FF Open Press - izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu
Abstract
Pravni položaj srednjovjekovnoga seljaštva i način stvaranja plemstva ovise prije svega o društvenim značajkama područja na kojemu te društvene skupine nastaju. U ocrtavanju društvenoga i pravnoga položaja seljaštva važno je razlikovati istočnojadranski komunalni prostor od kontinentalnoga područja srednjovjekovne Hrvatske i Slavonije. U razvoju plemstva također gradska područja jadranskih komuna od Hrvatske i Slavonije, ali i razlike između tih dviju kraljevina, prije svega prema opsegu djelovanja kraljevske vlasti na staleško oblikovanje plemstva. Razmatraju se temeljni modeli koji najjasnije pokazuju značajke plemstva i seljaštva u hrvatskome srednjovjekovlju. Usredotočuje se na jadranski dio hrvatskih zemalja, tj. na srednjovjekovnu Hrvatsku, Dalmaciju i, dijelom, Istru, što znači na dva, po morfološkim, pravnim i političkim značajkama bitno različita društvena područja hrvatske srednjovjekovne povijesti – istočnojadranski pojas komunâ i kontinentalni prostor od Gvozda do jadranske obale. U samome središtu izlaganja o seoskim društvima bit će seoska općina i njezin razvoj od ranoga do kasnoga srednjeg vijeka. U razlaganju o plemićkim skupinama najveća će pažnja biti usmjerena prema nižemu plemstvu u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, navlastito na prostoru između rijeka Zrmanje i Cetine, premda se, komparacije radi, ne će posve zanemariti ni značajke patricijata u dalmatinskim gradovima
