Ana ŠIMIĆ

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

VIJESTI  SLOVO 70 (2020)327»U glagoljici se simbolično zrcali bur-na povijest naše domovine, stoljećima izložene različitim kulturološkim preple-tima i utjecajima, koje nisu ugrozile, već, rekla bih, dodatno osnažile opstanak na-cionalnog identiteta.« – riječi su kojima je 6. studenoga 2018. godine predsjedni-ca Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović opisala značenje (uglate, hr-vatske) glagoljice, kao »čuvarice našeg identiteta i kulture«.Povod je bio otvaranje multimedijalne izložbe Nacionalne i sveučilišne knjižni-ce u Zagrebu Hrvatska glagoljica, autora i producenta Sandija ANTONCA. U Eu-ropskoj godini kulturne baštine (2018.), na mjestu gdje se u Hrvatskoj čuva naj-veći broj glagoljičnih knjiga, osmišljena je izložba s ciljem da se na inovativan način, pomoću modernih medija i tehno-logija, predstavi glagoljica i baština čijim je epitomom postala.Da je u centru hrvatske knjižničke i informacijske djelatnosti u tijeku izlož-ba o glagoljici, bilo je jasno i onima koji nisu zavirili u knjižnicu. Zahvaljujući najvećem micro:bit ekranu na svijetu, koji je posebno za tu priliku projektirao mladi inovator Leon GOSPODARIĆ, zgrada je već izvana bila ukrašena slo-vima glagoljske azbuke. U predvorju pak, zahvaljujući tehnologiji virtualne stvarnosti, posjetitelji su mogli zaviriti u srednjovjekovni skriptorij, a omogućeno im je i da poslušaju glagoljaško pjevanje, u tradicionalnoj, ali i u modernoj remiks inačici za koju se pobrinuo DJ Delusion. Zvučno se mogla doživjeti i sama Baš-ćanska ploča, tj. njezin tekst. Interaktiv-nom vidu izložbe pridonijeli su ploter i 3D printer, pomoću kojih su posjetitelji mogli pisati i ispisivati glagoljicu, te prigodna pitalica o glagoljskoj baštini. Hvalevrijedna je i činjenica da je cijela izložba bila prilagođena slijepim i slabo-vidnim osobama.Osim tih i drugih prinosa modernih tehnologija konceptu izložbe, nije zane-mareno ni tradicionalno predstavljanje stoljećima stvarane povijesti hrvatske glagoljice preko izloženih reprezentativ-nih primjeraka glagoljske baštine (među kojima je bila i glagoljska početnica pri-godno otisnuta u rekordnim dimenzijama 145×200) kao i preko osam panoa, dvo-jezičnih (hrvatski i engleski) i dvopisme-nih (latinica i glagoljica), koji su slikom i riječima komunicirali ključne tematske VIJESTIIZLOŽBA HRVATSKA GLAGOLJICA (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2018. – 2020.)VIJESTI  SLOVO 70 (2020)328podcjeline. Na njima su se našle skraće-ne inačice tekstova objavljenih u dvoje-zičnom, hrvatsko-engleskom katalogu koje su za tu prigodu napisali znanstveni istraživači hrvatskoglagoljske baštine.Troje ih je sa Staroslavenskoga insti-tuta: Ivan BOTICA (Glagoljski pisari), Kristijan KUHAR (Tragovi ćirilometod-skoga naslijeđa u Hrvatskoj i Glagoljaš-ko pjevanje) te Ana ŠIMIĆ (Preporod glagoljice i glagoljaštva u 3. tisućljeću).Osim njih, katalogu su i izložbi pri-donijeli Tomislav GALOVIĆ s Filozof-skoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatskoglagoljička epigrafija) te Ire-na GALIĆ-BEŠKER iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, nositelja izložbe (Europski obzori glagoljske pismenosti, Glagoljica – tiskana građa i Glagoljica – rukopisi).Dobar glas o izložbi Hrvatska gla-goljica došao je i do Litve, pa je nakon uspješne zagrebačke postave sljedeće godine gostovala u četiri litavska grada: Villniusu (12. – 20. lipnja 2019.), Kau-nasu (27. lipnja – 31. srpnja 2019.), Šiau-liaiju (5. – 30. rujna 2019.) i Panevėžysu (21. listopada – 15. studenoga 2019.). Za tu je litavsku turneju, koju su organizi-rali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Veleposlanstvo Republike Hr-vatske u Litvi, otisnut i litavsko-engleski katalog izložbe.U sljedećoj, 2020. godini, povodom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Eu-ropske unije, dogovoreno je gostovanje izložbe u Ukrajini i Bugarskoj.Onima pak koji je nisu uspjeli uživo pogledati, do nekoga sljedećega mogu-ćega gostovanja ili postave može biti za-nimljivom činjenica da je dijelom prene-sena u istoimenu virtualnu izložbu koja je dostupna na mrežnoj stranici http://virtualna.nsk.hr/glagoljica/.Konačno, valja čestitati autoru San-diju Antoncu, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i njihovim partneri-ma koji su sudjelovali u osmišljavanju i provedbi ovoga projekta, čiju nacional-nu važnost, između ostaloga, potvrđuje pokroviteljstvo Predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatskoga sabora, Vlade Re-publike Hrvatske i Grada Zagreba.Izložbom Hrvatska glagoljica ljestvi-ca je kreativnosti i dorađenosti u pred-stavljanju hrvatskoglagoljske baštine po-dignuta na višu razinu, što je uz plodnu suradnju stručnjaka s različitih područja i iz različitih institucija dobrodošla mo-tivacija i putokaz za ostvarenje različitih oblika strateškoga menadžmenta hrvat-ske kulturne baštine, usklađenog s du-hom vremena.ANA ŠIMIĆ

IZLOŽBA HRVATSKA GLAGOLJICA (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2018. – 2020.)

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

VIJESTI  SLOVO 70 (2019)327»U glagoljici se simbolično zrcali bur-na povijest naše domovine, stoljećima izložene različitim kulturološkim preple-tima i utjecajima, koje nisu ugrozile, već, rekla bih, dodatno osnažile opstanak na-cionalnog identiteta.« – riječi su kojima je 6. studenoga 2018. godine predsjedni-ca Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović opisala značenje (uglate, hr-vatske) glagoljice, kao »čuvarice našeg identiteta i kulture«.Povod je bio otvaranje multimedijalne izložbe Nacionalne i sveučilišne knjižni-ce u Zagrebu Hrvatska glagoljica, autora i producent Sandija ANTONCA. U Eu-ropskoj godini kulturne baštine (2018.), na mjestu gdje se u Hrvatskoj čuva naj-veći broj glagoljičnih knjiga, osmišljena je izložba s ciljem da se na inovativan način, pomoću modernih medija i tehno-logija, predstavi glagoljica i baština čijim je epitomom postala.Da je u centru hrvatske knjižničke i informacijske djelatnosti u tijeku izlož-ba o glagoljici, bilo je jasno i onima koji nisu zavirili u knjižnicu. Zahvaljujući najvećem micro:bit ekranu na svijetu, koji je posebno za tu priliku projektirao mladi inovator Leon GOSPODARIĆ, zgrada je već izvana bila ukrašena slo-vima glagoljske azbuke. U predvorju pak, zahvaljujući tehnologiji virtualne stvarnosti, posjetitelji su mogli zaviriti u srednjovjekovni skriptorij, a omogućeno im je i da poslušaju glagoljaško pjevanje, u tradicionalnoj, ali i u modernoj remiks inačici za koju se pobrinuo DJ Delusion. Zvučno se mogla doživjeti i sama Baš-ćanska ploča, tj. njezin tekst. Interaktiv-nom vidu izložbe pridonijeli su ploter i 3D printer, pomoću kojih su posjetitelji mogli pisati i ispisivati glagoljicu, te prigodna pitalica o glagoljskoj baštini. Hvalevrijedna je i činjenica da je cijela izložba bila prilagođena slijepim i slabo-vidnim osobama.Osim tih i drugih prinosa modernih tehnologija konceptu izložbe, nije zane-mareno ni tradicionalno predstavljanje stoljećima stvarane povijest hrvatske glagoljice preko izloženih reprezentativ-nih primjeraka glagoljske baštine (među kojima je bila i glagoljska početnica pri-godno otisnuta u rekordnim dimenzijama 145×200) kao i preko osam panoa, dvo-jezičnih (hrvatski i engleski) i dvopisme-nih (latinica i glagoljica), koji su slikom i riječima komunicirali ključne tematske VIJESTIIZLOŽBA HRVATSKA GLAGOLJICA (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2018. – 2020.)VIJESTI  SLOVO 70 (2019)328podcjeline. Na njima su se našle skraće-ne inačice tekstova objavljenih u dvoje-zičnom, hrvatsko-engleskom katalogu koje su za tu prigodu napisali znanstveni istraživači hrvatskoglagoljske baštine.Troje ih je sa Staroslavenskoga insti-tuta: Ivan BOTICA (Glagoljski pisari), Kristijan KUHAR (Tragovi ćirilometod-skoga naslijeđa u Hrvatskoj i Glagoljaš-ko pjevanje) te Ana ŠIMIĆ (Preporod glagoljice i glagoljaštva u 3. tisućljeću).Osim njih, katalogu su i izložbi pri-donijeli Tomislav GALOVIĆ s Filozof-skoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatskoglagoljička epigrafija) te Ire-na GALIĆ-BEŠKER iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, nositelja izložbe (Europski obzori glagoljske pismenosti, Glagoljica – tiskana građa i Glagoljica – rukopisi).Dobar glas o izložbi Hrvatska gla-goljica došao je i do Litve, pa je nakon uspješne zagrebačke postave sljedeće godine gostovala u četiri litavska grada: Villniusu (12. – 20. lipnja 2019.), Kau-nasu (27. lipnja – 31. srpnja 2019.), Šiau-liaiju (5. – 30. rujna 2019.) i Panevėžysu (21. listopada – 15. studenoga 2019.). Za tu je litavsku turneju, koju su organizi-rali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Veleposlanstvo Republike Hr-vatske u Litvi, otisnut i litavsko-engleski katalog izložbe.U sljedećoj, 2020. godini, povodom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Eu-ropske unije, dogovoreno je gostovanje izložbe u Ukrajini i Bugarskoj.Onima pak koji je nisu uspjeli uživo pogledati, do nekoga sljedećega mogu-ćega gostovanja ili postave može biti za-nimljivom činjenica da je dijelom prene-sena u istoimenu virtualnu izložbu koja je dostupna na mrežnoj stranici http://virtualna.nsk.hr/glagoljica/.Konačno, valja čestitati autoru San-diju Antoncu, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i njihovim partneri-ma koji su sudjelovali u osmišljavanju i provedbi ovoga projekta, čiju nacional-nu važnost, između ostaloga, potvrđuje pokroviteljstvo Predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatskoga sabora, Vlade Re-publike Hrvatske i Grada Zagreba.Izložbom Hrvatska glagoljica ljestvi-ca je kreativnosti i dorađenosti u pred-stavljanju hrvatskoglagoljske baštine po-dignuta na višu razinu, što je uz plodnu suradnju stručnjaka s različitih područja i iz različitih institucija dobrodošla mo-tivacija i putokaz za ostvarenje različitih oblika strateškoga menadžmenta hrvat-ske kulturne baštine, usklađenog s du-hom vremena.ANA ŠIMIĆ

IZLOŽBA HRVATSKA GLAGOLJICA (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2018. – 2020.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia