Krešo Zadro

Petra Cvjetko

Tajana Begović

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

87OSVRTI, Kem. Ind. 69 (1-2) (2020) 87–90  OSVRTINa nedavno završenoj 16. me-đunarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih hrvatski učenici postigli su izvrstan rezul-tat. Tri srebrne medalje osvojili su Lorena Komočar (učenica Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu), Luka Passek-Kumerički i Dorijan Lendvaj (učenici XV. gimnazije Zagreb), dok su brončane medalje osvojili Lovro Marić, Fran Miletić i Nika Tretinjak, učenici XV. gimnazije u Za-grebu. To međunarodno natjecanje u prirodoslovlju na kojem je sudjelovalo sedamdesetak država iz cijelog svijeta održavalo se u glavnom gradu Katara Dohi od 3. do 12. prosinca 2019. Natje-canje je trajalo deset dana tijekom kojih su održana tri testiranja: test sa zadatcima višestrukog izbora, test s računskim zadatcima i eksperimentalni zadatak koji su rješavali kao tročlani timovi natjecatelja. Ispitivalo se znanje iz kemije, fizike i biologije koje premašuje i novi i dosadašnji hrvatski program u prvom i dru-gom razredu gimnazije. Natjecati su se mogli učenici ne stariji od 15 godina.Naši natjecatelji, učenici prvog i drugog razreda gimnazija, uspješ-no su se u prošloj školskoj godini (2018./19.) plasirali na državna natjecanja iz prirodoslovnih pred-meta na kojima su postigli sjajne rezultate. Temeljem rezultata posti-gnutih na državnim natjecanjima iz fizike, kemije i biologije ta šestor-ka uz četrdesetak ostalih učenika, pozvana je na dodatno testiranje u rujnu 2019. godine na Prirodoslov-no-matematičkom fakultetu Sveu-čilišta u Zagrebu. Na testiranju koje je trajalo 150 minuta učenicima je provjereno znanje iz fizike, kemije i biologije te je temeljem po-stignutih rezultata odabrana šestorka koja je branila boje Hrvat-ske u Kataru.Učenici su se tijekom mjeseca studenoga na Kemijskom, Fizič-kom i Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta pripremali za natjecanje. Osim rješavanja računskih zadataka i usvajanja teorijskih znanja koje se navodi u silabusu međuna-rodne prirodoslovne olimpijade, učenici su imali priliku steći i laboratorijske vještine. Između ostalog upoznali su se s radom na mikroskopu, sekcijom bezkralježaka, osnovama genetike, načini-ma pripreme otopina, točnog mjerenja volumena, klasične i po-tenciometrijske titracije, UV-VIS spektrofotometrije. U fizičkom praktikumu provjeravali su zakon o očuvanju mehaničke ener-gije, proučavali harmonijske oscilacije te određivali nepoznati otpor upotrebom Wheatstoneova mosta. Zadatci na testiranju u Kataru imali su lokalni pečat, uglavnom su bili povezani s načinima dobivanja energije sagorijevanjem fo-silnih goriva, ukapljavanjem prirodnog plina i problemom pitke vode. Qatargas je vodeća svjetska tvrtka za proizvodnju i opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (LNG) a više od polovice rabljene vode u Kataru je morska desalinizirana voda. Domaćin je zadat-cima podsjetio učenike i na svjetsko nogometno prvenstvo koje će se 2022. godine održati kod njih, tema jednog zadatka je bila napetost mišića lista te zaštita potkoljenice nogometaša. U ekspe-rimentalnom zadatku natjecatelji su testirali vodu na prisutnost proteina i ugljikohidrata te metodom kemijske analize određivali tvrdoću vode. Koristeći se mikroskopom i promatrajući stupanj plazmolize u stanicama luka, trebali su odrediti koji je uzorak vode slan. Sličan je zadatak bio i iz fizike. Mjerenjem toplinskog kapaciteta vode i povišenja vrelišta vode također su određivali koji je od ponuđenih uzoraka desaliniziran, a koji je sadržavao morsku vodu. Treba istaknuti da su oba hrvatska tima riješila eksperimentalne zadatke iznimno uspješno.Tijekom slobodnih dana učenici su imali prilike upoznati Katar i druži-ti se s vršnjacima iz cijelog svijeta. Naučili su da je Katar jedna nama neobična država, drugačije kulture s ogromnim resursima prirodnog plina i nafte. Na relativno malom pjeskovitom poluotoku duljine 160 km u perzijskom zaljevu vlada pustinjska klima. Zime su blage, a ljeta izrazito vruća. Zbog blizine mora vlažnost zraka je visoka. Sta-novnici Katara do nedavno su živjeli kao nomadi. Tijekom zime boravili bi u unutrašnjosti gdje je bilo više oborina i hrane za stoku, dok su lje-ta provodili uz obalu. Žene i djeca u šatorima čuvajući imovinu, dok su muškarci drvenim lađama po nekoliko mjeseci boravili uz obalu vadeći bisere iz pjeskovitog morskog dna. Težak život, ali održivu zaradu, promijenila su dva događaja početkom 20. sto-ljeća. Prvo je Japanac Kokichi Mikimoto uspio primijeniti metodu uzgoja bisera, što je uzdrmalo katarsko gospodarstvo temeljeno na vađenju prirodnih bisera. No nedugo nakon te kratkotrajne krize otkrivene su ogromne zalihe nafte i prirodnog plina. Da-nas je Katar među prvih nekoliko država s najvećim bruto naci-onalnim dohotkom po glavi stanovnika. Ekonomija se oslanja na useljenike koji čine više od 4/5 stanovništva i više od 90 % rad-ne snage. Bogatstvo i raskoš s jedne strane, neumjereno trošenje energije i resursa s druge strane i jeftina radna snaga s treće stane vide se na svakom koraku te male države. Centar Dohe s brojnim neboderima izgradio se u posljednjih desetak godina. Učenike su na olimpijadu vodili Tajana Begović, Petra Cvjetko i Krešo Zadro, svi djelatnici PMF-a, koji je uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja organizirao izbor, pripreme i sudjelovanje na olimpijadi.Medalje hrvatskih učenika na  16. međunarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih (Doha, Katar)T. Begović,* P. Cvjetko i K. ZadroPrirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu* Autor za dopisivanje: prof. dr. sc. Tajana Begović e-pošta: tajana@chem.pmf.hrSlika 1 – Luka, Lorena, Nika, Fran, Lovro i Dorijan

Osvrti: Medalje hrvatskih učenika na 16. međunarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih (Doha, Katar)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals