University North. University centre Varaždin. Department of Biomedical Sciences.
Abstract
Nesreće u djece predstavljaju javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i u svijetu sa
posljedicom trajnog invaliditeta. Iznimno su stresne i za dijete i za roditelje, i
izazivaju prijeloman događaj sa fizičkim, psihičkim i socijalnim posljedicama žrtve
koje se očituju na obitelj i na društvo u cjelini. Do 5 godine života mehanizmi
nastanka ozljeda su padovi i otrovanja. Dojenčad najčešće padne sa stolova za
previjanje i krevetića, a prilikom puzanja mu bivaju dostupne razne kemijske tvari i
lijekovi. Znatiželja je važan segment u djetetovom životu pa je upravo i ona glavni
pokretač nastanka ozljeda. U adolescentnoj dobi, radi nesigurnosti i želje za
isticanjem, djeca najčešće posežu za eksperimentiranjem sa alkoholom i drogama te
to najčešće dovodi do otrovanja. Osim padova i otrovanja razlog nastanka ozljeda
predstavljaju i prometne nesreće. Mlađa djeca najčešće stradavaju zbog nepravilnog
korištenja autosjedalice, dok starija djeca češće stradavaju kao suvozači bez
primjerene zaštitne opreme.
Nesreće u djece se mogu spriječiti i to na način da se osmišljavaju i provode
preventivni edukativni programi namijenjeni djeci koji upozoravaju na moguće
opasnosti, na negativne posljedice, na koji način spriječiti nesreću te kako i kada
preventivno djelovati uz provođenje mjera zaštite. Prevencija podrazumijeva
zdravstveno prosvjećivanje šire javnosti, a posebno roditelje, te bi trebala započeti
već prenatalno, edukacijom trudnica i obitelji o mogućim opasnim utjecajima. Tu
posebnu ulogu ima medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te razne
promotivne kampanje. Dobro poznavanje epidemiologije nastanka nesreća jedan je
od glavnih preduvjeta za uspješnu prevenciju