Branko Jalžić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

) • • Rudelića ,. pec1na na izvoru Cetine BRANKO JALZIC SO PO »Zeljezničan< Uz prva is Lr<l'hivanja speleološkog objekta Rudelića pećine vezano je ime tali·janskog biologa, istraživaća i putopisca Alberta For-tisa. Rezultate svoj ih radova i istraživanja u spcleološkim objek~ima na području oko izvora rijeke Cetine objavio je Fortis u knji-zi »Viaggio in Dalmazia« (Venecija 1774. g<r dine). Osim u Fortisovoj knjizi može se ne-koliko redaka naći o Rudelića pećini i u knjizi Ivana Lovrića lliskanoj 1776. godine ta-kođer u Venecij i (prijevod pod nas lovom »Bilješke o putu po Dalmaci~i« dbjavljen je u izdanju JAZU 1948). Rudclića pećinu po-sjetila su početkom ovog stoljeća i dvoj ica vel·ik.ih i s tra7..ivača dalmatinskog krškog pod-zemlja: U. Girorr.e tta i M. Margetić. Poda-ci koje oni iznose u svojim objavljenim radovima o dimenzijama pojedinih spilja o ko izvora Ce tine dobiveni su uglavnom na osnovi površnih istraživanja (detaljna istra-živanja ovog kraja, kako navodi Margetić , nisu bila poduzeta u najvećoj mjeri zbog slabih komunikacijskih veza). Danas sc zna da na području oko izvora rijeke Cetine postoji šest speleoloških obje-kata. Oni su već nekoliko godina predmet inten:tJivnih ·istraživanja što ih vrši naš spele-o loŠlki odjesjek. l. GOSPODSKA PECINA je klaslćan primjer raz-vedene cta?.nc spilje s aktivnim vodt!nlm tokom u kojoj ji' topogrnrskl snimljeno kanala u dužini od 1040 m. Nedovoljno je lstraten L.aoir·tnt, ko ji je nastao na kontaktu neaktivnog gornjeg 1 aktivnog donjeg diJela spilje. u spilji se nalazt> dva stronska ]ćzera !~:a kojih postoji mogućnost nastavka spilj-skog kanala. U prednjim dijelovima spilje prona-đeni su b1·ojnl ostaci neolitskih l drugih mlađih kultura, kao l ostaci kostura nekih pleistocenskih životinja. Spilja je dosta bogata slgastlm ukrasima. k oJI su nažalos t ba~ u lako dostupnom gornjem diJelu zapl'ljanl. Spilja sc u literaturi s pominje već krajem 16. stoljeća . 2. PECINA KOD VRIOVCA K duga 22 m . U nju vode dvn uhtzn: donji veći iz kojeg istiće voda kada padnu veće ki~e. te gornjeg k ojim sc u la~ l u uski l nlskl ello. Taj se d io spaja dv.1ema jamama s do-njim dijetom gdje se nalazi vodeni bazen. Iz kojeg se Istoimeni Izvor· ispred spilje snabdijeva vodom. Zahvaljujući prostranom donjem ulazu moguće je taj dio spilje obići uz danje ~vjctlo koje prodire sve do vodenog ba-.ena. 3. PECINA NAD IZVOROM VRIOVC:\ ~astojl se samo l' jedne prostorije duge 6 metara visoke 0.5 m - 2.5 m. koJa Ima oblik trok uta. Prostorija se na-s tavilo Izu metar širokog i svega ped<>set centlme-wra visokog ulaza. 4. PECINA KOD MEDICA OGRADE sastoji se Iz sumo jedne pros torij e dužine 8 m. U naj§lrcm dijelu prostOI'ija je Slro ka 5 m 1 na tom mJes tu u jE-dno je najvlS>t. ok o 2 m. Malo s lgastlh uk•·nsu pokriva bot'n.: s tijene prostorije. S. RUDELICA P ECI:-JA. O njoj je rijeć u ovom članku. 6. PECINA KOTLUSA nije do kraja Istražena zbog visokih voda koje su onemogućile napredova-nje prilikom Jstražlvar.ja. Do sada sc uspjelo topo-grafski snimiti l Istražiti samo 250 me tara kanala. Kanal je pukotlnskog k arakte ra s nekoliko prosto-l'ija kojima pt'Otlćc voda i povremeno Izvire na sa-da~njl ulaz u spilju. Uzduž kanala na tlu se nalaze brojni rragmentl keramičkog posuđa kao l kosti, među kojima Ima l ljudskih. U spilji Ima dosta sl-gastlh ukrasa. a kako se sam ulaz nalatl na slikovi-tom i pristupaćnom mjestu, primamljivo je lzlet!Ste. Sistem RU DELICA PECINE tvore dva dijela od-vojena zasebnim ulazima, od kojih je g l a v n l (1155 m) znatno duži od s p or e d n o g (97 m). Glavni dio Rudellća pećine se sastoJI Iz dva vid-no razliCI ta kanala: gornjeg n e a k t l v n o g 1 do-njeg a k t l v n o g. gdje se zbog lak Se oriJentacije l razlike u smJeru pJ·otezanja aktjvni kanal može podijeliti na s j e v e r n l l l s t o ć n 1 dio. Neaktivni ka nal je dug 130 m 1 vjerojatno je najstariji dio s piljskog sistema. Ulaz mu Je dJmen-zija 2.5 X 6 m; proteže se gotovo horizontalno čl­tavom svojom d užinom l na kraju se spaja s aktiv-nim kanalom. Tlo k anala tvore nanos! pljeska l Ilo-vače koji su mjestimično prekriveni raznim slgastlm tvorevinama. među kojima se Istiće veliki broj ka-s kada. Visina kanala varira od S m u najviSem do svega 0,4 metra u najnižim dijelovima. U završnom dijelu, 100 m od ulaza s desne strane. otvara se ja-ma koja povezuje neak tivni s istoćnim dijelom aktiv-nog kanala (toćka x). Aktivni dio glavnog kanala Rudcllća pećine odvaja se od neaktlvnog kod kamenog prirodnog mosta (toeka S). odakle se proteže jednim dijelom smje1·om sjevera l •·zavr~ava« u slionskom Jezeru (točka V). a drugim dijetom u smjeru Istoka gdje također .. zavrSava« u stronskom jezeru (toćka M). l • () l l Topografska s k ica lzvorlšnog dijela rijeke Cetine u mjerilu 1 :SO 000 s ucrtanim položajima otvora s peleo-Joških objekata l stražlvanlh na tom području: 1 Go-spodska pećin a, 2 Pećina kod Vrlovca, 3 Pećina nad Izvorom Vrlovca, 4 Pećina kod Medlća ograde, S Rutlcllća pećina i 6 Pećina Kotluša 7 J Da bi se pobliže upo~nali sa speleološkim objektom Rudelića pećine članovi SO PD »željezničar« iz Zagreba poduzeli su rekogno-sdranje spomenute spilje u s1,pnju 1970. go-drine. Na temelju toga organizirano je v·iše speleoloških istraživačkih akcija i to 1971, 1972, i 1973. godine, s ciljem da se obradi i jaVlnosti predoči Rudelića pećina kao jedan od najznačajnijih spe leoloških objekata dal-matinskog krša. T~m proteklim speleološkim istraživa.nj:im<a prisustvovali su: S. Baran, Z. Bolonić, S. j K. Gusak, D. Holjevac, S. Hu-dec, B. Jalžić, B. Krstinić, B. Lepan i J. Po-sariJć. Rudelića pećina nalazi se u jugoistočnom dijelu I<Jjevske krške zaravni, sjeverozapadno od Cetinskog polja. Do spilje je vrlo lagan pristup putem koji ide mbom polja, pove-zuje Vrliku sa zaseokom Cetinci i prola~i o-tvorenom stranom prirodnog amfiteatra u čijem se zapadnom dijelu nalaz·i otvor spi-lje. Sam ulaz u spilju smješten je na 45° 58' 16" sjeverne geografske širine i 16" 26' J l"/ istočne geografske dužine (po Greenwichu), 400 metara nad morem (oko 15 m više od Cetinskog polja), nedaleko zaseoka Vukel ići (narod je često naziva Vukelića pećina) . Sigom bogato ukrašeni viši d ijelovi ka na la Izvan domašaja podzemnih ' 'oda u Rudeli(:a pećini Foto: B. Jal:i.ić Strelica pokazuje mjesto gd je Je u laz u Rudellća pećinu Foto: B. Jalžić Rudelića pećina je nastala u uslojenim vapnencima gornje krede, duž pukot·ina smje-l·a sjever-jug i istok-zapad, jakim korozivnam djelovanjem voda cjedinica te korozivnim i erozivnim djelovanjem protočnih podzem-nih voda. Najvjerojatnije je da su na tom mjestu uvjetoval-i postanak spilje jw·ski do-tomiN, koji se javljaju sjevernije i zapadnije nedaleko spiljskog sistema, kao i eocenski konglomerati, lapori i pješčenjaci što uz kvar-tame naiSiage pijeska, gline i šljunka tvore sjeverni dio Cetinskog polja i predstavljaju nepropus'Ilu barijeru. Desetak metara od p<r dnožja pPirodnog amfiteatra javlja se sna-žmije vrelo čije su vode u vezi sa spiljskim sifonskim jezerima. Podzemne vode koje se javljaju u spilji dreniraju se s područja Ki-jevske krške zaravni i padina sjeverne Dina-re (1831 m). Podzemni su tokovi u vezi s poljrima zapadne Bosne što se prostiru uz. duž istočne strane sjeverne Dinare. Mogu-će je da je amfiteata,r nastao urušavanjem stropa spiljske prostorije čemu u prilog go-vori pojava sigastih oblika po bokovima am-fiteatra te velika količina kamenih blokova i kršja što tvori dno amfiteatra. Prilikom speleoloških istraživanja nađe­ni su u prednjem dijelu spilje brojni ostaci keramičkih posuda grube izrade (srednje brončano doba) od kojih su mnogi dobro sačuvani. Na nekoliko mjesta ti su kerami· čki ostaci prekriveni sigastim naslagama do l cm debelim. Pronađena je i kamena perla 9 (privjesak), okruglog oblika, oko 9 mm u promjeru, s izbušenom rupicom u perifer-nom dijelu. Na u lazu u spilju staje ostaci obrambenog zida, vjerojatno građenog u vri-jeme provale turske voj-ske. PrHJilkom izgrad-nje puta koj1i .prolazi iznad ·i•zvora podnož· jem amfiteatra, otkriveni su grobovi malih dimenzija od kamenih ploča preko kojih da-nas prelazi put. Sve to govorj u prilog tvrd-nji da je bliža okolina kao i sama Rudelića pećina bila utočište velikom broju ljudi to-kom minul.ih stoljeća. Danas u spilj'i• žiove račići (Tithanetis al-bus), kom~aši (Antisphodrus cavicola sinjen-sis) ,razne V•rste puževa i drugih žite~ja pod-zemnih jezera, nešto šišmiša, te Hsica koje u spilju dovlače razne životinjske leševe čije ko-sti leže razasute duž kanala početnog dijela s pitije. Morfolo~ija spiljskog sistema ovdje je opi-sana ukratko jer je detaljno pr~kazana na to· pografskom nacrtu s •potrebnim profilima i tlocrtima. Tokom proteklih speleoloških akcija istra· ženo je ·i topografski snimljeno spiljskih ~a­nala u dužini od 1252 m. U spilji među.tim postoj:i i nekoliko Slifonskih jezera .iza koj.ih bi se, kad bi se izvršila podvodna istraživanja, moglo dospjeti do novih, nepoznatih dije1ova spilje znatnih dimenzija. Več .j na temelju po-stojećih podataka Rudelića pećina spada u red najdužih istraž!ivanih speleološkdh obje-kata Hrvatskog krša. LITERATUR A Baučić. I.. 1967. Cetina. Radovi Geografskog institu-ta 6, Zagreb. Fortls, A .. 1774, VIaggio in Dalmazia. Iz Poljak. Z. .. 1973, Podzemno putovanje. NaSe planine 9 - 10. Zagreb. Girometta, u ., 1923, Jame i pećine srednje Dalmaci-cije. Glasnik geografskog društva ll, Beograd. Jalžlć. B .. 1973, Gospodska pećina kod izvora r ijeke Cetine . Naše planine 9 - 10, Zagreb. Lovrić, 1.. 1776, Bilješk e o putu p o Dalmaciji opata Alberta Fortisa. Izd. JAZU 1948, Zagreb. Magdalenić, A., 1971. Hidrologija sliva L:et.ine. Krš Jugoslavije . J AZU 7{4, Zagreb. Margetić, M., 1925. Nove jame i pećine srednJe Dal-macije. Glasnik geografskog društva ll, B eograd. SUMMARY RUDELICA CAVE Branko J al~ić Rudelića cave came into public in 1774 owing to t•he description of the cave made by Alberto Fortis, the Italian writer and trava. ller, but to be the object od i·ntense explora-tion underta,kcn by members of Speleological Section at the Alpi•ne club »t:eljeznličar« in Zagreb. The cave is situated at the left side of a natural amphitheat•re .in the SE part of the Karst pla1"n of Kiev, NW of the Ce~ina field, near Vukel,ić hamlet, 400 metres above lO sea level. The geographical coor<hi·nates of the cave en:traJnce are - 45 degrees 58 min. 16 sec. north latHude, and 16 d. 26. min ll sec. east longitude (after Greenwich) . The length of all eJOplored cave channals makes 1252 metres. Although the numerous si:phon~c lakes haven,t been underwater ex-plored, the da-ta concerned is sufficient to C'lass Rudelića Cave among the longest and the most interestJing speleological forms of the Croatian Karst. J ' 

Rudelića pećina na izvoru Cetine

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia