Neven Petruša

Croatian

Petruša, Neven

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

/wMto šsimtn i đrmindustrijaNeven PETRUŠA90Jedna od osnovnih privrednih  grana pod­ručja Podravine od Ludbrega preko Kopriv­nice do Đurđevca jest šum arstvo i drvna in­dustrija . Šume ovog područja oduvijek su in teresantne za eksploataciju, to više što se sada razvila i industrija , kojoj je neophodna ova značajna sirovina.Im ajući u vidu razvoj drvne industrije  na ovom području  i rastuće potrebe za sve ve­ćom potrošnjom  drveta ,i drvnih proizvoda u m ehaničkoj i kem ijskoj preradi, postavljeni su i m nogobrojni zadaci srednjoročnog plana razvoja (1976-1980.).Tržište je  postavljeno na intenzivnoj rege- neraciji postojećeg šum skog fonda na uzgoju i održavanju šuma, te na proširenju  postoje­ćeg šumskog fonda pošum ljavanjem  otkup­ljenih i preuzetih površina.Zadaci na uzgoju i održavanju predviđeni su slijedećim obujm om  (odnosi se na ŠUM­SKO GOSPODARSTVO KOPRIVNICA):O pošum ljavanje klasično 980 haO pošum ljavanje plantažno 110 haO obogaćivanje očuvanih šum a 305 haO njega očuvanih šum a 7950 haO m elioracija šum a 100 haO zaštita šum a 11500 haO uređivanje šum a 7322 haS tru k tu ra  šum skog fonda po vrsti drveća:O proizvodnja sjem ena 35000 kgO proizvodnja sadnica 5000000 k.U odnosu na dosadašnje srednjoročno raz­doblje predviđa se prosječna godišnja stopa ra s ta  kod radova na pošum ljivanju  3,7% go­dišnje, na njezi šum a 2,9% godišnje, na zaštiti šum a 13,1% godišnje, ili p rosječna stopa ra ­sta  radova na uzgoju šum a iznosila bi 3,6% godišnje.Na iskorištavanju  šum a u  skladu s u tv rđe­nim  prirastom  od 164947 m 3 godišnje i p ro ­pisom, osnova gospodarenja za naredni pe­riod od pet godina predviđena je  sječa 803335 m 3, što će se postići intenzivnijim  prorjeđi- vanjem  u m lađim  sasto jinam a i priprem nim  i oplodnim  s jekovim a u dozrijevaj učim  sasto­jinam a, a u cilju unapređen ja  kvalitetnog i kvantitetnog p rira s ta  drvne mase, vodeći ra ­čuna o sve većim po trebam a drvne in d u stri­je.Učinjenim  biološkim  zahvatim a na uzgo­ju, održavanju i iskorištavanju  šum a, te veli­kim  zahvatim a u izgradnji šum skih kom uni­kacija poboljšana je kvalitetna s tru k tu ra  i zaliha drvne m ase po hek taru , pa p rem a to­me i čini znatno očuvaniji šum ski fond nego što je p rosjek  za cijelu Socijalističku Repu­bliku H rvatsku  i Regiju Bjelovar, a što daje kom parativne prednosti u odnosu na druga područja.Vrsta drveća POVRŠINA ZALIHA po haha % m3 % m3GOSPODARSTVO UKUPNOH r a s t 8113 28 2402188 35 296B u k v a 9127 31 2527461 37 277Os t .  t v r d i  1. 6811 19 999448 15 147T o p o l a 1452 5 243936 4 168Os t .  m e k i  1. 3233 14 619308 8 192Č e t i n j a r i 804 3 71627 1 89U K U P N O 29540 100 6863968 100 232S tru k tu ra  šum skog fonda po dobnim  razredim a:Dobni razred POVRŠINA ZALIHA po haha % m3 % m3GOSPODARSTVO UKUPNO1. 1—20 4781 16 49460 1 102. 21—40 5041 17 592210 9 1173. 41—60 6663 23 1624524 24 2444. 61—80 7477 26 2603804 36 3485. 81—100 4923 16 1792244 27 3646. preko 100 g. 655 2 201726 3 30891»Bilo-Kalnikova« pilana u Đurđevcu pripada među najsuvremenije u sjevernoj Hrvatskoj (fotografija uz naslov)Pogled na koprivnički »Bilo-Kalnik«, koji je postao glavni nosilac razvoja prerade drva u našoj regijiNa području  površina gospodarstva po­dignuto je  1248 h ek tara  plantaža topola, kako bi se intenzivnijim  uzgojem što brže povećao šum ski fond radi podm irenja potreba za drve- tom.Proizvodnja najvažnijih proizvoda u isko­rištavanju  šum a za naredno plansko razdob­lje predviđena je:drvo za m ehaničku preradu  381793 m 3 od toga:O za rezanje 275735 m3O za fu rn ir iljušten je  106058 m 3drvo za kem ijsku p reradu  209840 m 3ostlao tehničko drvo 30230 m 3ogrjevno drvo 132907 m 3OOooU odnosu na dosadašnje srednjoročno raz­doblje predviđa se prosječna godišnja stopa proizvodnje u iskorištavanju  šum a 4,1% u prosjeku godišnje, s tim e da kod kem ijskog drveta iznosi 14,5% i ostalo sitno tehničko drvo 14,3%, a da pada kod ogrjeva za — 6%.92Radnici nekadašnje pilane u Koprivničkim  Bregima iz koje je nastao koprivnički »Bi- lo-Kalnik«U cilju što racionalnijeg iskorištavanja šu­ma i povećanja otvorenosti šum skih kom ­pleksa, planira se izgradnja 92 kilom etara novih šum skih kom unikacija i m odernizacija 20 kilom etara postojećih kom unikacija, a vri­jednost ulaganja predviđena je 43620000 di­nara.M odernizacija šum skih kom unikacija i iz­gradnja novih znače mnogo u  eksploataciji šuma, ali također i u  povezanosti pojedinih m jesta tog područja  međusobno, a također i s većim centrim a. N eophodno je  povećati op­rem ljenost rad i što  veće i kvalitetnije ispo­ruke, što se također predviđa u slijedećem razdoblju.Ovakve m ogućnosti šum arstva dale su po­ticaj za razvoj drvne industrije , koja se raz­vila u  Koprivnici i Pitom ači, a unazad nekoli­ko godina intenzivno se razvija u Đurđevcu, gdje se izgradnjom  pilane omogućila prerada tam ošnje drvne mase.P rerada drvne m ase u  Đurđevcu organizi­rana je na m oderan način s najsuvrem enijom  opremom. N ajsuvrem enija tehnološka rješe­n ja prim ijenjena su i u  ostalim  proizvodnim pogonima. Tendencija p rerade je u što većoj finalizaciji, što  se vidi gradnjom  Tvornice vrata u  Koprivnici i Tvornice nam ještaja u Đurđevcu.U Koprivnici je  »Bilo-Kalnik« jezgra drv­ne industrije  ko ja  se razvila iz male pilane,čiji začeci se jav lja ju  u pilani u Bregima. U nutar K om binata razvila se proizvodnja na bazi p rerade drveta i na bazi p rerade papira. Daljnji perspektivni razvoj trebao  bi se kre­tati u sm jeru  finalizacije proizvodnje, te u sm jeru  p rerade drvne m ase u papir.Kako bi trebalo  da izgleda razvoj OOUR-a u n u ta r »Bilo-Kalnika« kao najznačajnijeg predstavnika drvne industrije  na ovom pod­ručju , vidljivo je  iz slijedeće tabele u kojoj je  p rikazana p lan irana proizvodnja 1976. i 1980. godine.»Bilo-Kalnik« surađuje i s brojnim inozem­nim partnerima — predstavnici tvornice u GaniPLANIRANA PROIZVODNJA U 1976. i 1980. god. U NAJVEĆIM OOUR-ima KOMBINATA »BILO-KAL­NIK« KOPRIVNICAGODINA PILANA K.m 3 trupaca%povećanjaPANELARAKOMADA%povećanjaTVORNICA VRATA jedinica VK -(- dov.%povećanjaKARTONAŽA kg got. robe%>povećanja1976. 3405014,7%61680 229500 2500000040%1980. 39050 61680 229500 35000000GODINAHARTMAN Kom. podl. za jaja%povećanjaPILANA ĐURĐEVAC m3 trupaca%povećanjaTVORNICA NAMJEŠ­TAJA ĐURĐEVAC jedinica nam ještaja%povećanja1976. 73672000 3900030,7%10800025%1980. 73672000 51000 13500094Iz ove tabele vidljivo je da će se proizvod­nja povećati, a tim e i zaposliti znatan broj radne snage.Svi ovi pokazatelji govore u prilog velikih m ogućnosti razvoja šum arstva i drvne indu­strije  u ovom kraju , pogotovo s obzirom na dosadašnji brzi stupanj razvoja, sirovinsku bazu i pravilan p ristup  uzgoju.Sve veća potražn ja drvne mase dovela je do upotreba u proizvodnji drvo afričkog kon­tinenta. Tendencija porasta  potrošnje takvog drveta u svijetu dovela je do njegove potrebe i kod nas Da bi se osigurale potrebne količi­ne, uspostavljeni su prvi kontakti s afričkim  zem ljam a u vezi dugoročne suradnje u eks­ploataciji i preradi. I na tom  polju postoje široke m ogućnosti razvitka.

Podravsko šumarstvo i drvna industrija

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia