Otokar Lahman

Croatian

Lahman, Otokar

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

se svući često upotrebljava za obje radnje i, prema primjerima iz rječnika, on znači: svq-či odijelo, odjeću, haljine, obuću i što slič· no. Sve ove potvrde iz suvremenih rječnika i starijih i novijih književnih djela govore nam o značenjskim poljima ovih dvaju gla· gola. Prema tome možemo reći da ćemo sve ono što se razumijeva pod odjećom · obući, odjeti, a ono što se razumijeva pod obućom (ubrojimo ovdje i čarape) - obuti. Ali jezik se stalno mijenja i stvara nove mogućnosti upotrebe. Jezična praksa svaki-dašnjeg govora sve više zatire značenje gla-gola obuti upotrebljavajući glagol obući i za radnju ohlačenja i za radnju obuvanja, pa sve češće čujemo da oblačimo šešir, ka· put, rukavice, čarape, cipele. Mislim da ovakvu jezičnu praksu ne hi trebalo slijediti. Razgraničavanjem značenja ovih dvaju glagola hit ćemo ekonomičniji i ohavjesniji ako nam: obuci se! znači jedno, a obuj se, drugo. Vesna Zečević HRVATSKO PRIMORJE, SJEVERNI JADRAN, KVARNER itd. Nakon oslobođenja proširila je nova Ju· goslavija svoj posjed .i na moru na sjeve· rozapadu, i r>odjela zemlje doživjela je no-ve granice. Tako je SR Slovenija dobila pri· stup na more i taj odsjek od Sv. J erneja do ušća Dragonje nazvan je Slovensko primor· je. Bivše Crnogorsko primorje iz vremena Zetske hanovine (od Luštice do Bojane), formiranjem SR Crne Gore u novoj Jugosla· viji proširilo je svoj naziv na cio opseg o-d Oštrog rta u Boki kotorskoj do u'lt;.a Bojane i ono je nazvano Crnogorskim primorjem. Ova dva neoJ.ogizma, Slovensko primorje i Crnogorsko primorje, ušla su lako u termi· nologiju i u opću narodnu u.potrebu. Ostalo je međutim i dalje neriješeno jedi· no pitanje naziva. ostalog, najvećeg dijela naše obale, primorskog lica SR Hrvatske, iako geografi nastoje fiksirati novo naziv-lje, pa se i danas još često upotrebljavaju konfuzno ili zlonamjerno razna imena. Tako se hta,rsko primorje Često ne navodi kao O· balni pojas Hrvatske, dok se 42 km sloven-skog dijela te iste Istre, što je sasvim ra-zumljivo, redovito naziva Slovenskim pri-morjem. Samo se za istočni dio Istre i odno-sno more upotrebljava naziv Liburnijska O· bala, odnosno more, što je povijesni naziv (taj obalni kraj bio je sijelo vrsnih pomora-ca,, a i je.dan tip rimske galije imao je naziv liburna). Sav ostali dio hrvatske obale od Plomina, odnosno od Preluka do ulaza u Boku kotorsku naziva se kojekako, tako sje-verni dio Hrvatsko primorje, Sjeverni Ja-dran, Kvarner, a niži dio: Srednji Jadran, Dalmatinska obala, Dalmatinsko primorje itd. Na stručnim skupovima već se bilo poja" vilo ovo pitanje i rečeno je da je neophodno potreban sastanak stručnjaka, koji hi mo· gao utvrditi i predložiti nazivlje za ovaj hr-vatski, dotada toponomastički nediferenci· rani kraj ili harem ne potpuno prihvaćene terminologije i granica užih područja. Oso-bito je istaknuto da se još i danas, nakon više od 20 godina, čak u mnogim knjigama koje se izdaju u SR Hrvatskoj, donose kriva ili netačna imena za jadranski pojas, što izaziva neraspoloženje i proteste. Svakako da velika razvedenost ovog hr· vatskog prostora na J adranu, ra,granatost lučkog sistema, povijesni razvoj i uloga poje· dinih obalnih odsjeka u današnjoj ekonomi· ci zemlje, otežavaju jedan opći naziv bez de-taljnijeg obilježja. Sasvim je međutim logič­no, da bi se, anaJ.ogno prema Slovenskom primorju i Crnogorskom primorju. moral.o cjelokupno primorje SR Hrvatske nazivati nikako drukčije nego Hrvatskim primorjem (u mnogim školskim uM.henicima tako se već i ohilježava). Međutim navedeni razlozi ve-like prostornosti ovog primorja i svi spome-nuti problemi tražit će da se ovaj veliki pro· stor po-dijeli na mhregije radi lakšeg razu· mijevanja. Tako bi se cjelokupno Hrvatsko primorje podijelilo na odgvarajuće obale i mora (što se također u pojedinim školskim udžbenicima već i p11ovodi). Za najsjeverni-ji, istarski dio jadranskog primorja, treba,lo hi definitivno utvrditi naziv Istar!ka obala (ili lstarsko primorje). Naziv obala predlaže se da hi se kod zajedničke upotrebe gla.v· nog i suhregijskog naziva izbjegla dvostruka 155 up<>treba istog termina (ne Hrvatsko pri-morje - lstarsko primorje, neg•o Hrvatsko primorje - Istarska .obala). Zatim bi došao Kvarner (ili Kvarnersko primorje), pa Sje-verna Dalmacija, Srednja Dalmacija i Južna Dalmacija. Prva bi subregija išla od ušća Dragonje do granice bivšeg kotara Pula prema Rijeci (Plomin). Naime, podjela Hrvatskoga pri-m<>rja na subergije trebala bi se u načelu poklapati s političkom p·odjelom Hrvatske na općine i bivše kotare kao što se veća po-djela osniva na republičkim granicama. Li-burnijska obala. i more moglo hi se nashvi-ti kao mikroregija u sastavu Kvarnera ( op-ćina Opatija). Dalje od Preluka Kvarner (Kvarnersko primorje) trebalo bi da seže do južne granice bivšeg ri:.fečkog kotara u Ve-lebitskom kana.lu (uključujući Karlobag, ko-ji se referendumom izjasnio za Senj, te odgo-varajuće otočne općine Krk, Mali Lošinj, Rab i Pag. Sjeverna Dalmacija bi obuhvaćala odav.de do rta Ploče, obuhvaćajući primor-ski pojas općina Obrova.c, Benkovac, Zadar, Biograd i Šibenik. Srednja Dalmacija odatle do granice dubrovačke općine (općine Tro-gir, Split, Omiš, Makarska, Metković te o-točne općine Brai', Hvar i Vis. Konačno Južna Dalmacija obuhvaćala bi općine Du-brovnik, Korčulu i Lastovo. Dakle do Oštrog rta na ulazu u Boku kotorskn. odakle poči­nje Crn<>gorsko primorje. Pitanje Južne Dalmacije mo~da je najo-sjetljivije i moglo bi izazvati najživlju ras-pravu. Ono ne o•dgova,ra povijesnim granica-ma duljeg perioda. Nekad je južna Dalmacija sezala mnogo dalje, a sam dubrovački pro-stor je povijesno bio jedan od najznačajni­jih i najosjetljivijih itd., ali se možda ovaj predloženi naziv najviše poklapa sa sadaš-njim stanjem. Uopće možda će ova nomen-klatura i granice izazvati razna drukčija mišljenja: no kad smo bez pogovora primili nova imena za Slovensko primorje i Crno-gorsko primorje, štaviše, smatramo ih logič­nim, onda mislimo da ni ovo nazivlje na Hrvatskom primorju, svakako na razumnim i suvremenim postav kama osnovanim prije-dlozima, ne bi smjela izazvati oštra proti-vljenja. Predloženo ili slično nazivlje već se pojavilo u nekim udžbenicima, no nije 156 izneseno pred širu javnost zbog eventualne rasprave. Možda će se pojaviti neki povijes-ni, ekonomski, toponomastički ili neki drugf razlog koji bi mogao izazvati prigovor, no mislim da to ne bi smje.Jo bi"ti presudno. Problem nazivlja hrvatske oba.le ne smije i dalje ostati anoniman i konfuzan, on mora biti stručno utvrđen i ozakonjen. Jedno re-gionalno, službeno izdanje to bi riješilo i, nadamo se, zauvijek spriječilo netačna i če­sto zlonamjerna nazivanja hrvatsl~og pri-mors.J.~og i pomorskog prosto,ra. Otokar Lahman POSTANAK SUGLASNičKOG SKUPA šT TJ MJES.~OM NAZHU PRIMOšTEN Stjepan Ivšić u bilješci svog članka »Neki hiperštokavizmi« kaže ovo: »Ako je u dal-matinskom mjesnom imenu Primošten (na moru na jugu od Šibenika) doista particip pas. od premostiti, kako se nagađa u ARj., onda se u njemu održalo staro št samo po tome, što se njegova sveza sa premostiti za-trla.«1 Iako u našoj toponomastici n~ma tako čistih analogija premostiti: premostjen - pre-mošćen - premošten, nego samo tipa Ogra-t1cnica (: ograđen-ica), Mošćenice (: mošćen­-ice) itd., ipak treba dopustiti kao jedino moguće objašnjenje da u posebnim prilika-ma, prema posebnoj zgodi nastaju i posebni mjesni nazivi. Primošten &e najprije zvao Peninsula Dio-medis, dakle već je bio poluotok. Ime mu dadoše Grci vjerojatno u doba svojih naseo-bina., i to po Diomedn, grčkom junaku pod Trojom. Tako su se zvali Tremiti i otoci u Berinškom tjesnacu. Latinski mu je naziv Caput Cista, što znači gola glava, po svoj prilici stoga što je s otvorene morske strane hio gol.! Talijanski naziv glasi Capocesto, po značenju kao i latinski.3 1 Hrvatski jezik, Zagreb, 1939, br. 8-10, str. 166. ! K. Stoši5, Sela šibenskoga kotara, Šibe-nik, 1941, str. 255. 

Hrvatsko primorje, Sjeverni Jadran, Kvarner itd.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia