Tomislav Galović

Croatian

Galović, Tomislav

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

In memoriam Franjo Šanjek381Franjo Šanjek (1939–2019)Franjo Šanjek rođen je u Poljani Biškupečkoj kraj Varaždina 1. travnja 1939. Pučku školu od 1946. do 1950. pohađao je u susjednome mjestu Sveti Ilija, a srednju u Zagrebu u Interdijecezanskoj srednjoj vjerskoj školi za spremanje svećenika od 1950. do 1952., potom u Varaždinu od 1952. do 1953., te u Bolu na otoku Braču u Dominikanskoj klasičnoj gimnaziji, gdje 1957. polaže ispit zrelosti, odlučivši se za redovnički poziv pristupa dominikancima – Redu propovjednika (Ordo praedicatorum). Filozofsko-teološki studij pohađao je na Visokoj dominikanskoj bogoslovnoj školi u Dubrovniku od 1958. do 1962., gdje je stekao bakalaureat iz filozofije. Studij je potom nastavio na dubrovačkoj Visokoj dominikanskoj bogoslovnoj školi i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu, gdje je 1966. postigao licencijat (magisterij) iz teologije. Za svećenika zaređen je 29. lipnja 1965. u Zagrebu. Potom je otišao u Rim, gdje je od 1966. do 1968. usavršio pomoćne povijesne znanosti na Scuola Vaticana di Paleografia, Diplomatica e Archivistica. Godine 1968. započeo je studij religijske povijesti na École Pratique des Hautes Études – Section des Sciences religieuses i na Faculté des Lettres et Civilisations Paris-Sorbonne / Paris IV. U Parizu je 27. svibnja 1971. doktorirao tezom: Les „chrétiens bosniaques“ et le mouvement cathare dans l’Occident médiéval aux XIIe-XVe siècles pod mentorstvom Chri-stine Thouzellier. Sažetak doktorata objavljen je pod naslovom „Les ‘chrétiens bosniaques’ et le mouvement cathare au Moyen Age“ u Revue de l’histoire des religions (vol. 182, br. 2/1972), a kasnije i kao cjelovita knjiga u hrvatskom i fran-cuskom izdanju. Godine 1972. u Parizu je stekao i diplomu iz crkvene povijesti na École Pratique des Hautes Études te diplomu iz francuskog jezika.  Asistent na Katedri crkvene povijesti Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Za-grebu postao je 1970. Ondje je na filozofsko-teološkom studiju i na Institutu za teološku kulturu laika KBF-a od jeseni 1971. pa nadalje držao nastavu iz opće i povijesne metodologije, pomoćnih povijesnih znanosti, povijesti Crkve u srednjem vijeku, srednjovjekovne povijesti Crkve u Hrvata, starokršćanske arheologije i povijesti sakralne umjetnosti. Kao privatni docent nastupio je 1974, a od 1975. u zvanju je docenta. Pročelnikom Katedre crkvene povijesti i predstojnikom Insti-tuta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu imenovan je 1984. i na toj je dužnosti ostao sve do svojega umirovljenja 2010. Nastavno i mentorski bio je angažiran i na poslijediplomskom (licencijatskom i doktorskom) studiju KBF-a u Zagrebu. Međutim, tek je 1993. izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, potom za redovitog profesora 1998., a u trajno zvanje redovitog profesora 2003. godine. Usporen tijek napredovanja nakon stjecanja docenture treba ponajprije gledati kroz prizmu različitih neprilika koje su snašle KBF u jugoslavenskom socijalističkom razdoblju. Od 1994. do 1998. Tomislav Galović382RADOVI - Zavod za hrvatsku povijest, vol. 51, 2019. str. 379-384bio je dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (Sveučilišta) u Zagrebu. Svoj je Fakultet 1996. ponovno uveo u okrilje matičnog Sveučilišta u Zagrebu, s kojeg je nepravedno i režimski bio isključen još 1952. godine. Kao gost predavač djelovao je na sveučilištima u Fribourgu (Švicarska, 1986. i 2008), Ottawi (Kanada, 1987), Carcassoneu (Francuska, 1991) i Parizu (Sorbonne, 2007). Od samih početaka i utemeljenja bio je profesorom Hrvatskih studija Sveuči-lišta u Zagrebu, na studiju povijesti i na studiju hrvatskoga latiniteta. Na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci također je držao nastavu, a bio je i profesor na novouspostavljenom Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Kao predavač nastavu je izvodio i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Zagrebu, na Poslijediplomskom znanstvenom studiju sociologije (1996) i pedagogije (1998) te na Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Bio je sudionik, ali i organizator brojnih znanstvenih skupova i kongresa kako u domovini tako i u inozemstvu te voditelj niza znanstvenih projekata. Od 1978. urednik je časopisa Croatica Christiana periodica. Bio je i glavni i odgovorni urednik Radova Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru te član uredništava sljedećih časopisa: Mémorie dominicane (Pariz), Prilozi za istraži-vanje hrvatske filozofske baštine (Zagreb), Heresis (Carcassone), Starine HAZU (Zagreb) i dr. Od 1992. do 1999. Franjo Šanjek bio je i prvi predsjednik Hrvatskog nacional-nog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ) u Zagrebu. Upravo je zahvaljujući njemu HNOPZ primljen u članstvo Međunarodnog odbora za povijesne znanosti (Comité International des Sciences Historiques – CISH / International Committee of Historical Sciences – ICHS). Bio je i glavni organizator Prvog kongresa hrvat-skih povjesničara, koji se održao u Zagrebu 1999. i nastavio 2000. godine. Od 1995. do 2005. predsjedavao je Nacionalnim odborom za komparativnu crkvenu povijest pri Commission Internationale d'Histoire Ecclésiastique Comparée (In-ternational Commission for Comparative Ecclesiastical History). Bio je članom različitih povjerenstava i komisija Hrvatskoga sabora te više mini-starstava Republike Hrvatske te članom Matične komisije za filozofiju i teologiju, Područnog vijeća za humanističke znanosti i Odbora za dodjelu državnih nagrada za znanost. Od 2005. do 2013. bio je predsjednikom Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR) u Zagrebu.Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za društvene znanosti izabran je 30. siječnja 1997. Sve do smrti bio je jedini svećenik u redovima akademika. Od 2008. do 2016. bio je voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, a od 2016. do smrti voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Đakovu. Član je Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2011. do 2014., a od 2015. do 2018. bio je i zamjenik tajnika Razreda za društvene znanosti HAZU. 383Tomislav Galović - In memoriam Franjo Šanjek (1939. – 2019.)Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je 1996. godine Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, a 2004. dodijeljena mu je Godišnja državna nagrada za znanost zbog značajnog znanstvenog dostignuća u području humanističkih znanosti, za istaknutu knjigu Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13. – 15. st.) (Zagreb 2003). U znanstvenom se radu Franjo Šanjek temeljito bavio crkvenom poviješću Hrvatske u europskom kontekstu od srednjeg vijeka do 20. stoljeća, posebno se, pak, posvetivši religiozno-društvenim pokretima od 12. do 15. stoljeća – „bosan-skim krstjanima“, potom proučavanju europskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja, ulogom hrvatskih intelektualaca u razvoju srednjovjekovne europske kršćanske teološke, povijesne i filozofske misli te školstva. Napose se bavio problemom siromaštva, problemom žene u europskoj civilizaciji, redovništvom, razvojem školstva u Hrvata, hrvatskom knjiškom kulturom, inkvizicijom; Hrvatima na pariškom i drugim europskim sveučilištima, Hrvatima u europskoj humanistici, Hrvatima i ljudskim pravima, stoljetnim vezama Hrvata s Apostolskom Stolicom, Hrvatima i povijesnim znanostima, utjecajem i ulogom hrvatskih ljudi na svjet-ska duhovna, kulturna i politička gibanja. Radio je i na izdavanju i prevođenju povijesnih izvora te na prevođenju s francuskoga na hrvatski i obratno. Suradnik je i različitih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja publiciranih u Hrvatskoj, Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, Poljskoj, Engleskoj i dr. Ovo su njegova najvažnija knjižna djela: Bosansko-humski krstjani i katar-sko-dualistički pokret u srednjem vijeku (1975), Les chrétiens bosniaques et le mouvement cathare XIIe-XVe siècles (1976), Crkva i kršćanstvo u Hrvata. Srednji vijek (1988; 2. prerađeno i dopunjeno izdanje 1993.), Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. Pregled religiozne povijesti Hrvata (7. – 20. st.) (1991.; 2. izdanje 1996), Kronološki pregled hrvatske i svjetske povijesti (1996), Osnove latinske paleogra-fije hrvatskog srednjovjekovlja (1996.), Izabrane teme iz srednjovjekovne povijesti (2000), Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13. – 15. st.) (2003), Latinska paleografija i diplomatika (2004; 2005), Dominikanci i Hrvati: osam stoljeća zajedništva (13. – 21. stoljeće) (2008) i Les relations franco-croates dans le domaine de la culture, des études et des sciences, VIIIè – XIXè siècles (2015.).Za knjigu Kratko izvješće o uništenju Indija Bartolomea de las Casasa napisao je uvod, bilješke i kronološki pregled (1982.). U suradnji s prof. Mirjanom Polić Bobić priredio je i 1994. godine objavio djelo hrvatskog dominikanca Vinka Paletina, Rasprava o pravu i opravdanosti rata što ga španjolski vladari vode protiv naroda Zapadne Indije (iz 1559). Za Raspravu o bitima Hermana Dalmatina napisao je uvodnu studiju (1990), a isto je učinio i za izdanje njegova djela O preispitivanju srca (2009). Priredio je i sljedeća djela: Guy i Jean Testas, Inkvizi-cija (1982); Iohannis Stojković de Ragusio, Tractatus de ecclesia (1983.); Franjo Rački, Bogomili i Patareni (2003); Ivan Stojković-Dubrovčanin, Konkordancija 384RADOVI - Zavod za hrvatsku povijest, vol. 51, 2019. str. 379-384nepromjenjivih dijelova Biblije (2006.); Juraj Slovinac, Dvorac djevičanstva (2006.); Augustin Kažotić, Bogoslovni spisi – Scripta teologica (2007.). Također je priredio i napisao uvodnu studiju za djelo Mavra Orbinija Kraljevstvo Slavena (1999.) te priredio dvojezično izdanje „Rasprave između rimokatolika i bosanskog patarena“ Pavla Dalmatinca (1170./1175. – 1255.) u Starinama HAZU (2000.). U suradnji s B. Petračem priredio je knjigu Ivan Pavao II. i Hrvati (1995.). Suautor je i Hrvatskog povijesnog zemljovida u više izdanja (posljednje 2014.) te nekoliko školskih udžbenika. Samostalno je, primjerice, uredio zbornik radova s međunarodnog simpozija Misao i djelo Ivana Stojkovića (1986.), potom zbornike radova Fenomen „krstjani“ u srednjovjekovnoj Bosni i Humu (2005.), Josip Juraj Strossmayer. Povodom 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti (2006.) te Ilirske pokrajine (1809. – 1813.) (2010.). Suurednik je izdanja La Chiesa croata e il Concilio Vaticano II. (2011.) i zbornika kolokvija Les projets franco-croates et les savants français qui se sont illustrés dans la recherche et la valorisation du patrimoine croate / Francusko-hrvatski projekti i francuski znanstvenici, istaknuti u istraživanju i vrednovanju hrvatske baštine (2016.) i brojnih drugih publikacija. Franjo je Šanjek vrlo aktivno sudjelovao autorski i priređivački u višesveščanoj i višejezičnoj ediciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Hrvatska i Europa. Glavni je urednik i prvog sveska knjige-sinteze Povijest Hrvata (srednji vijek) (2003.). Glavni je urednik i spomenice-monografije 150 godina Hrvatske akade-mije znanosti i umjetnosti 1861. – 2011. (2011.). Naposljetku, s dr. sc. Brankom Grbavac uredio je i priredio prvi i jedini Leksikon hrvatskoga srednjovjekovlja, objavljen 2018. u izdanju Školske knjige u Zagrebu. Kao znak zahvalnosti za sve učinjeno u hrvatskoj znanosti i kulturi, napose humanističkim i društvenim znanostima, u studenome 2009. njemu je u čast, a u izdanju Dominikanske naklade Istina i Kršćanske sadašnjosti te pod uredništvom Lovorke Čoralić i fr. Slavka Sliškovića OP, objavljen opsežan zbornik radova pod naslovom Humanitas et litterae. Ad honorem Franjo Šanjek / Zbornik u čast Franje Šanjeka. Odlukom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, posmrtno je odlikovan Redom Danice hrvatske, s likom Antuna Radića, za osobite zasluge u razvoju i promicanju crkvene i nacionalne povijesti u državi i svijetu.Akademik Franjo Šanjek – dominikanac, istaknuti hrvatski povjesničar i me-dievist te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – preminuo je u subotu, 27. srpnja 2019. u Zagrebu. Sahranjen je na groblju Mirogoj 31. srpnja 2019., uz prisutnost svoje dominikanske braće, rodbine i bližnjih, svećenika i redovnika, profesora i brojnih prijatelja te poštovatelja.Tomislav GalovićRADOVI51Broj 2ZAGREB 2019.FiloZoFski Fakultet sveučilišta u ZagrebuZavod Za hrvatsku povijestiNstitute oF CroatiaN historYiNstitut Für kroatisChe gesChiChteZavod Za hrvatsku povijestFiloZoFskoga Fakulteta sveučilišta u ZagrebuIzdavač / PublisherZavod za hrvatsku povijestFilozofskoga fakulteta Sveučilišta u ZagrebuFF-pressZa izdavača / For PublisherVesna Vlahović ŠtetićGlavni urednik / Editor-in-ChiefInga Vilogorac BrčićIzvršni urednik / Executive EditorKornelija Jurin StarčevićUredništvo / Editorial BoardJasmina Osterman (stara povijest/ancient history), Trpimir Vedriš (srednji vijek/medieval history), Hrvoje Petrić (rani novi vijek/early modern history), Željko Holjevac (moderna povijest/modern history), Tvrtko Jakovina (suvremena povijest/contemporary history), Silvija Pisk (mikrohistorija i zavičajna povijest/microhistory and local history),Zrinka Blažević (teorija i metodologija povijesti/theory and methodology of history)Međunarodno uredničko vijeće / International Editorial CouncilDenis Alimov (Sankt Peterburg), Živko Andrijašević (Nikšić), Csaba Békés (Budapest), Rajko Bratož (Ljubljana), Svetlozar Eldarov (Sofija), Toni Filiposki (Skopje), Aleksandar Fotić (Beograd), Vladan Gavrilović (Novi Sad), Alojz Ivanišević (Wien), Egidio Ivetić (Padova), Husnija Kamberović (Sarajevo), Karl Kaser (Graz), Irina Ognyanova (Sofija), Géza Pálffy (Budapest), Ioan-Aurel Pop (Cluj), Nade Proeva (Skopje), Alexios Savvides (Kalamata), Vlada Stanković (Beograd), Ludwig Steindorff (Kiel), Peter Štih (Ljubljana)Izvršni urednik za tuzemnu i inozemnu razmjenu / Executive Editor for Publications ExchangeMartin PrevišićTajnik uredništva / Editorial Board AssistantDejan ZadroAdresa uredništva/Editorial Board addressZavod za hrvatsku povijest, Filozofski fakultet Zagreb,Ivana Lučića 3, HR-10 000, ZagrebTel. ++385 (0)1 6120191Časopis izlazi jedanput godišnje / The Journal is published once a yearČasopis je u digitalnom obliku dostupan na / The Journal in digital form is accessible atPortal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske „Hrčak“http://hrcak.srce.hr/radovi-zhpFinancijska potpora za tisak časopisa / The Journal is published with the support byMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike HrvatskeČasopis je indeksiran u sljedećim bazama / The Journal is indexed in the following databases:Directory of Open Access Journals, EBSCO, SCOPUS, ERIH PLUS, Emerging Sources Citation Index - Web of ScienceRADOVI ZAVODA ZA HRVATSKU POVIJESTFILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBUKnjiga 51, broj 2Naslovna stranica / Title page byMarko MarakovićGrafičko oblikovanje i računalni slog / Graphic design and layoutMarko MarakovićLektura / Language editorsSamanta Paronić (hrvatski / Croatian)Edward Bosnar (engleski / English)Tisak / Printed byTiskara Zelina, Sv. Ivan ZelinaNaklada / Issued200 primjeraka / 200 copiesIlustracija na naslovniciMuza Klio (Alexander S. Murray, Manual of Mythology, London 1898)Časopis je u digitalnom obliku dostupan na Portalu znanstvenih časopisaRepublike Hrvatske „Hrčak“ http://hrcak.srce.hr/radovi-zhpThe Journal is accessible in digital form at the Hrcak - Portal of scientificjournals of Croatia http://hrcak.srce.hr/radovi-zhp

Franjo Šanjek (1939–2019)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia