Hrvatska je, kao skorašnja članica Europske Unije i potpisnica Kyotskog protokola, svoje
zakonodavstvo značajno usmjerila prema smanjenju emisija stakleničkih plinova i općenito zaštiti prirodnog
okoliša. Zakoni vezani uz prirodni okoliš isprepleteni su sa zakonima koji utječu na građevne proizvode, a
naravno time i na materijale s malim udjelom ugljika - oni uvelike utječu na njihovu tržišnu prihvatljivost. Njihovo
aktivno provođenje i popularizacija nužni su kako bi se doprinijelo težnjama unaprjeđenja stanja okoliša i prirode
Hrvatske, a posljedično i položaja unutar Europske Unije i Sustava za trgovinu emisijama. Kroz članak je pružen
pregled zakonodavnog okvira Hrvatske vezanog uz materijale s malim udjelom ugljika koji su predstavljeni u
prvom dijelu ovoga rada, a predstavljeni su i određeni prijedlozi za poboljšanje trenutačnog stanja.Since Croatia is soon to become a member of the European Union and is a signatory of the Kyoto
Protocol, its legislation is significantly directed towards reducing greenhouse gas emissions and protecting the
environment in general. The laws related to the environment are intertwined with the laws that affect
buildingmaterials, and thus low-carbon materials - they greatly affect their market acceptance. Their effective
implementation and popularization are required in order to contribute to the aspirations of improving the Croatian
environment and nature, and consequently Croatian position in the European Union and the Emissions trading
system. This article provides an overview of the Croatian legislative framework related to low carbon content
materials, which are presented in the first part of this paper, and presents specific proposals to improve the
current situation
