Cilj rada bio je istražiti utjecaj obilježja izgubljenih pasa na području grada Zagreba na njihov pronalazak. Obilježja 433 psa, koje su vlasnici prijavili kao izgubljene u 2014. godini, prikupljena su iz baze podataka Info centra „Suza“. Od ukupnog broja izgubljenih pasa, 305 (70 %) pronađeno je i vraćeno vlasnicima. Od istraživanih obilježja, veličina i boja (p < 0,001), označenost mikročipom (p < 0,01) i kastracija (p < 0,05) značajno su utjecali na pronalazak pasa.The aim was to assess the impact of missing dogs’ features on their recovery in the City of Zagreb. The features of 433 dogs reported lost by their owners in 2014 were obtained from the Suza Info Centre database.
Of these 433 dogs, 305 (70%) were found and returned to their owners. Dog recovery was significantly influenced by the following features: dog size and color (P<0.001), microchipping (P<0.01) and castration
(P<0.05)

Ana Zupčić

Anamaria Ekert Kabalin

Jadranka Dragović

Kristina Matković

Mario Ostović

Marta Šurbek

Tomislav Mikuš

Željko Pavičić

Croatian

Cilj rada bio je istražiti utjecaj obilježja izgubljenih pasa na području grada Zagreba na njihov pronalazak. Obilježja 433 psa, koje su vlasnici prijavili kao izgubljene u 2014. godini, prikupljena su iz baze podataka Info centra „Suza“. Od ukupnog broja izgubljenih pasa, 305 (70 %) pronađeno je i vraćeno vlasnicima. Od istraživanih obilježja, veličina i boja (p < 0,001), označenost mikročipom (p < 0,01) i kastracija (p < 0,05) značajno su utjecali na pronalazak pasa.The aim was to assess the impact of missing dogs’ features on their recovery in the City of Zagreb. The features of 433 dogs reported lost by their owners in 2014 were obtained from the Suza Info Centre database.

Of these 433 dogs, 305 (70%) were found and returned to their owners. Dog recovery was significantly influenced by the following features: dog size and color (

Šurbek, Marta

Zupčić, Ana

Ostović, Mario

Ekert Kabalin, Anamaria

Dragović, Jadranka

Mikuš, Tomislav

Matković, Kristina

Pavičić, Željko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

54HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 23/2015., 5-6SažetakCilj rada bio je istražiti utjecaj obilježja izgubljenih pasa na području grada Zagreba na njihov pronala-zak. Obilježja 433 psa, koje su vlasnici prijavili kao izgubljene u 2014. godini, prikupljena su iz baze podataka Info centra „Suza“. Od ukupnog broja izgubljenih pasa, 305 (70 %) pronađeno je i vraćeno vlasnicima. Od istraživanih obilježja, veličina i boja (p < 0,001), označenost mikročipom (p < 0,01) i kastracija (p < 0,05) značajno su utjecali na pronalazak pasa. Ključne riječi: pas, izgubljen, pronađen, obilježjeAbstractThe aim was to assess the impact of missing dogs’ features on their recovery in the City of Zagreb. The features of 433 dogs reported lost by their owners in 2014 were obtained from the Suza Info Centre databa-se. Of these 433 dogs, 305 (70%) were found and returned to their owners. Dog recovery was significantly influenced by the following features: dog size and color (P<0.001), microchipping (P<0.01) and castration (P<0.05).Key words: dog, lost, found, featureOBILJEŽJA KOJA UTJEČU NA PRONALAZAK IZGUBLJENIH PASAFeatures influencing missing dog recoveryŠurbek, M., A. Zupčić, M. Ostović, A. Ekert Kabalin, J. Dragović,           T. Mikuš, K. Matković, Ž. PavičićMarta ŠURBEK, Ana ZUPČIĆ, studentice treće godine, dr. sc. Mario OSTOVIĆ, dr. med. vet., viši asistent, dr. sc. Anamaria EKERT KABALIN, dr. med. vet., izvanredna profesorica, dr. sc. Kristina MATKOVIĆ, dr. med. vet., izvanredna profesorica, dr. sc. Željko PAVIČIĆ, dr. med. vet., dipl. ing. agr., redoviti profesor, Veterinarski fakultet, Zagreb, Jadranka DRAGOVIĆ, Info centar „Suza“, Zagreb, Tomislav MIKUŠ, dr. med. vet., Hrvatski veterinarski institut, ZagrebUvodPas je vjeran pratilac čovjeku već više od 10.000 godina. Iako danas postoji velik broj pasmina koje se koriste u različite svrhe – vodiči slijepih osoba, čuva-ri, tragači i dr. (Markan i sur., 2011.), ljudi primarno drže pse radi društva, primjerice, u SAD-u čak njih 70 % (Stafford, 2007.). Osim što im čine društvo, psi ljudima pružaju zaštitu i bezuvjetnu ljubav, potiču ih na fizičke aktiv-nosti te olakšavaju društvene kontakte. Tako prisut-nost psa pomaže povučenijoj djeci, odnosno stidlji-vim i nekomunikativnim ljudima da se otvore prema vanjskom svijetu. Ljudi svoje pse često doživljavaju kao najbolje prijatelje, članove obitelji – posebno pa-rovi bez djece, ili im služe kao utjeha, potpora i ra-zlog za život u teškim trenucima (gubitak užeg člana obitelji, bolest, rastava, otkaz na poslu i sl.). Veza iz-među čovjeka i psa vrlo je duboka, katkad dublja i od one s drugim ljudima. Mnogi vlasnici navode da se uz pse jednostavno osjećaju bolje, da imaju društvo kad su usamljeni i da su prihvaćeni onakvima kakvi zapravo jesu. Takav je odnos izvor užitaka i rado-sti, ali predstavlja i mogući rizik zbog osjećaja tuge i boli nakon njegova prekida (Šimec, 2012.), osobito za žene (Gosse i Barnes, 1994.; Planchon i Templer, 1996.). Rezultati istraživanja koje su proveli Wrobel i ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVI55HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 23/2015., 5-6Dye (2003.) pokazali su da je 85,7 % vlasnika nakon gubitka psa/mačke izrazilo znakove žalovanja. Razlozi za prekid veze između čovjeka i njegova psa su mnogobrojni, a jedan od njih je i nestanak ljubimca. Često se događa da psi odlutaju/pobjegnu zbog nepa-žnje ili neodgovornosti vlasnika, odnosno zbog nagona za parenjem, zbog dosade i usamljenosti ili pak jer su neposlušni i dr. Kako navode Vučinić i suradnici (2015.), sve češći razlog nestanka pasa je i njihova krađa. Kako nestanak psa predstavlja emocionalni stres za vlasnika, tako su i izgubljeni psi redovito prestrašeni, gladni i žedni, fizički i mentalno iscrpljeni te mogu biti otrovani, stradati kao žrtve prometnih nesreća, dru-gih pasa ili nepoznatih i zlonamjernih ljudi. U konačnici, mogu završiti u skloništu za životinje, gdje ih vlasnici mogu pronaći, odnosno u kojemu mogu biti udomljeni od strane novog vlasnika ili usmrćeni (Vučinić i sur., 2015.). Prema Zakonu o zaštiti životinja (Narodne novine 135/06, 37/13), pod izgubljenom životinjom smatra se ona životinja koja je odlutala od posjednika i on je traži, dok je napuštenu životinju posjednik svjesno napustio ili ju je napustio zbog više sile kao što je bo-lest, smrt ili gubitak slobode. Obveza posjednika je da u slučaju izgubljene životinje prijavi njezin nesta-nak skloništu za životinje u roku od tri dana, a nesta-nak psa i osobi ovlaštenoj za vođenje upisnika pasa. Nalaznik izgubljene (ili napuštene) životinje dužan je o tome obavijestiti sklonište za životinje.S obzirom na to da su izgubljeni psi, kao i napu-šteni, uključeni u populaciju pasa lutalica, u ovom radu istraživano je utječu li i u kojoj mjeri obilježja izgubljenih pasa na njihov pronalazak.  Materijal i metodeIstraživanjem su obuhvaćeni psi izgubljeni i pro-nađeni na području grada Zagreba u 2014. godini. Obilježja pasa, koja vlasnici navode prilikom prijave njihova nestanka i koja su korištena u istraživanju, prikupljena su iz baze podataka Info centra „Suza“ (Savez udruga za zaštitu životinja grada Zagreba). Obilježja, odnosno njihove kategorije odnosili su se na sljedeće: pasminu (čistokrvan/mješanac), spol (ženka/mužjak), dob (štenad i mladi psi – do 2. godi-ne starosti/odrasli i stari psi – od 2. godine starosti), veličinu (mali/srednji/veliki), boju (jednobojni svije-tli/jednobojni tamni/višebojni i s oznakama), dužinu dlake (kratka/poluduga do duga) te je li pas označen mikročipom (da/ne) i/ili kastriran (da/ne).Analiza podataka provedena je statističkim pro-gramom Statistika v.12 (StatSoft Inc., 2014.). Zna-čajnosti razlika između udjela pojedinih kategorija za svako promatrano obilježje testirane su χ2 testom.Rezultati i raspravaOdgovorno posjedovanje psa uključuje zaštitu od zaraznih i nametničkih bolesti (cijepljenje i kontrola nametnika), sprečavanje neželjenog razmnožava-nja (kontracepcija ili kastracija), zatim označavanje mikročipom, odgovarajuće uvjete držanja i postupa-nje sa psom te kontrolu njegova kretanja (Buković-Šošić, 2012.). U 2014. godini na području grada Zagreba izgu-bljena su 433 psa. Kao što prikazuje grafikon 1, u najvećem postotku izgubljeni su nekastrirani psi (80 %), što se može pripisati njihovu većem nagonu za lutanjem u usporedbi s kastriranim psima (Neilson i sur., 1997.; Jackman i Rowan, 2007.). Visok postotak nekastriranih pasa – kućnih ljubimaca, za razliku od SAD-a, zabilježen je i u drugim europskim zemljama (Torres de la Riva i sur., 2013.). Primjerice, anketno is-pitivanje provedeno u Švedskoj pokazalo je da čak 99 % pasa od 461 vlasnika nije bilo kastrirano (Sallander i sur., 2001.). Weiss i suradnici (2012.) utvrdili su da su psi obrazovanijih vlasnika ili onih boljeg financijskog statusa kastrirani u većem broju od pasa čiji su vla-snici manje obrazovani ili s nižim prihodima, dok spol vlasnika nije značajno utjecao na odluku o kastraciji psa. Isto tako, stariji vlasnici više daju kastrirati pse nego oni mlađe dobi (Fielding i sur., 2002.). Rezultati ovog istraživanja također su pokazali da su vlasnici u većoj mjeri prijavili nestanak odraslih i starih (74 %) te pasa označenih mikročipom (72 %), grafikon 1. Dakle, 28 % izgubljenih pasa nije bilo označeno mikročipom. S obzirom na to da psi mo-raju biti označeni mikročipom najkasnije 90 dana od dana štenjenja (Narodne novine 72/10) i da je 26 % izgubljenih pasa pripadalo kategoriji štenad i mladi psi, proizlazi da najmanje 2 % pasa koji su prijavljeni kao izgubljeni nije bilo označeno mikročipom. Omjer izgubljenih mužjaka i ženki iznosio je 60 % : 40 % (grafikon 1), što se može objasniti većom sklonošću mužjaka za lutanjem (Rugh, 2003.). Prema rezulta-tima istraživanja Vučinić i suradnika (2015.) sličan postotak mužjaka i ženki (67 % : 33 %) zabilježen je i u beogradskoj populaciji izgubljenih pasa. Manji su psi manje poslušni, strašljiviji, više ra-zdražljivi, ali i agresivniji od većih pasa (Arhant i sur., 2010.), što sve može pridonijeti tomu da se izgube. U našem istraživanju ustanovljeni su ujednačeni udjeli izgubljenih pasa s obzirom na njihovu veličinu (mali – 31 %, srednji – 35 %, veliki – 34 %). Isto tako, podjed-nako su izgubljeni čistokrvni psi i mješanci (53 % : 47 %) te psi kratke i poluduge do duge dlake (52 %:  48 %). S obzirom na boju dlake, utvrđen je isti postotak (29 %) izgubljenih jednobojnih svijetlih i tamnih pasa te 42 % višebojnih / s oznakama (grafikon 1).  ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVI56HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 23/2015., 5-6Od ukupnog broja izgubljenih pasa na području grada Zagreba u 2014. godini, 305 (70 %) pronađe-no je i vraćeno vlasnicima, dok 128 pasa (30 %) koje su vlasnici prijavili kao nestale nije pronađeno (gra-fikon 2, tablica 1). Istražujući postotak izgubljenih i pronađenih pasa u SAD-u, Weiss i suradnici (2012.) navode da je pronađeno čak njih 93 %, i to najčešće traženjem po susjedstvu ili su se sami vratili kući, dok je 14 % pasa bilo pronađeno pomoću identifi-kacijske markice. S druge strane, Vučinić i suradnici (2015.) utvrdili su znatno niži udio pronađenih pasa u Beogradu (33 %), pri čemu je najveći postotak pronalaska zabilježen u kategoriji pasa s vidljivim oznakama poput markice ili ogrlice (30 %). U ovom istraživanju podatak o označenosti pasa markicom ili ogrlicom nije analiziran s obzirom na to da to nije Grafikon 1. Postotak izgubljenih pasa u odnosu na pojedina obilježja i kategorije (n = 433)Grafikon 2. Broj pronađenih (n = 305) i nepronađenih pasa (n = 128) u odnosu na pojedina obilježja i kategorijeZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVI534026 31 2952722047607435294828803442PASMINASPOLDOBVELIČINABOJADUŽINA DLAKEOZNAČENMIKROČIPOMKASTRIRAN%čistokrvni/ mješanciženke / mužjacištenad i mladi / odrasli i stari mali /srednji / veliki jednobojni svijetli / jednobojni tamni / višebojni i s oznakamakratka /poluduga do dugada / neda / ne691624513034803598339159166802311671591438317594225321224087691394874112234618555127PASMINA -NEPRONAĐENIPASMINA -PRONAĐENISPOL -NEPRONAĐENISPOL -PRONAĐENIDOB -NEPRONAĐENIDOB -PRONAĐENIVELIČINA -NEPRONAĐENIVELIČINA -PRONAĐENIBOJA -NEPRONAĐENIBOJA -PRONAĐENIDUŽINA DLAKE -NEPRONAĐENIDUŽINA DLAKE -PRONAĐENIOZNAČENI MIKROČIPOM -NEPRONAĐENIOZNAČENI MIKROČIPOM -PRONAĐENIKASTRIRANI -NEPRONAĐENIKASTRIRANI -PRONAĐENINčistokrvni/ mješanciženke / mužjacištenad i mladi / odrasli i stari mali /srednji / veliki jednobojni svijetli / jednobojni tamni / višebojni i s oznakamakratka /poluduga do dugada / neda / ne57HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 23/2015., 5-6službeni način označavanja pasa u Republici Hrvat-skoj i nije se tražio kod prijave izgubljene životinje.Prema rezultatima prethodnih istraživanja (We-iss i sur., 2012.; Vučinić i sur., 2015.) kastrirani psi pronalaze se u većem postotku od nekastriranih. Na području grada Zagreba također je pronađen značaj-no veći (p < 0,05) udio kastriranih pasa. Osim toga, značajno više (p < 0,01) zabilježen je pronalazak pasa označenih mikročipom (tablica 1), što je u skladu s navodima drugih autora da izgubljeni psi označeni mikročipom imaju veće izglede da budu pronađeni i vraćeni vlasnicima (Lord i sur., 2009.; Dingman i sur., 2014.; Vučinić i sur., 2015.). Obilježja pasa poput pasmine, veličine, dobi i boje bitno utječu na osjećaje i ponašanje ljudi (Blecker i sur., 2013.; Gazzano i sur., 2013.) pa se tako, pri-mjerice, u manjoj mjeri udomljuju mješanci (Lepper i sur., 2002.), veliki i psi crne boje (Posage i sur., Obilježje KategorijaIzgubljeni psiN = 433Pronađeni psi N = 305Nepronađeni psi N = 128 pn % n %* n %*PasminaČistokrvni 231 53 162 37 69 16> 0,05Mješanci 202 47 143 33 59 14SpolŽenke 175 40 130 30 45 10> 0,05Mužjaci 258 60 175 41 83 19DobŠtenad i mladi 114 26 80 18 34 8> 0,05Odrasli i stari 319 74 225 52 94 22VeličinaMali 133 31 98 23 35 8< 0,001Srednji 154 35 122 28 32 7Veliki 146 34 85 20 61 14BojaJednobojni svijetli 124 29 91 21 33 8< 0,001Jednobojni tamni 127 29 87 20 40 9Višebojni i s ozna-kama 182 42 127 29 55 13Dužina dlakeKratka 225 52 166 38 59 14> 0,05Poluduga do duga208 48 139 32 69 16Označen mikro-čipomDa 311 72 231 53 80 19< 0,01Ne 122 28 74 17 48 11KastriranDa 87 20 71 16 16 4< 0,05Ne 346 80 234 54 112 26PronađenDa 305 70Ne 128 30*postotak od izgubljenih pasaTablica 1. Značajnosti razlika između pojedinih kategorija unutar promatranih obilježja pasaZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVI58HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 23/2015., 5-61998.). U našem istraživanju nije ustanovljen znača-jan utjecaj (p > 0,05) pasmine, spola, dobi i dužine dlake na pronalazak izgubljenih pasa, dok su boja i veličina imale izrazito značajan utjecaj (p < 0,001) na njihov pronalazak (tablica 1). Iz rezultata ovog istraživanja može se zaključiti da na pronalazak izgubljenih pasa utječu označenost mikročipom i kastracija, ali primarno obilježja njiho-ve vanjštine – boja i veličina.ZahvalaŽeljeli bismo zahvaliti djelatnicima Info centra „Suza“ na odvojenom vremenu i pristupačnosti tije-kom prikupljanja podataka. Literatura•	 ARHANT, C., H. BUBNA-LITTITZ, A. BARTELS, A. FUTS-CHIK, J. TROXLER (2010): Behaviour of smaller and larger dogs: Effects of training methods, inconsis-tency of owner behaviour and level of engagement in activities with the dog. Appl. Anim. Behav. Sci. 123, 131-142. •	 BLECKER, D., N. HIEBERT, F. KUHNE (2013): Prelimi-nary study of the impact of different dog features on humans in public. J. Vet. Behav. 8, 170-174. •	 BUKOVIĆ-ŠOŠIĆ, B. (2012): Dobrobit životinja: dobrobit kućnih ljubimaca. U: Herak-Perković, V., Ž. Grabarević, J. Kos: Veterinarski priručnik, 6. izdanje. Medicinska na-klada. Zagreb (178-188).•	 DINGMAN, P. A., J. K. LEVY, L. E. ROCKEY, M. M. CRAN-DALL (2014): Use of visual and permanent identifica-tion for pets by veterinary clinics. Vet. J. 201, 46-50. •	 FIELDING, W. J., D. SAMUELS, J. MATHER (2002): Atti-tudes and actions of West Indian dog owners towards neutering their animals: A gender issue?. Anthrozoös 15, 206-226.•	 GAZZANO, A., M. ZILOCCHI, E. MASSONI, C. MARITI (2013): Dogs’ features strongly affect people’s feelings and behavior toward them. J. Vet. Behav. 8, 213-220. •	 GOSSE, G. H., M. J. BARNES (1994): Human grief re-sulting from the death of a pet. Anthrozoös 7, 103-112.•	 JACKMAN, J., A. ROWAN (2007): Free-roaming dogs in developing countries: The benefits of capture, neuter, and return programs. U: Salem, D. J., A. Rowan: The state of the animals IV. Humane Society Press. Wash-ington, D. C. (55-78).•	 LEPPER, M., P. H. KASS, L. A. HART (2002): Prediction of adoption versus euthanasia among dogs and cats in a California animal shelter. J. Appl. Anim. Welf. Sci. 5, 29-42.•	 LORD, L. K., W. INGWERSEN, J. L. GRAY, D. J. WINTZ (2009): Characterization of animals with microchips entering animal shelters. J. Am. Vet. Med. Assoc. 235, 160-167. •	 MARKAN, V., M. OSTOVIĆ, Ž. PAVIČIĆ (2011): Selekcija radnih pasa. Vet. stn. 42, 279-284. •	 NEILSON, J. C., R. A. ECKSTEIN, B. L. HART (1997): Ef-fects of castration on problem behaviors in male dogs with reference to age and duration of behavior. J. Am. Vet. Med. Assoc. 211, 180-182.•	 PLANCHON, L. A., D. I. TEMPLER (1996): The corre-lates of grief after death of pet. Anthrozoös 9, 107-113.•	 POSAGE, J. M., P. C. BARTLETT, D. K. THOMAS (1998): Determining factors for successful adoption of dogs from an animal shelter. J. Am. Vet. Med. Assoc. 213, 478-482.•	 PRAVILNIK O OZNAČAVANJU PASA (Narodne novine 72/10)•	 RUGH, K. (2003): What about Labrador Retrievers: The joy and realities of living with a Lab. Wiley Pub-lishing, Inc. Hoboken, New Jersey. •	 SALLANDER, M., Å. HEDHAMMAR, M. RUNDGREN, J. E. LINDBERG (2001): Demographic data of a population of insured Swedish dogs measured in a questionnaire study. Acta Vet. Scand. 42, 71-80.•	 STAFFORD, K. (2007): The welfare of dogs. Springer. Dordrecht.•	 ŠIMEC, Z. (2012): Ponašanje životinja: veza čovjeka i životinje te njezin prekid. U: Herak-Perković, V., Ž. Grabarević, J. Kos: Veterinarski priručnik, 6. izdanje. Medicinska naklada. Zagreb (365-382).•	 TORRES de la RIVA, G., B. L. HART, T. B. FARVER, A. M. OBERBAUER, L. L. M. MESSAM, N. WILLITS, L. A. HART (2013): Neutering dogs: Effects on joint disorders and cancers in Golden Retrievers. PLoS ONE 8: e55937. •	 VUČINIĆ, M., K. RADISAVLJEVIĆ, A. HAMMOND-SEA-MAN, V. ILIESKI (2015): Visibly marked and micro-chipped lost dogs have a higher chance to find their owners in Belgrade. Mac. Vet. Rev. 38, 79-83.•	 WEISS, E., M. SLATER, L. LORD (2012): Frequency of lost dogs and cats in the United States and the meth-ods used to locate them. Animals 2, 301-315.•	 WROBEL, T. A., A. L. DYE (2003): Grieving pet death: Normative, gender, and attachment issues. Omega 47, 385-393.•	 ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTINJA (Narodne novine 135/06, 37/13)ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVI

Features influencing missing dog recovery

Features influencing missing dog recovery

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia