Primjena benzodiazepina: opservacijsko istraživanje na uzorku pacijenata iz Doma zdravlja "Supetar"

Abstract

Uvod: Benzodiazepini su jedna od najčešće propisivanih skupina lijekova. Njihova farmakološka svojstva omogućuju širok spektar primjene kod različitih kliničkih stanja: od anksioznosti, nesanice, napada panike, do epilepsije, mišićnih spazama i predoperativnog stresa. Premda se s obzirom na dobra farmakološka svojstva smatraju najkorisnijom skupinom lijekova s djelovanjem u SŽS-u, uz primjenu benzodiazepina vežu se i negativni učinci, od čega je najznačajniji razvoj ovisnosti uslijed dugotrajne primjene. Usprkos tome, svjedočimo o njihovoj neracionalnoj i nekontroliranoj potrošnji koja je i dalje problem globalnih razmjera. Cilj: Cilj ovog rada bio je ispitati upotrebu i zastupljenost benzodiazepina u terapiji pacijenata koji se liječe u Domu zdravlja Supetar. Metode/Ispitanici: Opservacijsko istraživanje u ovom radu provedeno je na uzorku od 122 pacijenta Doma zdravlja Supetar koji su u razdoblju u kojem se istraživanje provodilo (siječanj 2016. – ožujak 2016.) preuzimali svoju terapiju koja je uključivala i benzodiazepine. Za potrebe rada kreiran je anketni upitnik kojim su se bilježili i ispitali: podaci o pacijentu, korišteni lijekovi iz skupine benzodiazepina, dužina i razlozi uzimanja lijeka/lijekova, primijećene nuspojave, pokušaji prestanka primjene benzodiazepina, ostala terapija. Rezultati: Od ukupno 122 ispitanika (66% žena), šest ispitanika pripadalo je dobnoj skupini od 18 do 35 godina, dok je u dobnim skupinama 35-65 te više od 65 godina bilo po 58 ispitanika. Najčešća stanja zbog kojih su ispitanici primjenjivali benzodiazepine bila su nesanica i anksioznost, a najviše ispitanika uzima bromazepam, diazepam i alprazolam. Čak 38% ispitanika koristi lijekove duže od 5 godina, a 33% ih lijek primjenjuje svakodnevno bez mijenjanja doze. Nešto više od trećine ispitanika pokušalo je s prestankom uzimanja lijekova, a samo je petero zatražilo stručnu pomoć. Većina ispitanika (61%) primijetili su nuspojave vezane uz uzimanje lijekova, a najčešće su konstipacija, oslabljena pažnja, sedacija, mišićna slabost i razdražljivost. Zaključak: Rezultati ovog istraživanja pokazali su neracionalnu i nekontroliranu primjenu benzodiazepina, što i nadalje predstavlja problem globalnih razmjera. Premda se radi o malom uzorku i otočkoj populaciji, slična istraživanja na velikom broju ispitanika potrebno je napraviti na nacionalnoj razini kako bi se pokrenula rasprava i napravile smjernice za racionalizaciju primjene ovih lijekova te smanjenja dugoročnih posljedica njihove neracionalne primjene. Pri tome je uloga ljekarnika kao zdravstvenih radnika koji izdaju lijekove, savjetuju pacijente i prate terapiju od iznimne važnosti, a preduvjet za kvalitetnu skrb o pacijentima je stalna edukacija i osobni razvoj.Introduction: Benzodiazepines are one of the most commonly precribed groups of drugs in general. Their pharmacological properties provide a wide range of application in various conditions: anxiety, insomnia, panic attack, epilepsy, muscle spasm and premedication before surgery . Although they are generally considered as a most useful group of medications that act on the central nervous system, their usage is associated to some negative effects , of which the most significant is depedence in long-term use. Despite that, we are witnessing their irrational and uncontrolled consumption which remains a global problem. Objectives: The goal of this study is to examine the application and representation of benzodiazepines in the therapy of patients from the County hospital “Supetar“. Methods/respondents: Observational research in this study was conducted on a sample of 122 patients from the County hospital “ Supetar“ who were administered therapy , which included benzodiazepines, in the period from January till March 2016. For the purpose of this study questionnarie was created to record and examine: patient data, used benzodiazepines, lenght and indications for taking medication/medications, observed side effects, attempts of treatment discontinuation of benzodiazepines, other therapy. Results: From total of 122 respondents (66% women), six of them are 18 to 35 years old, while 65 respondents belonged in age groups 35 to 65 and above 65. The most common indications were: insomnia and anxiety, and the most represented were bromazepam, diazepam and alprazolam. Even the 38 % of respondents uses the benzodiazepines for more than five years, 33% takes them daily without dosage change. A little over a third of respondents stopped taking them and only five of them asked for professional help. Most of the respondents noticed side effects associated with taking medications and the most common were constipation, impaired attention, sedation, muscle weakness and irritability. Conclusion: The results of this research showed irrational and uncontrolled use of benzodiazepines, which still remains a problem on a global scale. Considering the fact this study was conducted on a small sample and an island population, similar studies with a larger sample should be conducted on a national level in order to start debate and create guidelines for rational use of these medications and reduce the long-term consequences of their irrational use. The pharmacyst role as a health worker in dispensing medications is taking a great role in patient consultations and therapy monitoring is of great importance and the precondition for high-quality patient care is continuing education and personal development