This paper, based on a longitudinal case study, explicates through what kinds of learning process the organizational ambidexterity is actually realized. We assume the two types of learning process called explorative learning and exploitative learning drawn from March’s original work and define the ambidexterity as the balance of two learning modes (March 1991). In March’s characterization, exploration involves search, variation, risk-taking, experimentation, play, flexibility, discovery and innovation, whereas exploitation can be defined as refinement, choice, production, efficiency, selection, implementation and execution. This characterization, however, is very ambiguous. To make the definition clearer, we add a dynamic capability view to the ambidexterity research. Teece (2007)’s dynamic capabilities view assumes the explorative learning route comprised of three micro-foundations (sensing, seizing, and reconfiguring). However, the linkage of three micro-foundations may break somewhere by the bias of organizational learning. For that reason, the existence of another learning mechanism, so-called exploitative learning is also drawig attention. Unfortunately, exploitative learning route also suffers from several breakdowns. As a result, every firms need the balancing efforts of exploitative learning and explorative learning as an organizational ambidexterity. We try to identify its concrete actualization process by opening the black box of an ambidexterity mechanism in real setting. We select special research setting, the foreign expansion case of a Japanese international retailer into Chinese market. Our research question is what kind of balancing process does the organizational ambidexterity actually follow? We look at how the two learning processes are activated and balanced, looking at either the combined or equalizing dimensions of ambidexterity construct. We also pay attention to what are the controllable antecedents that make it possible. In conclusion, the theoretical and practical implications are tentatively drawn from this study.Ovaj rad, temeljen na longitudinalnoj studiji slučaja, objašnjava kroz koje se vrste procesa učenja ostvaruje organizacijska ambidekstrija. Pretpostavljamo da su dvije vrste procesa učenja nazvane eksplorativno učenje i eksploatativno učenje koje su izvedene iz izvornog Marchovog rada i definiraju ambidekstriju kao ravnotežu dva načina učenja (March 1991.) Prema Marchu, eksplorativno učenje uključuje pretraživanje, varijacije, preuzimanja rizika, eksperimentiranje, igru, fleksibilnost, otkriće i inovacije, dok se eksploatacija može definirati kao pročišćavanje, izbor, proizvodnja, učinkovitost, odabir, implementacija i izvedba. Međutim, ta je karakterizacija vrlo neodređena. Da bi definicija bila jasnija, dodali smo prikaz dinamičkih sposobnosti istraživanju ambidekstrije. Pregled dinamičkih sposobnosti Teecea (2007) pretpostavlja put eksplorativnog učenja koji se sastoji od tri mikroosnove (opažanje, evaluacija tržišta i konkurenata, te rekonfiguracija). Međutim, veza tri mikroosnove može se negdje prekinuti zbog pristranosti organizacijskog učenja. Iz tog razloga pažnju privlači i postojanje drugog mehanizma učenja, tzv. eksploatativnog. Nažalost, eksploatacijski način učenja također se može prekinuti. Kao rezultat toga, tvrtke trebaju uravnotežiti eksploatativno učenje i eksplorativno učenje kao organizacijsku ambidekstriju. Pokušali smo identificirati njegov konkretni postupak aktualizacije razjašnjavajući mehanizam ambidekstrije u stvarnom okruženju. Istraživanje je rađeno na slučaju ekspanzije japanskog međunarodnog prodavača na kineskom tržištu. Naše je istraživačko pitanje kakav postupak uravnoteženja zapravo slijedi organizacijska ambidekstrija? Promatrali smo kako se aktiviraju i uravnotežuju dva procesa učenja, sagledavajući bilo kombinirane ili izjednačujuće dimenzije konstrukta ambidekstrije. Također smo uzeli u obzir čimbenike koji su prethodili, a koji to omogućuju. Zaključno, ova je studija rezultirala okvirnim teorijskim i praktičnim implikacijama
