Predmet istraživanja u ovom radu je ukupno (opće) kretanje stanovništva triju županija hrvatskoga istoka (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska) tijekom posljednjega međupopisnoga razdoblja (2001.-2011.). Cilj istraživanja je utvrditi dosegnutu razinu ukupne depopulacije, prirodnoga pada i negativne migracijske bilance te odrediti tip intenziteta međupopisne promjene broja stanovnika, kao i tip općeg kretanja stanovništva. Suvremena demografska slika promatranog prostora očekivani je odraz dugoročnog i sinergijskog/kumulativnog djelovanja različitih demografskih i nedemografskih čimbenika kretanja i razvoja stanovništva, od kojih su mnogi imali remetilačke učinke, kako na demografski, tako i na društveno-gospodarski razvoj/napredak hrvatskoga istoka. Provedena analiza nedvojbeno je pokazala da u promatranom razdoblju županije hrvatskoga istoka gube stanovništvo i prirodnim i mehaničkim putem, tj. većim umiranjem od rađanja i brojnijim iseljavanjem od doseljavanja. Prema konceptu/kriteriju „ukupnog“ stanovništva, kako je analiza pokazala, ukupna je depopulacija dominantno determinirana negativnom migracijskom bilancom, a prema konceptu/kriteriju „prisutnog“ stanovništva, njegovim prirodnim padom. Brojne su i uglavnom dugoročne demografske, društvene i gospodarske posljedice depopulacije i demografskog izumiranja. Kada su u pitanju dugoročni demografski učinci depopulacije i demografskog izumiranja, oni se najjasnije ističu u biološkom sastavu stanovništva. Najvažniji proces u razvoju biološke strukture stanovništva hrvatskoga istoka jest demografsko starenje.The topic of this research is overall (general) population change for three Eastern Croatian counties (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska) for the period between two population censuses (2001—2011). The aim is to determine achieved level of overall depopulation, natural decrease, and negative migration balance, same as the intensity type of population change in the period between two population censuses and the type of general population change. Contemporary demographics of the studied area however is an expected outcome of long-term and synergic/cumulative effects of various demographic and non-demographic factors of population change and development, out of which many had disruptive effects both on the demography and socio-economic development/progress of Eastern Croatia. Conducted analysis undoubtingly indicates that in the studied period Croatian Eastern counties are losing population due to natural and mechanical depopulation, namely, bigger mortality than natality and more extensive emigration than immigration. According to the flgeneral« population concept/criterion, based on the conducted analysis, the overall depopulation is predominantly determined by negative migration balance, and according to the flpresent« population concept/criterion by natural population decrease. Therefore, there are numerous, mainly long-term, demographic, social and economic consequences of depopulation and demographic extinction. The one with greatest impact as a long-term demographic effect of depopulation and demographic extinction is a biological composition of the population, thereby, the most important process in the development of the biological population composition of the Croatian East is demographic aging
