Andrej Šribar

Jasminka Peršec

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

116 Adresa za dopisivanje:Doc. prim. dr. sc. Jasminka Peršec, dr. med., https://orcid.org/0000-0002-3777-8153 Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu,  Klinička bolnica Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb,  e-pošta: anestezija.predstojnica@kbd.hrLiječ Vjesn 2020;142:116–117 https://doi.org/10.26800/LV-142-3-4-21Organizacijski aspekti jedinice intenzivne medicine  u Primarnom respiracijsko-intenzivističkom centru  Kliničke bolnice DubravaOrganizational aspects of intensive care medicine unit  in Primary respiratory – intensivist center in University hospital DubravaJasminka Peršec1 , Andrej Šribar11  Primarni respiratorni centar za liječenje bolesnika oboljelih od COVID-19, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu,  Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinička bolnica Dubrava, ZagrebPismo uredniku | Letter to the EditorPandemija bolesti COVID-19 uzrokovane novim tipom koronavirusa (SARS-CoV-2) izazvala je tijekom prvog tromjesečja 2020. godine značajno opterećenje zdravstvenog sustava mnogih država članica EU, uz više od 100.000 umrlih, ponajviše u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj.Jedan od razloga velike stope smrtnosti u navede-nim državama jest rana penetracija virusa u zdrav-stvene ustanove, što je doprinijelo smrtnosti na dva načina – obolijevanjem najranjivije populacije (stariji, imunokompromitirani i bolesnici s različitim komor-biditetima) i zdravstvenih djelatnika (čime je one-sposobljen najvrjedniji resurs svakoga zdravstvenog sustava).Poučeni iskustvom iz tih zemalja, uz pomoć relativ-no povoljne epidemiološke situacije tijekom prve po-lovine ožujka koja je omogućila prikladan vremenski prozor, Stožer civilne zaštite i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske donijeli su odluku o formiranju četiriju Primarnih respiracijsko-intenzivističkih cen-tara (PRIC) namijenjenih liječenju COVID-19 bole-snika nakon što se iscrpe kapaciteti specijaliziranih infektoloških klinika.Bolnice u kojima su formirani PRIC su KB Dubrava u Zagrebu (za područje 9 županija sjeverozapadne  Hrvatske), KBC Rijeka (za sjeverni Jadran), KBC Osi-jek (za istočnu Hrvatsku) i KBC Split, lokalitet Križine (za južni Jadran). Klinička bolnica Dubrava izabrana je za PRIC zbog stručnosti intenzivista, opremljenosti, prometne povezanosti te postojeće odlične komuni-kacije s kolegama iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Za potrebe liječenja COVID-19 bo-lesnika napravljene su potrebne značajne organizacij-ske i infrastrukturne preinake kojima je cilj omogućiti pružanje vrhunske zdravstvene zaštite uz ograničenje prijenosa ove iznimno zarazne bolesti.Bolnica se sastoji od objekta C (glavna zgrada), objekta A (Klinika za psihijatriju) i objekta B (jedno-dnevna kirurgija i ESWL).Za potrebu formiranja respiracijskog centra (RC) u kojem se liječe bolesnici s blažim oblikom bolesti i  respiracijsko-intenzivističkog centra (RIC) u kojem se liječe teški bolesnici koji zahtijevaju mehaničku ven-tilaciju, vazoaktivnu potporu i ostale intenzivističke terapijske modalitete prenamijenjeni su objekt A i B, a u podrumu (na -1 etaži) objekta C opremljene su ope-racijske dvorane u kojima se mogu izvesti najzahtjev-niji operacijski postupci i jedinica za hemodijalizu COVID+ bolesnika.S obzirom na izrazitu kontagioznost virusa SARS- -CoV-2 uvedeni su posebni protokoli ulaska i izlaska djelatnika iz prostora s COVID-19 bolesnicima koji su preuzeti od Klinike za infektivne bolesti. Na ulazu se nalazi jednosmjerna komora s negativnim tlakom („tampon zona“) s mehanizmom koji onemogućuje istovremeno otvaranje vrata s nekontaminirane i kon-taminirane strane. Prije samog ulaska djelatnici prema predefiniranom striktnom protokolu odijevaju zaštit-nu opremu koja se sastoji od jednokratnih pamučnih majica, dvostrukih rukavica od nitrila, specijalnih hlača za zaštitu od virusa (engl. viral barrier), nazuva-ka, kapuljača i zaštitnih ogrtača te maske FFP3, zaštit-nih naočala i vizira.Nakon završetka smjene djelatnik skida vanjske ru-kavice, izlazi na zrak i dezinficira unutarnje rukavice, nakon čega slijedi desetminutna faza smirivanja (engl. cooldown) tijekom koje se čeka da se slegne aerosol. Sljedeći korak je odstranjivanje zaštitnog ogrtača i unutarnjih rukavica tehnikom uvrtanja, čime se mini-malizira mogućnost kontaminacije. Jednom kada su ogrtač i unutarnje rukavice odstranjene, navlače se nove nitrilne rukavice koje će se dezinficirati između svih daljnjih koraka. Nakon toga redom se odstranjuju 117Organizacija JIM u PRIC Kliničke bolnice Dubrava  J. Peršec i A. Šribar 2020; godište 142; 116–117 LIJEČ VJESNnazuvci, zaštitne naočale i maska FFP3, dezinficira se obuća (obično tenisice) te se izlazi iz zone za presvla-čenje. Sljedeći je korak odstranjivanje sve odjeće i tuši-ranje u trajanju od 20 minuta sa sredstvom za pranje koje sadrži octenidin klorid. Korištenje navedenih za-štitnih protokola zasad je polučilo odlične rezultate, bez dokazanih infekcija ili kliconoštva SARS-CoV-2 u zaposlenika RIC-a.Organizacija posla unutar RIC-a izvedena je tako da boravak zaposlenika ne bude dulji od četiri sata u kon-tinuitetu unutar kontaminirane zone, čime je očuvana maksimalna učinkovitost maski FFP3 (koje se jedno-kratno koriste). Unutar RIC-a obično se nalazi jedan do dva liječnika te četiri do šest medicinskih sestara ili tehničara (ovisno o broju bolesnika), uz ostale članove tima dostupne u čistom dijelu bolnice koji mogu odmah ući u RIC ovisno o potrebi.Rad liječnika, sestara i tehničara organiziran je prema principu dvotjednog rada u smjenama, nakon čega slijedi dvotjedna pauza (izolacija).S ciljem minimaliziranja vjerojatnosti zaraze djelat-nika Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku i Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku ra-diologiju, a slijedom smjernica u kliničkom radu s COVID-19 bolesnicima, za potrebe RIC-a nabavljeni su sustavi „točka skrbi“ (engl. point of care) za labo-ratorijsku dijagnostiku i ultrazvuk, što omogućava provođenje najčešćih pretraga u jedinici intenzivne medicine (plinske analize arterijske i venske krvi, elek-troliti u serumu, koagulogram, ultrazvuk srca i pluća) unutar samog RIC-a.Za slučaj potrebe za provođenjem pretraga koje nisu dostupne unutar RIC-a uspostavljen je protokolizira- ni zaštićeni prijenos uzoraka u posebno označenim spremnicima prema laboratoriju, a za potrebe radio-loške dijagnostike inženjeri medicinske radiologije ulaze i izlaze iz RIC-a poštujući navedene protokole.Budući da je akutno hipoksemijsko respiracijsko za-tajenje najčešći razlog prijema COVID-19 bolesnika u RIC, određen broj ovih bolesnika zahtjeva endotra-healnu intubaciju i mehaničku ventilaciju. S obzirom na činjenicu da su intubacija i bronhoskopija procedu-re kod kojih dolazi do generiranja aerosola koji sadrži virus, tada se koristi dodatna zaštitna oprema kao što su viziri ili zaštitna maska CroResp s antivirusnim fil-terom. Tijekom ventilacije koriste se zatvoreni sustavi za sukciju, a u slučaju potrebe za odspajanjem bolesni-ka od mehaničke ventilacije (npr. za potrebe provođe-nja dijagnostičkih postupaka izvan RC-a) obvezno se klema tubus kako bi se izbjeglo nepotrebno generira-nje aerosola.Uvođenje i pridržavanje navedenih protokola i orga-nizacijskih principa rezultiralo je održavanjem visoke razine liječenja uz ostvarivanje primjerene zaštite me-dicinskih djelatnika.U vrlo ograničenom vremenskom roku (manje od mjesec dana) KB Dubrava je organizacijski, logistički i infrastrukturno u potpunosti prilagođena prijemu mogućega velikog broja COVID-19 bolesnika s kapa-citetom od 290 intenzivističkih bolesničkih kreveta. Djelatnici ustanove su tako spremno odgovorili na  izazov borbe s pandemijom COVID-19, što je od svih nas zahtijevalo značajnu prilagodbu kliničkog i struč-nog rada u vrlo kratkom vremenskom razdoblju.Slika 2. Bolesnička soba u Respiracijsko-intenzivističkom centru (objekt B)Figure 2. Patient room in object BSlika 3. Zaposlenici Respiracijsko-intenzivističkog centra pored bolesničkog kreveta mjere vitalne znakoveFigure 3. Employees of respiratory intensive care centre measuring patient’s vital signsSlika 1. Bolesnička soba u Respiracijsko-intenzivističkom centru (objekt A)Figure 1. Patient room in respiratory intensive care center in object A

Organizational aspects of intensive care medicine unit in Primary respiratory – intensivist center in University hospital Dubrava

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia