Niko Cvjetković

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka Povijest knjige i knjižnica: novi pristupi i tumačenja Niko Cvjetković prof. i mag. bibl Pomorska škola u Bakru niko.cvj@gmail.com Uvod Knjižnice kroz povijest imaju funkciju čuvara i komunikatora ljudskoga znanja, pa često, sa zapisima koje čuvaju i one znaju biti uništene. Znan-stvenici koji proučavaju što se i na koji način događalo s knjižnicama kroz povijest, bave se poviješću knjižnice, a u svome radu koriste se teorijskim okvirom koji im daje historiografija 1. Do sredine dvadesetog stoljeća, do završetka Drugog svjetskog rata, u znanstvenim je krugovima dominirala povijesna struja koja se bavi “poli-tičkom historijom”, onom historijom koja se bavi osnovnim političkim zbivanjima kroz vrijeme. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata socijal-1 Znanost koja se bavi opisivanjem prošlosti ljudskog društva prema izgrađenoj metodi; historijska znanost. 21 Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka    na je povijest pretekla onu političku i postala je dominantna struja u znan-stvenoj historiografiji. No, kao što je nekada socijalna i ekonomska povi-jest zamijenila političku povijest, tako je, s vremenom, socijalnu i ekonom-sku povijest počela zamjenjivati kulturna povijest. U članku ćemo analizirati tri knjige objavljene u Hrvatskoj, koje prou-čavaju povijest knjige i knjižnica, a imaju važan utjecaj na studente knjiž-ničarstva. To su Povijest knjižnica2, Povijest knjige3 te Knjižnice i društvo4. O knjigama Alfred Hessel: Povijest knjižnica5 Autor Alfred Hessel, svoju knjigu Povijest knjižnica, objavljenu 1925. godine, a prevedenu na hrvatski jezik i objavljenu u Hrvatskoj 1977. godi-ne, podijelio je na devet poglavlja u kojima, kronološkim redom predstav-lja povijesni razvoj knjižnica. Svako od devet poglavlja obuhvaća određeni vremenski period te neke od karakteristika knjižnica u njemu. U originalu knjiga je pisana njemačkim jezikom, a na hrvatski ju je prevela Štefanija Halambek. Za snalaženje u tekstu pomažu bilješke koje se nalaze na kraju svakog pojedinog poglavlja, a koje je napisao Šime Jurić. 2 Hessel, Alfred. Povijest knjižnica. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1977. 3 Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb: Nakladni zavod matice hrvatske, 1985. 4 Stipanov, Josip. Knjižnice i društvo. Zagreb: Školska knjiga, 2010. 5 Hessel, Alfred. Povijest knjižnica. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1977. 22                                            Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka Povijest knjižnica Alfreda Hessela ima 98 stranica i u potpunosti je liše-na ilustracija. Autor daje povijesni pregled knjižnica na koncizan način, iznoseći činjenice bez puno dopunskih eksplikacija. Aleksandar Stipčević: Povijest knjige6 Povijest knjige objavljena je 1985. godine7, a podijeljena je u 13. poglavlja u kojima autor, kronološki predstavlja razvoj knjige te samim time i razvoj knjižnica. Knjiga ima 561 stranicu te mnoštvo ilustracija. Autor nam donosi kronološku povijest razvoja knjiga od samog početka pismenosti pa do današnjih dana, a ta se povijest isprepliće s poviješću knjižnica kojom se bavimo u ovom članku. Na kraju svakoga poglavlja na-lazi se bogata bibliografija. Josip Stipanov: Knjižnice i društvo8 Josip Stipanov objavio je 2010. godine knjigu naslovljenu Knjižnice i društvo u kojoj sustavno i kronološki nastoji iznijeti i objasniti suodnos koji su knjižnice i društvo gradili kroz vrijeme. Knjiga započinje s dva poglavlja (Knjižnica i knjiga te Knjižnica kao ko-munikacijska agencija) u kojima autor daje opći uvid u odnos knjige i knji-6 Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb: Nakladni zavod matice hrvatske, 1985. 7 Postoji i nadopunjeno izdanje iz 2006. godine (Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska, 2006.) 8 Stipanov, Josip. Knjižnice i društvo. Zagreb: Školska knjiga, 2010. 23 Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka    žnice te odnos društva i knjižnice. Nakon prva dva poglavlja, autor krono-loški prati razvoj knjižnica kroz vrijeme. Velikom većinom kronološka po-djela na faze poklapa se s onom Stipčevićevom. U svojoj je knjizi, koja ima 277 stranica i nema nikakvih fotografija ili ilustracija, Josip Stipanov, uz povijesni pristup, nastojao sagledati knjižnice i s drugih aspekata; poglavito onog komunikacijskog i onog sociološkog. Rasprava Pokušamo li usporediti tri navedene knjige, koje se uglavnom bave is-tom tematikom, a pogotovo ograničimo li naš interes na knjižnice, vidjet ćemo da one barataju (uglavnom) s istim činjenicama, ali ih interpretiraju i tumače s potpuno različitih stajališta i točaka gledišta. Alfred Hessel je svoju knjigu, Povijest knjižnica, objavio davne 1925. go-dine, prije gotovo 90 godina. Hrvatski je prijevod ove knjige ugledao svjet-lost dana 1977. godine, prije 37 godina, a 52 godine nakon njene objave. S obzirom da se radi o, relativno, staroj knjizi, pogotovo kada govorimo o stručnoj literaturi, ona se, možda, već na samome početku, nalazi u inferi-ornijem položaju u usporedbi s ostale dvije analizirane knjige. Pogotovo uzmemo li u obzir općepoznatu činjenicu da znanost napreduje iz dana u dan te u skladu s time, konstantno dolazi do novih praktičnih i teorijskih spoznaja na svim znanstvenim područjima pa tako i na području povijesti i povijesti knjige i knjižnica. 24 Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka Obimom puno manja od ostale dvije knjige, u određenim dijelovima, Hesselova knjiga djeluje kao koncept za pisanje Stipčićeve i Stipanove knjige. Hessel se uglavnom bavi povijesnim činjenicama s aspekta klasič-nog povjesničara svoga vremena. Spominje uzroke i posljedice koje je “ve-lika povijest” imala na knjižnice. U usporedbi s knjigama Aleksandra Stipčevića i Josipa Stipanova, Hes-selova je knjiga produkt eurocentrične povijesti pa se, u skladu s tim, ni-gdje ne dotiče dalekoistočnih, a minimalno američkih knjižnica i to samo u zadnjem poglavlju knjige. Zbog velike vremenske razlike u datumu nastajanja, zapravo je vrlo teš-ko uspoređivati ovu knjigu s ostale dvije jer ona je ipak produkt svoga, od-nosno, nekog drugog, prošlog vremena. Smatramo da puno konkretnija može biti usporedba knjiga Povijest knjige Josipa Stipčevića s knjigom Knjižnice i društvo Aleksandra Stipanova koje su nastale s manjom vremenskom razlikom; 25 godina. U obje smo knjige pokušali pratiti samo jedan segment, a to su knjižnice. S jedne stra-ne Stipčević se bavi poviješću knjige koju je nemoguće razdvojiti od povi-jesti knjižnica, a s druge strane, Stipanov piše o suodnosu knjige i društva te reciprocitetnom utjecaju jednih na druge. Očito je da se Stipčević bavi knjigom i knjižnicama pa tako ima veće i opširnije opise tehnologija tiskanja, pisanja, a manje se bavi samim druš-tvima i uzročno posljedičnim vezama između promjena u knjižničarstvu i promjena u društvu. Iako nam u mnogo slučaja iznosi činjenice i objašnja-va ih, rijetko daje i traži sociološke uzroke. 25 Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka    Stipanov je u središte svoje knjige smjestio komunikološku funkciju knjižnice te relacije između društva i knjižnica. Zanimljivo je što on, na trenutke, svjesno mijenja točke gledišta pa nas i upozorava s kojeg će sta-jališta što prokomentirati. U skladu s tim, za mnoge inovacije i promijene u knjižnici, ali i potrebe knjižnica, autor nalazi uzroke u društvu. Knjižni-cu doživljava kao “komunikacijsku agenciju”9 koja ima jedinstvenu ulogu u društvu, a unaprijedila je, i unaprjeđuje, ljudsku komunikaciju čineći je dugotrajnijom i sigurnijom. Razliku u pristupu, odnosno u točkama gledišta, između Stipanova i Stipčevića, ponajbolje možemo objasniti na primjeru opisivanja razloga nastajanja knjižnica u Egiptu. Naime, iako bismo možda mogli očekivati da su Egipćani imali razvijenu mrežu knjižnica, znamo da to nije bio slu-čaj. Stipčević, razloge toga vidi u činjenici da Egipćani nisu istinski voljeli pismo i pisanje, već su putem pismenosti željeli popraviti vlastiti položaj u društvu te napredovati u strogoj društvenoj hijerarhiji. Dok Stipčević ne razrađuje tu svoju tvrdnju više od navedenog, za razliku od njega, Stipa-nov, razloge pronalazi u specifičnosti egipatskoga društva koje je bilo za-tvoreno i statično, a čiji se gospodarski razvoj temeljio na poljoprivredi pa je stoga bilo krajnje ruralno i ne urbano te nam tu svoju tvrdnju razvija i razrađuje. 9 Stipanov, Josip. Knjižnice i društvo. Zagreb: Školska knjiga, 2010., str. 7. 26                                            Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka Zaključak Pri razmatranju knjiga koje smo usporedili u ovom članku, a koje se ba-ve tematikom povijesti knjige i knjižnice, stavljajući naglasak na povijest knjižnice, krenuli smo od postavke da će svaka knjiga koristiti teorijski, hi-storiografski okvir vremena u kojemu je nastajala. Knjiga najstarijeg datu-ma izdavanja pisana je u skladu s tadašnjim pravilima struke, a knjige no-vijeg datuma izdavanja pratile su razvoj i trendove u historiografiji. Kon-kretno, knjiga Povijest knjižnice Alfreda Hessela, za razliku od ostale dvije knjige, prati razvoj knjižnica u odnosu na “političku historiju”, a druge dvi-je knjige, u skladu s trendovima u historiografiji, imaju interdisciplinarni pristup. To se pogotovo odnosi na knjigu Josipa Stipanova koja je objavlje-na 2010. godine, a koja već i u samom naslovu ima spomenut suodnos knjižnice i društva. Smatramo da smo navedeno dokazali usporedbom triju knjiga koje se, napisane od 1925. pa do 2010. godine, bave istim činjenicama vezanim uz povijest knjige i knjižnica, ali ih tumače i sagledavaju na različite načine. Jasno je da je spoj knjige s knjižnicom neraskidiv, kao i spoj knjižnice i društva. Suodnosi su to kojima se bave uspoređene knjige, a mišljenja smo da se samo proučavanjem svih tih suodnosa može dobiti kompletna slika i potpun uvid u razvoju knjižnica kroz vrijeme. 27 Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka    Popis korištene literature 1. Hessel, Alfred. Povijest knjižnica. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko dru-štvo, 1977. 2. Stipanov, Josip. Knjižnice i društvo. Zagreb: Školska knjiga, 2010. 3. Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb: Nakladni zavod matice hr-vatske, 1985. 28 

Povijest knjige i knjižnica: novi pristupi i tumačenja

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia