane „starima“ promatrane s istom mješavinom strahopoštovanja i sažaljenja. Naravno, ljudi se razlikuju u svakom stadiju života, pa tako i u ovom.
Cilj ovog istraživanja je istražiti što o kvaliteti života u domu za starije i nemoćne misle starije osobe, analizirati podatke koji će biti dobiveni istraživanjem, usporediti ih sa sličnim istraživanjima, te na samom kraju izvući zaključke o kvaliteti života u domovima za starije i nemoćne.
U istraživanju je sudjelovalo 51 ispitanika. Istraživanje je provedeno pomoću polustrukturirane ankete osmišljene od strane autora, a sadržavala je petnaest pitanja. Anketa je uključivala opće podatke, te podatke o zadovoljstvu smještajem, pružanim uslugama, aktivnostima u slobodno vrijeme, religijskim pristupom, sigurnosti u domu i prehranom. Postavljena je i jedna hipoteza koja nije potvrđena, a glasi „Kvaliteta života starijih osoba u domu vezana je uz njihovo zdravstveno stanje“. Dobiveni rezultati prikazuju da ne postoji velika povezanost između kvalitete života starijih osoba u domu i njihovo zdravstveno stanje.
Zdravstveni djelatnici, uključujući i medicinske sestre mogu na različite načine utjecati na poboljšanje kvalitete života starijih osoba i da se osobe osjećaju kao u vlastitom domu
