University North. University centre Varaždin. Department of Biomedical Sciences.
Abstract
Meningitis ili preciznije objašnjeno upala moždane ovojnice je vrlo opasna bolest jer
zahvaća vitalni dio organizma. Meningitis je infekcija moždane ovojnice i tekućine koja
prekriva mozak i leđnu moždinu. Napada organizam u trenu, a može iza sebe ostaviti
dugoročne posljedice, može biti i smrtonosan. Meningitis dolazi u dva oblika virusnom i
bakterijskom. Virusni meningitis je sezonski pa se najčešće javlja u rano ljeto ili ranu jesen.
Manje je opasan od bakterijskog i ne liječi se antibioticima. Iako također vrlo bolan, ne prijeti
dugoročnijim oštećenjima na mozgu. Bakterijski meningitis se liječi antibioticima i cjepivom,
ali može ostaviti traga na mozgu. Medicina redovito izbacuje nova cjepiva na tržište, a kod
nas još uvijek dio cijepljenja nije obavezno već ga možete zatražiti svojom voljom. Kod beba
i djece najčešći izvor zaraze jest bakterija Escherichia coli. Simptomi mogu biti različiti kod
svakog pojedinca. Neki mogu osjećati sve simptome, dok neke osobe mogu patiti od samo
nekih. Početni i najprepoznatljiviji simptomi su ukočenost vrata i glavobolja te preosjetljivost
na svjetlo ili zvuk. Popratni, ali skoro uvijek prisutni, simptomi jesu i povišena temperatura
(preko 39°C), razdražljivost, mamurluk i povraćanje. Kod djece se meningitis očituje u
odbijanju jela, grčevitim pokretima ili nemogućnosti stajanja na nogama. Osim kliničkim
pregledom tijela i stanja u kojem se organizam nalazi, meningitis se dijagnosticira na prilično
bolan način lumbalnom punkcijom. Tim se postupkom dolazi do tekućine iz moždine koja
otkriva što se događa s mozgom. Vrlo je važno na vrijeme reagirati i primijetiti simptome i
znakove ove bolesti, pravovremena reakcija može spriječiti potencijalne komplikacije
uzrokovane ovom opasnom bolešću