RADNI DIJAGRAM I UTJECAJ PARAMETARA ISPITIVANJA NA REZULTATE VLAČNIH ISPITIVANJA

Abstract

Tensile steel-coupon testing qualifies as one of the more commonly used experiments for determination of basic parameters for structural design. Such tests are usually performed to determine technical stress–strain relationships of tested materials. Technical stress–strain curves are not suitable for various numerical material models that exploit the plastic region of behavior, owing to the necking effect and accompanying change in coupon area being neglected during stress determination. Material ductility is influenced by the choice of gauge length, which may cause different researchers to differently interpret coupon tests of the same material. The proposed research utilizes benefits offered by an optical system for deformation monitoring to track changes in surface area and implement them during stress calculations until fracture. The possibility of adjusting the gauge length the same sample the ability to study its effect on obtained results. Based on analyzed data, these influences were evaluated and possible errors identified.Vlačno ispitivanje čeličnih epruveta je jedan od češćih eksperimenata, za praktične i znanstvene svrhe, prvenstveno jer daje osnovu za određivanje baznih varijabli koje su potrebne prilikom dimenzioniranja. Uobičajeni rezultat vlačnog ispitivanja je tehnički radni dijagram naprezanje - relativna deformacija. Međutim, on nije pogodan za različite numeričke modele materijala pomoću kojih se iskorištava plastično područje ponašanja, vezano uz činjenicu da se učinak suženja i pripadne promjene površine poprečnog presjeka epruvete zanemaruju pri određivanju naprezanja. Duktilnost je pod utjecajem odabrane mjerne duljine, što kao posljedicu može imati da različiti istraživači tumače rezultate vlačnog ispitivanja istog materijala na različite načine. Provedeno istraživanje iskorištava prednosti optičkog sustava za prostorno snimanje deformacija, tako da se prate promjene ploštine poprečnog presjeka i uzimaju u obzir pri proračunu naprezanja, sve do loma. Mogućnost promjene mjerne duljine na uzorku omogućila je proučavanje tog učinka na rezultate. Na temelju analize dobivenih podataka, navedeni utjecaji su procijenjeni i utvrđene su moguće pogreške