Borislav Bijelić

Croatian

Bijelić, Borislav

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

304Margareta Turkalj PodmanickiBarokna sakralna arhitektura  Đakovačko-osječke nadbiskupijeArTresor naklada, Zagreb, 2018.Knjiga Barokna sakralna arhitektura Đakovačko-osječke nadbiskupije doktor-ska je radnja koja je za potrebe knjiškog izdanja donekle izmijenjena. Ta knjiga dobro je došla ne samo zbog toga što slič-nih monografija o problematici barokne sakralne arhitekture gotovo da i nemamo, već posebno stoga što je riječ o iznimno kvalitetnom radu koji problematizira na-stanak i razvoj barokne sakralne arhitekture na području istočne Hrvatske.Već na početku ovoga osvrta ne možemo a da ne istaknemo autoričinu sistematičnost u pristupu proučavanju ove problematike. Nakon predgovora knjizi koji je napisala Katarina Horvat – Levaj i uvoda, u kojem autorica daje pregled dosadašnjih istraživanja i ističe distinkciju između barokne sakralne arhitekture istočne i sjeverozapadne Hrvatske, uslijedila je obrada pojedinih cjelina. Manirom dobrog (klasičnog) povjesničara autorica, na bazi relevan-tnih radova domaćih i stranih povjesničara, daje prikaz glavnih društvenih i crkvenih procesa početkom 18. stoljeća te prikaz naručitelja sakralne arhitek-ture prve polovice 18. stojeća na području današnje Đakovačko-osječke nad-biskupije (istočna Slavonija, Srijem i Baranja). Predstavljajući naručitelje, autorica daje instruktivna zapažanja o djelovanju pojedinih crkvenih redova, istaknutih feudalaca te uvaženih vojnih i državnih velikodostojnika koji su djelovali na području današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije.Nakon tih, historiografskim zapažanjima impregniranih dijelova knjige, slijedi iznošenje postavki o baroknoj sakralnoj arhitekturi gledanoj iz rakursa povjesničara umjetnosti. To je dominantni dio knjige koji počinje s poglav-ljem u kojem je iznesena tipologija sakralne arhitekture s prikazom pojedi-nih tipoloških skupina. Ta tipologija je zapravo temelj „kojim se prati pravac širenja pojedinog arhitektonskog tipa i (kao takva) čini okvir za valorizaciju istraživanih građevina na području nadbiskupije.”ZBORNIK MUZEJA ĐAKOVŠTINE (2019.) str. 287-309  Kritike, ocjene, prikazi, reagiranja305Slijedi poglavlje u kojemu je prezentirana analiza crkvenih pročelja, po-tom poglavlje o sakralnoj arhitekturi Đakovačko-osječke nadbiskupije u sred-njoeuropskom kontekstu, odnosno u kontekstu hrvatske barokne arhitekture. Svako od poglavlja napisano je izrazito kompetentno, uz korištenje referentne literature na njemačkom i hrvatskom jeziku, a opet čitko, jasno i obogaćeno kvalitetnim fotografijama koje upotpunjuju elaboraciju cjelokupne problema-tike. Sve u spomenutim poglavljima problematizirano autorica će sažeti u zaključnim razmatranjima, a potom nas iznenaditi dojmljivim katalogom u kojem je predstavila 27 crkava i kapela relevantnih za sagledavanje barokne sakralne arhitekture na području današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije. Među njima su i neke od crkava izgrađenih u našem neposrednom okružju. Tu ponajprije mislim na župnu crkvu Svih svetih u Đakovu, koja je izvorno građena sredinom16. stoljeća kao džamija s trijemom i minaretom te župnu crkvu Preobraženja Isusova koju je u Piškorevcima dao izgraditi Josip Antun Ćolnić 1758. godine. Spomenute crkve, kao i preostalih 25, bile su zapravo autoričino polazište za cjelokupno istraživanje čiji rezultati su predstavljeni u ovoj monografiji. Svaka od crkava i kapela, kao zasebna kataloška jedi-nica, sadrži dijelove arhitektonske dokumentacije, detaljan opis građevine, rekonstrukciju graditeljskih faza i popis izvorne građe i literature korištene pri izradi pojedinih kataloških jedinica. Knjiga završava sažetkom na engleskom jeziku, popisom izvora i litera-ture, autoričinim životopisom, kazalom imena, lokaliteta i spomenika, popi-som ilustracija i zahvalom.Na kraju ovoga kratkog prikaza knjige dr. Margarete Turkalj Podmanic-ki Barokna sakralna arhitektura Đakovačko-osječke nadbiskupije treba ista-knuti kako je riječ o polivalentnoj monografiji koju će zasigurno sa velikom pažnjom morati čitati ne samo povjesničari umjetnosti, iako oni ponajprije, već i povjesničari, teolozi, turistički radnici, zapravo svi oni kojima je stalo da shvate pod kakvim je uvjetima i zašto je u našem okružju nastajala baš takva sakralna arhitektura tijekom prve polovice 18. stoljeća, tko ju je financirao, arhitektonski osmišljavao i gradio. Ako je suditi po ovoj knjizi, koju vam dakako toplo preporučam, mislim da sa nestrpljenjem trebamo očekivati i sljedeće monografije iste autorice. Uistinu bi bila šteta da ih ne napiše.                  Borislav BijelićKritike, ocjene, prikazi, reagiranja ZBORNIK MUZEJA ĐAKOVŠTINE (2019.) str. 287-309

Margareta Turkalj Podmanicki: Barokna sakralna arhitektura Đakovačko - osječke nadbiskupije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia