Marko Dragić

Croatian

Dragić, Marko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

RECENZIJE I PRIKAZI / REVIEWS AND BOOK REVIEWS 109                                                                              Informatol. 53, 2020., 1-2 ISSN 1330-0067                                                                                                                                                                          Coden: IORME7 bili su u tim vremenima u prvim borbenim linijama protiv virusa COVID-19 »Novi nepoznati virus prvi se put pojavio u prosincu 2019. u Kini, gdje je odgovor zdravstvene struke pozvao sve ljude da striktno slijede zdravstvene smjernice. Uz dosljedno pridržavanje zdravstvenih smjernica svih stanovnika, nadljudske napore zdravstvenih službi, medicinske znanosti i prakse i odlučnu volju vlasti, Kina je uspjela poraziti širenje COVID-19 u dva mjeseca. , tako da je WHO proglasio pandemiju i pozvao zemlje da se aktivno bore protiv virusa COVID-19. „Uspjeh u borbi ovisi o reaktivnosti profesije, vlasti i medija koji oblikuju javno mnijenje, a samim tim i svijesti stanovništva. Kako su političari i mediji u Europi i Americi podcjenjivali i relativizirali prethodna iskustva i upozorenja iz Kine, cijeli svijet danas prijeti neinformiranim ljudima “, objasnio je akademik prof. dr. Ludvik Toplak predsjednik Alma Mater Europaea : ECM Primljeno: 2020 – 03 - 29 Vojo Lukić, novinar Hrvatsko komunikološko društvo,  Podružnica Maribor, Slovenija  Osma decenija rada »Narodne knjižnice« u Mostaru Prva javna knjižnica u Mostaru spomi-nje se 1570. godine. Osnivač te knjižnice bio je Karađoz-beg.21 Pri pregledu fonda te knjižnice, kojeg su 1948. godine uradili stručnjaci »Ze-maljskog muzeja Bosne i Hercegovine« utvrđeno je da postoje rukopisi stari i do 700 go-dina. Vrijedne knjižnice bile su i knjižnica Der-viš-paše Bajezidagića i profesora Mustafe Eju-bića (Šejh Juje). Knjižni fond tih dviju knjižnica 1890. godine prenesen je u Karađoz-begovu knjižnicu, a odatle je 1950. godine prenesen u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu.  Iz vremena turske vladavine vrijedno je spomenuti i »Hrvatsku čitaonicu s knjižnicom«,                                                           21 Karađoz-beg bio je brat Rustem-paše Opukovića Hrvata (Skradin ili Butmir iz Sarajevskog polja o. 1500., - Carigrad, 1561.) rođenog u hrvatskoj katoličkoj obitelji. Osmanlije su ga oteli od obitelji i odveli u Carigrad u kojem se školovao te ostvario iznimnu vojnu karijeru te je bio osmanski general. Oženio je 26. studenog 1539. Mihrimah (Merima), osnovanu 1861. godine. Za vrijeme Austro-U-garske, mostarske knjižnice radile su u okviru kulturno-prosvjetnih društava »Napredak« i »Gajret« te pjevačkh društava »Hrvoje« i »Gu-sle«.  Nakon Drugoga svjetskog rata Gradski na-rodni odbor u Mostaru pokrenuo je inicijativu za osnivanjem gradske knjižnice na sjednici održa-noj 9. srpnja 1945. godine. Pripremne poslove u biblioteci obavljala je Zlata Jerkić, a od nje duž-nost bibliotekara preuzela je Milka Knežević. Početni fond knjižnice koncem 1945. godine iz-nosio je 7.000 knjiga. Gradski narodni odbor u Mostaru 17. veljače 1946. osnovao je »Narodnu biblioteku« u Mostaru što je i početak službe-noga postojanja ove Knjižnice koja je bila smje-štena na prvom katu restorana Jagnje. Dopisom broj: 2522. od 7. XI. 1946. (knjige fašističkog i profašističkog sadržaja - postupak) određen je postupak s knjigama čiji su autori bili neprijate-lji režima. Nakon toga diferenciranja krajem 1946. godine broj knjiga u Knjižnici pao je na ne-što više od 2.000 primjeraka. Ministarstvo pro-svjete Narodne Republike Bosne i Hercegovine dopisom od 27. prosinca 1946. objavilo je od-luku po kojoj su »Narodna biblioteka Mostar« kao i sve narodne biblioteke od 1. siječnja 1947. prešle u nadležnost okružnih i sreskih narodnih odbora. U tom dopisu piše i da se kupovinom knjiga za biblioteku vodi računa o jezičnim i e-konomskim odlikama svoga kraja. U 1950. go-dini fond knjiga povećao se na 9.000 primjeraka, a registriranih čitatelja bilo je 1.755. Knjižnica je tada preseljena u prostore na prvom katu kuće Mujage Komadine na Lenjinovom šetalištu. Fond knjiga 1955. iznosio je 17.852 primjeraka. Kao institucija, »Narodna biblioteka Mostar«  u-temeljena je 28. rujna 1956. U prostore Doma kulture na Rondou »Narodna biblioteka Mostar«  uselila je 1959. godine, a raspolagala je prizemljem i prvim ka-tom. Knjižni fond je tada iznosio 40.000 primje-raka. Dobivanjem i drugoga kata 1960. otvorena je Čitaonica dnevnoga tiska, a 1961. otvorena je i Čitaonica arhivskog primjerka. Te godine otvoren je i Odjel periodike. kćer Sulejmana Veličanstvenoga koji ga je 1544. postavio za velikoga vezira Osmanskoga Carstva. Karađoz-beg sagradio je džamiju u Mostaru koja se po njemu zove. Po predajama ta džamija sagrađena je na temeljima crkve Sv. Stjepana Prvomučenika. RECENZIJE I PRIKAZI / REVIEWS AND BOOK REVIEWS                                                                                      Informatol. 53, 2020., 1-2                                                                                   110 ISSN 1330-0067                                                                                                                                                                          Coden: IORME7   Godine 1965. Knjižnica je posjedovala 88.250 knjiga. Odlukom Savjeta Narodne bibli-oteke u Mostaru 13. prosinca 1966. godine Je-lena Gačić imenovana je upraviteljicom Radne organizacije Narodna biblioteka u Mostaru. U ožujku 1967. otvoreni su I. i II. dječje odjeljenje. U prosincu 1970. godine nabavljen je kombibus opremljen policama za spremanje 2.000 knjiga, koje su bile namijenjene za najudaljenija sela mostarske općine. Bibliobusna služba započela je s 3.800 knjiga, a za taj knjižni fond uspostavljen je abecedni katalog. Eksperimentalni red vožnje dogovoren je s područnim školama i mjesnim zajednicama te je na sjednici Savjeta biblioteke 21. prosinca 1970. godine usvojen red vožnje. Prva je vožnja obavljena sutradan, 22. prosinca 1970. godine. Svakih petnaest dana bibliobus je najprije vozio knjige u 35 sela, a potom se broj smanjio na ukupno 26 sela. Dvije godine, do konca 1972., naizmjence su se mijenjala četverica radnika biblioteke i vozač. Početkom 1973. godine stalno je zaposlen knjižničar u bibliobusu. Bibliobus je mijenjao red vožnje zbog ograničenog vremena kojim se pokrivala zahtjevna mreža seoskih naselja, a i zbog izrazito loših i slabo održavanih seoskih prometnica. Bibliobus se često kvario, ali je neprekidno radio od 22. prosinca 1972. do 6. ožujka 1978., kad je došlo do velikoga kvara što je iziskivalo nabavku novoga i prostranijega bibliobusa u kojem su bila četiri mjesta za čitanje što je čitateljima na terenu omogućavalo da mogu sjesti, pregledati knjigu kao i mogućnost čitanja dnevnoga i tjednog tiska. Novi bibliobus u promet je stavljen 4. listopada 1978., a u njega je moglo stati  3.500 knjiga. Novim bibliobusom omogućen je odlazak kulturnim djelatnicima glumcima, pjesnicima i dr. koji  su obogaćivali kulturne sadržaje u najudaljenijim ruralnim naseljima. Godine 1978. knjižnični fond bibliobusa raspolagao je s 11.000 knjiga iz književnosti i stručnih knjiga iz agronomije. Najviše knjiga bilo je za djecu, najbrojnije čitatelje. U bibliobus se godišnje prosječno upisivalo 2.000 čitatelja, a čitalo se od 10.000 do 12.000 knjiga. Broj čitatelja i čitanih knjiga ovisio je i o prosvjetnim djelatnicima koji su radili u udaljenim seoskim školama. Potkraj 70-ih i početkom 80-ih godina došlo je do velike migracije seoskog stanovništva u urbane sredine, što je dovelo do smanjenja broja učenika u seoskim školama. Tada su mnoge škole zatvorene.  Dakle, od 1970. godine nastupile su zlatne godine »Narodne biblioteke Mostar«  koja je 25. prosinca 1973. godine konstituirana u Organizaciju udruženog rada s potpunom odgovornošću. Tih godina javila se ideja o izgradnji zasebne zgrade za knjižnicu. Vijeće društvenih službi Općine Mostar održalo je sjednicu 10. svibnja 1973. i imenovalo Komisiju za izradu projektnog programa nove zgrade »Narodne biblioteke«  u Mostaru. U komisiju je imenovano 13 članova koji su zauzimali istaknuta mjesta u javnom, političkom i gospodarskom životu Mostara. Na prvoj sjednici održanoj 2. srpnja 1973. za predsjednika Komisije izabran je prof. Dušan Ćapin iz Mostara. Komisija je predložila izgradnju nove zgrade koja bi obuhvaćala 6.000 m2. Međutim, nova zgrada nikada nije ni započeta. Godine 1976. otvorena je Čitaonica za studijski rad. Broj čitatelja s godišnjom članskom iskaznicom bio je oko 14.000, a tijekom jedne godine pročitali bi i do 250.000 knjiga. U fond knjižnice godišnje bi stizalo najmanje 5.000 novih knjiga. Dnevno bi kroz sve knjižnične odjele prolazilo prosječno 600 korisnika. Sve to rezultiralo je najvišim priznanjima, a 1981. godine »Narodna biblioteka Mostar«  proglašena je najboljom knjižnicom u Bosni Hercegovini. Te godine dobila je ime po Đuri Pucaru-Starom.  U travnju 1992. Knjižnica je bila najveća knjižnica u Hercegovini i jedna od najvećih i najorganiziranijih u Bosni i Hercegovini. Imala je stručno sređen fond od 218.000 knjiga, 14.000 uveza periodike i 32 uposlena djelatnika. Rad Knjižnice bio je organiziran kroz: Odjel nabavke i obrade knjižnih fondova, Posudbeni odjel, Odjel čitaonica (periodike, unikatnog primjerka i znanstvena čitaonica), Zavičajna zbirka, Dječji odjel, Odjel za mladež, istureni odjeli u gradu i bibliobusna služba za ruralna područja u općini. Bibliobus je kao integralni dio Knjižnice funkcionirao do početka ratnih sukoba 1992. godine.  Desetak tisuća knjiga u studenom 1993. godine iz polurazrušene zgrade uspjelo se izmjestiti u Prvu osnovnu školu. U lipnju 1995. RECENZIJE I PRIKAZI / REVIEWS AND BOOK REVIEWS 111                                                                              Informatol. 53, 2020., 1-2 ISSN 1330-0067                                                                                                                                                                          Coden: IORME7 godine knjižnica je ponovno vraćena u svoje ob-novljene prostore. Prema analizi Mire Pehar, dugogodišnje ravnateljice Knjižnice u ratnom i poslijeratnom razdoblju od 218.000 knjiga os-talo je 102.000 knjiga i kompletna periodika (14.000 poveza). Statut Gradske knjižnice Mostar usvo-jen je 18. studenoga 1996. godine. U 2005. godini broj korisnika bio je oko 3.000,  a godišnje bi se pročitalo  oko 35.000 knjiga. Novo organizacijsko preoblikovanje knjižnice bilo je 2004. godine. Skupština Herce-govačko-neretvanske županije na sjednici odr-žanoj 24. svibnja 2004. donijela je Odluku kojom ova ustanova postaje »Narodna knjižnica Her-cegovačko-neretvanske županije«.  U Knjižnici se nalaze uvezani dnevni listovi i časopisi po godinama od 1945. do 2005. među kojima su i rijetki časopisi, dokumenti i knjige. Zlata Jerkić je 1946. godine bila prva bibliotekarka i uprav-nica u Knjižnici. Poslije Zlate Jerkić dužnost vo-diteljice Knjižnice preuzela je Milka Knežević. Profesor Mile Ratković obavljao je dužnost u-pravnika Knjižnice u razdoblju od 1948. do 1952. godine. Jelena Gačić bila je upravnica i di-rektorica Knjižnice u razdoblju od 1952. do 1980. godine. Od 1980. do 1993. godine direkto-rica i vršiteljica dužnosti ravnateljice Knjižnice bila je Senija Zekić-Melcher. Mira Pehar je od 1993. do 2014. bila vršiteljica dužnosti ravnate-ljice Knjižnice. Ravnateljicom Knjižnice 2014. godine izabrana je Julijana Pavlović. »Narodna knjižnica« raspolaže s prostorom od 800 m2. Sa-mostalna je matična knjižnica a organizirana je u tri odjela: odjel nabave i obrade knjižnične građe, služba za rad s korisnicima koju čine po-sudbeno-informacijski odjel za odrasle koris-nike, čitaonica i dječji odjel te služba za opće i zajedničke poslove. Knjižnica je informatizirana i posjeduje on-line bazu podataka u Cobiss pro-gramu. Fond knjiga »Narodne knjižnice Mos-tar« je oko 130.000 te oko 14.000 novina i časo-pisa. »Narodna knjižnica« vrši nadzor nad svim knjižnicama u Hercegovačko-neretvanskoj žu-paniji. (Korišteni su podatci iz knjige Marinko Jovanović »Kulturna riznica Hercegovine« /O 70. obljetnici osnivanja Narodne knjižnice Her-cegovačko-neretvanske županije u Mostaru (1946. - 2016.)/, Narodna knjižnica Hercegova-čko-neretvanske županije u Mostaru, Mostar, 2016. kao i podatci koje je dala ravnateljica Knji-žnice, Julijana Pavlović.) Primljeno: 2018 – 04 – 21  Prof. dr. sc. Marko Dragić Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska  Myria Allen Strategic Communication for Su-stainable Organizations Theory and Practice / Strateška komunikacija za održive organiza-cije Teorija i praksa, Springer, 2016, 325 str.  Autorica Myria Allen, profesorica komunika-cija na Sveučilištu Arkansas, Fayetteville, SAD, za ovu svoju novu knjigu Strategic Communi-cation for Sustainable Organizations Theory and Practice / Strateška komunikacija za odr-žive organizacije Teorija i praksa, Springer, 2016, volumena 325. str. primila je nagradu za istraživanje Christine L. Oravec za komunika-ciju u okolišu (kategorija knjiga) na konferenciji Nacionalne komunikacijske udruge, jednoj od najvećih godišnjih konferencija stručnjaka za komunikaciju iz cijelog svijeta.     Autorica je ovom svojom knjigom priredila za svjetsku šaroliku javnost (komunikološku, gos-podarsku, političku, korporativnu) uvid u u-logu komunikacije i teorije u području održivog poslovanja, donošenje odluka kao i komunika-ciju usmjerenu istovremeno na više unutarnjih i vanjskih dionika; (kolege, zaposlenici, poslovni partneri u opskrbnom lancu, lokalne zajednice, gradove, udruge, sveučilišta). Knjiga je druga-čija od do sada objavljenih budući objedinjuje znanje o teorijama, praktično znanje i spoznaje praktičara prikupljeno provedenim istraživa-njima i intervjuima raznih članova organizacije koji se s aspekta održivog poslovanja bave ko-munikacijom o okolišu.  Za nastanak knjige autoricu je motivirala ekspe-dicija Lewis i Clark koja je uvela više od 300 ora, fauna i znanstvenih otkrića koja do tada nisu bila poznata u Europi. Motivirajuće je bila činje-nica susreta  članova ekspedicije s puno toga ne-poznatog i izazovima koji su zahtijevali brzu re-akciju, rad i inovacije prije 210 godina temeljem koje je autorica  napravila svojevrsnu paralelu ukazujući na današnju situaciju u procesu odr-živosti i klimatskih promjena kao i nepoznate 

Osma decenija rada »Narodne knjižnice« u Mostaru

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia