Ana Lončar

Lončar, Ana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

doprinosi i potrebna sredstva za mirovinsko i invalidsko* osiguranje Iindividualnih gpoljoprivrednika 'II. > Cilj mirovinskog osiguranja individualnih poljoprivrednikau SR Hrvatskoj jest da obezbijedi mirovinu osiguranoj osobi koja zbog svoje starosti ili potpune iznemoglosti ne može više da pri­vređuje, odnosno da pripomaže svojoj obitelji, ili kojoj je zbog smrti osiguranika ugrožen materijalni položaj. Novčana sredstva za to osiguranje moraju se prikupljati doprinosima od samih osi­guranih osoba, te od društvene zajednice i to u količini koja bi omo­gućavala redovnu isplatu obaveza iz mirovinskog osiguranja. Da­kle isplate iz tog fonda su ograničene količinom sredstava osigu­ranih tim doprinosima. Drugim riječima, sadašnji bi doprinosi mo­rali odgovarati budućim isplatama.Doprinosi poljoprivrednika za mirovinsko osiguranje zavisit će o općem privrednom kretanju'u zemlji, kao i o obazrivosti, umješno­sti, odgovornosti i požrtvovnosti samoupravljača fonda mirovin­skog osiguranja individualnih poljoprivrednika. S obzirom da za mirovinsko osiguranje treba prikupljati doprinose godinama kako bi se za isti toliki broj godina mogle isplaćivati mirovine, ukama- ćenje prikupljenih sredstava predstavlja veoma značajan financij­ski faktor za visinu doprinosa mirovinskog osiguranja i za visinu svoje mirovine. Posebno ekonomsko značenje ima ukamaćivanje sredstava pri obveznom mirovinskom osiguranju, koje je zbog to­ga znatno solventnije i jeftinije od dobrovoljnog osiguranja.II.Polazeći od tih općih načela socijalnog osiguranja, u tabelama 1 f 2 izračunali smo doprinose osiguranika prema dobi i spolu za od­ređenu visinu mirovine.U tabeli 1 izračunati su doprinosi za osiguranike-muškarce u do­bi 16—60 godina (koji će mirovinu ostvariti nakon navršenih 65 godina života) za starosnu mirovinu u iznosu od 1.000 do 2.500 dinara mjesečno. Iz tabele se vidi da su doprinosi za mirovinsko osiguranje individualnih poljoprivrednika to veći što je osiguranik stariji, te što je iznos mirovine viši. Na primjer osiguranik koji jesociologija sela 57 57 alktualna tema: mirovinsko osiguranje poljoprivrednikamr llijas salihagić 58 doprinosi iii potrebna sredstva..osiguran mirovinskim osiguranjem — nakon navršenih 15 godina života uplaćivat će za to osiguranje (do navršenih 65 godina živo­ta) doprinos od 30,63 dinara mjesečno za mjesečnu mirovinu od1.000 dinara, odnosno 76,57 dinara za mirovinu od 2.500 dinara. Međutim, osiguranik koji je osiguran nakon navršenih 59 godina života, uplaćivat će petogodišnji doprinos od 1.387,14 dinara mje­sečno za mjesečnu mirovinu od 1.000 dinara, odnosno 3.467,85 di­nara za mirovinu od 2.500 dinara.Tabela 1Doprinosi osiguranika za određenu visinu starosne mirovine nakon navršenih 65 godina života*) — za muškarce»_ Mjesečna mirovina nakon 65 godina života — u dinarima»05O 1.000 1.250 1.500 1.750 2.000 2.500'S JÖ 5 Mjesečni doprinosi za odgovarajuću vilsinu mirovine — u dinarima16 30,63 38,29 45,94 53,60 61,26 76,5720 38,39 47,99 57,58 57,18 76,78 95,9725 51,38 64,22 77,07 89,91 102,76 128,4530 69,72 87,15 104,58 122,01 139,44 174,3035 96,46 120,57 144,69 168,80 192,92 241,1540 137,16 171,45 205,74 240,03 274,32 342,9045 203,28 254,10 304,92 355,74 406,56 508,2050 321,99 402,49 482,98 563,48 643,98 804,9755 576,77 720,96 865,15 1009,35 1153,54 1441,9260 1387,14 1733,92 2080,71 2427,50 2774,28 3467,8565 **>86967,28 **>108709,10 — — — —*) Izračunato pomoću aktuarskih tabliica (5°/o) Zajednice mitroviinisikoig i ilinvaliid- Skog osiguranja radnika SR Hrvatske.**) Taj bi se iznos morao uplatiti na početku godine kako bi se mogla isplatiti navedena visina mjesečne mirovine do kraja života.U daljnjoj analizi pokušali smo utvrditi koliki bi doprinos morao uplaćivati osiguranik nakon navršenih 65 godina života ( a koji do te godine nije bio osiguran mirovinskim osiguranjem) eda bi pri­mao starosnu mirovinu od 1.000 do 1.250 dinara mjesečno. Prema izračunatim vrijednostima proizlazi da bi za tu visinu starosne mi­rovine osiguranik morao uplaćivati doprinos od 85.000,00 do106.250,00 dinara (tabela 1). S obzirom na činjenicu da će takvih umirovljenika biti velik broj u početnim godinama uvođenja miro­vinskog osiguranja individualnih poljoprivrednika, s tako visokim doprinosom moraju računati i zakonodavci i zainteresirana katego­rija poljoprivrednih osiguranika.U tabeli 2 izračunali smo koliki bi bili doprinosi za osiguranike — žene (koje bi nakon 60 godina života stekle pravo na mirovinu) za starosnu mirovinu od 1.000 do 2.500 dinara mjesečno. Ustano­vili smo da bi njihovi doprinosi bili veći od doprinosa za osigura­nike — muškarce (usp. tabelu 1 i 2). Ta je razlika uvjetovana sred­njim i vjerojatnim trajanjem života žena i muškaraca, tj. žene du­že žive pa će i duže od muškaraca koristiti mirovinu.Izračunati doprinosi u tabelama 1 i 2 za mirovinsko osiguranje in­dividualnih poljoprivrednika odgovaraju današnjoj vrijednosti di­nara. Ako bi inflatorne ili druge pojave utjecale na smanjenje vri­jednosti doprinosa za to osiguranje, onda bi se i ti doprinosi mora­li povećati, a razmjerno tom povećanju povećala bi se i buduća primanja — mirovine.Doprinosi osiguraniika za određenu visiinu starosne mirovine nakon navršenih 60 godina života — za žene______________ __ _________________________ ________Mjesečna mirovina nakon 60 godina života — u dinarimaDobsigura-iniilka1.000 1.250 1.500 1.750 2.000 2.500Mjesečna miiinoviina makom 60 gotdiiina života — u diiinauillma16 64,42 80,52 96,63 112,73 128,84 161,0520 80,94 101,17 121,41 141,64 161,88 202,3525 108,91 136,14 163,36 190,59 217,82 272,2730 149,13 186,41 223,69 260,98 298,26 372,8235 209,39 261,74 314,08 366,43 418,78 523,4740 305,42 381,77 458,13 534,48 610,84 763.5545 473,93 592,41 710,89 829,38 947,86 1184,8250 738,46 923,07 1107,69 1292,30 1476,92 1846,1555 1915,57 2394,46 2873,35 3352,25 3831,14 4788,9260 *) 113908,90 142386,12 — — —*) Isto ikao u tabeli 1.Doprinosi za mirovinsko osiguranje individualnih poljoprivrednika izračunati su u neto-iznosima, a to znači da se na te mirovine ne bi plaćali doprinosi za zdravstveno osiguranje, stambenu izgrad­nju, dječji dodatak i dječju zaštitu, za oporavak umirovljenika i si. Osim toga u te doprinose nisu uvršteni ni troškovi službe za pro­vedbu toga osiguranja, a niti sredstva za usklađivanje mirovina prema kretanju troškova života.Izračunati doprinosi za individualne poljoprivrednike vrijede za starosnu mirovinu. Međutim, dugoročnijim oročavanjem prikuplje­nih sredstava za osiguranje, ili namjenskim kreditiranjem poljo­privrednika pod istim uvjetima kako ih danas kreditira banka, mo­guće je na ta sredstva ostvariti kamate veće od onih koje su već obračunate u navedenim doprinosima. Od tih povećih kamata mo­gla bi se osigurati odgovarajuća sredstva i za invalidsko osigura­nje, kao i za isplatu obiteljskih mirovina nakon smrti osiguranika, ali pod uvjetom da je provedeno obavezno mirovinsko osiguranje samostalnih poljoprivrednika te da zajednica toga osiguranja ima najmanje 20.000 aktivnih osiguranika.Prikazane doprinose za mirovinsko osiguranje individualnih poljo­privrednika treba shvatiti aproksimativnima, sve dok se zakonski ne utvrdi krug osiguranika, osnovica osiguranja, uvjeti za stjeca­nje i korištenje mirovine, te način financiranja toga osiguranja. Nakon te zakonske regulative izradile bi se slične tabele doprino­sa za svaku godinu života osiguranika prema^ spolu i prema os­novici osiguranja, odnosno prema visini mjesečne mirovine. U vre­menu od uvođenja do primjene mirovinskog osiguranja individual­nih poljoprivrednika uspostavili bi se, pomoću tih tablica, osobni kartoni za svakog osiguranika prema dobi, spolu itd., s naznakom na koju je osnovicu osiguran (vjerojatno će biti jedinstvena osnovi- za za sve osiguranike) te koliko bi mjesečni doprinos trebao pla­ćati sam osiguranik — ili u participaciji s drugima.sociologija sela 57 59 aktualna tema: mirovinsko osiguranje poljoprivrednikamr ilijas salihagić 60 dopriinosi i potrebna sredstva..Time bi se postiglo da se u svako doba zna tko je osiguran miro­vinskim osiguranjem, od kada je osiguran, koliko je uplaćeno na ime doprinosa — sam osiguranik ili u participaciji s društveno-po- litičkom zajednicom, kakva je i kolika solidarnost ostvarena, da li su prava iz toga osiguranja adekvatna veličini i dužini ulaganja, itd. Jednom riječju, na taj način organizirano mirovinsko osiguranje in­dividualnih poljoprivrednika omogućilo bi čiste financijske račune, tako da bi se znalo što se može, tko može, kada može i koliko može tražiti pojedinac ili grupa osiguranika od onoga o čemu su se sa­moupravno dogovorili stupajući u to osiguranje. Time bi bilo znat­no pojednostavljeno praćenje osiguranikovih prava i obveza, pose­bice za slučaj prijelaza iz jedne u drugu zajednicu mirovinskog i in­validskog osiguranja (iz zajednice individualnih poljoprivrednika u zajednicu radničkog osiguranja, i obratno).No svakako treba voditi računa i o migracijama osiguranika iz indi­vidualnog u društveni sektor poljoprivrede, kao i o znatnom broju individualnih poljoprivrednika koji će uvođenjem mirovinskog osi­guranja aktivirati određena prava stečena na osnovi radničkog osi­guranja ili priznatog staža iz NOB-e.III.Druga se grupa problema iz ovoga rada odnosi na pitanje koliko bi sredstava trebalo osigurati za mirovinsko osiguranje individual­nih poljoprivrednika u SR Hrvatskoj koji bi 1981. godine (dakle od­mah nakon primjene mirovinskog osiguranja) ostvarili pravo na sta­rosnu mirovinu u iznosu od 1.000 i 1.250 dinara mjesečno. Ove smo podatke nastojali dobiti za slijedeće grupe poljoprivrednika:1) inidividualni poljoprivrednici — muškarci s navršenih 65 godina života, a žene s navršenih 60 godina života — iz ukupnog individu­alnog poljoprivrednog stanovništva;2) individualni poljoprivrednici — muškarci s navršenih 70 godina života, a žene s navršenih 65 godina života — iz ukupnog individu­alnog poljoprivrednog stanovništva;3) individualni poljoprivrednici — muškarci s navršenih 65 godina života, a žene s navršenih 60 godina života — iz aktivnog individu­alnog poljoprivrednog stanovništva;4) individualni poljoprivrednici — muškarci s navršenih 70 godina života, a žene s navršenih 65 godina života — iz aktivnog individu­alnog poljoprivrednog stanovništva;5) individualni poljoprivrednici — muškarci — kućedomaćini jed­nog poljoprivrednog gospodarstva — s navršenih 70 ili 65 godina života.Broj individualnih poljoprivrednika za 1981. godinu uzet je iz »Prog­noze poljoprivrednog stanovništva i domaćinstava SR Hrvatske za razdoblje 1976—2001. godine«.1* Prema tako postavljenom zadatku izrađen je obračun potrebnih sredstava za individualne poljoprivred­nike — umirovljenike. Iz naših proračuna proizlazi da se alimen­tacija sredstava za isplatu mirovine umirovljenicima — individual­nim poljoprivrednicima može ostvariti na dva načina: a) godišnjim razrezom, i b) jednokratnom uplatom za doživotnu mirovinu.Godišnjim bi se razrezom osigurala potrebna novčana sredstva na taj način što bi zajednica individualnih poljoprivrednika planom i programom krajem protekle godine utvrdila visinu potrebnih sred­stava za narednu godinu, ovisno o broju umirovljenika i visini mje­sečne mirovine, te bi tako utvrđeni iznos dijelila (razrezivala) pre­ma obveznicima za alimentiranje tih sredstava.Jednokratna uplata za doživotnu mirovinu takav je način financira­nja koji od osiguranika zahtijeva da unaprijed uplati odgovarajući doprinos zajednici u kojoj je osiguran, eda bi mogao doživotno pri­mati odgovarajuću mjesečnu ili godišnju mirovinu.U vezi s analiziranim problemima možemo izvući nekoliko zaklju­čaka.1. Ako mirovinskim osiguranjem individualnih poljoprivrednika bu­de određeno da svi poljoprivrednici-muškarci nakon navršenih 65 godina i žene nakon navršenih 60 godina života imaju pravo na sta­rosnu mirovinu od 1.000 do 1.250 dinara mjesečno, onda bi za to bi­la potrebna slijedeća sredstva:— za 75.911 umirovljenika-muškaraca koji bi primali mjesečnu mi­rovinu od 1.000 dinara, jednokratna bi uplata iznosila 4,758.287 tisu­ća dinara, a godišnji bi razrez iznosio 910.932 tisuće dinara;— za 75.911 umirovljenika-muškaraca koji bi primali mjesečnu mi­rovinu od 1.250 dinara, jednokratna bi uplata iznosila 5,947.858, a godišnji razrez 1,138.665 tisuća dinara;— za 144.777 umirovljenika-žena koje bi primale mjesečnu mirovi­nu od 1.000 dinara, jednokratna bi uplata iznosila 10,867.698, a go­dišnji razrez 1,737.324 tisuće dinara;— za 144.777 umirovljenika-žena koje bi primale mjesečnu mirovi­nu od 1.250 dinara, jednokratna bi uplata iznosila 13,584.738, a go­dišnji razrez 2.171.655 tisuća dinara.Sinteza tog obračuna jest da bi za 220.688 poljoprivrednih umirov­ljenika (muškarci sa 65 i više godina i žene sa 60 i više godina) za mjesečnu mirovinu od 1.000 dinara trebalo uplatiti jednokratan iz­nos od 15,625.985 dinara, a godišnji razrez od 2,648.256 tisuća di­nara. Za mjesečnu mirovinu od 1.250 dinara jednokratna bi uplata iz­nosila 19,532.596, a godišnji razrez 3,310.320 tisuća dinara.2. Ako bi mirovinskim osiguranjem individualnih poljoprivrednika bilo određeno da svi poljoprivrednici — muškarci nakon navršenih 70 godina i žene nakon navršenih 65 godina života imaju pravo na starosnu mirovinu od 1.000 ili od 1.250 dinara mjesečno, onda bi potencijalni broj umirovljenika bio 170.485 (od toga muškaraca 53.605 te žena 116.878); godišnji razrez bi iznosio 2,045.796 tisuća dinara za mjesečnu mirovinu od 1.000 dinara, odnosno 2,557.245 ti­suća dinara za mjesečnu mirovinu od 1.250 dinara.3. Izračunata su potrebna novčana sredstva za broj umirovljenika individualnih poljoprivrednika iz aktivnog poljoprivrednog stanov­ništva. Ako se propisima o mirovinskom osiguranju individualnih1} Usp. Mirovinsko osiguran/e poljoprivrednika SR Hrvatske. Zagreb, Centar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za društvena Istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1977, str. 132 143.sociologija sela 57 61 aktualna tema: mirovinsko osiguranje poljoprivrednika■mr 'ilijas salihagić 62 doprinosi, ili potrebna sredstva..poljoprivrednika odredi dobna granica za stjecanje starosne miro­vine — za muškarce nakon navršenih 65 i za žene nakon navrše­nih 60 godina života, onda bi tih umirovljenika u godini 1981. bilo 124.420 (muškarci 71.832 i žene 52.588). Za isplatu mjesečne mi­rovine od 1.000 dinara tim umirovljenicima jednokratna bi uplata iznosila 8,641.232, dok bi godišnji razrez iznosio 1,493.040 tisuća dinara. Za isplatu mjesečne mirovine od 1.250 dinara jednokratna bi uplata iznosila 10,801.247, a godišnji razrez 1,866.300 tisuća di­nara.4. Ukoliko bi dobna granica za stjecanje starosne mirovine aktiv­nih poljoprivrednika za muškarce bila 70 a za žene 65 godina živo­ta, onda bi očekivani broj umirovljenika u godini 1981. bio 89.965 (muškaraca 49.913 i žena 40.052). Za isplatu njihove mjesečne mi­rovine od 1.000 dinara bila bi potrebna godišnja sredstva od 1,079.850 tisuća dinara, a za isplatu mjesečne mirovine od 1.250 di­nara bilo bi potrebno 1,349.475 tisuća dinara.5. Ako bi mirovinskim osiguranjem bili obuhvaćeni samo kućedoma- ćini poljoprivrednog gospodarstva, onda bi za isplatu starosne mi­rovine od 1.000 dinara mjesečno za 43.010 umirovljenika (sa 65 godina života) bila potrebna godišnja sredstva od 516.120 tisuća novih dinara, a za isplatu mjesečne mirovine od 1.250 dinara za is­ti broj osiguranika trebalo bi 645.150 tisuća novih dinara godišnje. Za isplatu starosne mirovine od 1.000 dinara mjesečno za 27.799 umirovljenika (koji su stekli mirovinu nakon 70 godina života) u 1981. godini potrebna bi godišnja sredstva iznosila 333.588 tisuća dinara, a za isplatu mjesečne mirovine od 1.250 dinara bi­la bi potrebna godišnja sredstva od 416.985 tisuća dinara.S obzirom na to da se neće moći osigurati sredstva za mirovin­sko osiguranje individualnih poljoprivrednika jednokratnom upla­tom za određenu doživotnu mirovinu, valja upozoriti da u potrebnim godišnjim sredstvima za isplatu mjesečne mirovine od 1.000 i 1.250 dinara nisu ukalkulirani nikakvi doprinosi na isplatu te miro­vine, niti izdaci za službu i zajednicu toga osiguranja, kao ni sred­stva za usklađivanje tih mirovina. Osim toga nužno je upozoriti da bez obzira na to koji će krug osiguranika biti obuhvaćen mirovin­skim osiguranjem (ukupno poljoprivredno stanovništvo, aktivno poljoprivredno stanovništvo ili samo kućedomaćini poljoprivred­nih gospodarstava), potrebna godišnja sredstva bit će najveća u prvoj godini primjene toga osiguranja (1981). Nakon te godine po­stupno će se smanjivati broj umirovljenika, pa prema tome i po­trebna godišnja sredstva za mirovinsko osiguranje individualnih poljoprivrednika.Takva je tendencija logična s obzirom da se prvi put uvodi miro­vinsko osiguranje za tu kategoriju stanovništva, kao i s obzirom na sve očitije smanjenje poljoprivrednog u ukupnom stanovniš­tvu. Ta je tendencija obrnuta od one u radničkom mirovinskom i invalidskom osiguranju, te je veoma važan indikator za utvrđiva­nje načela mirovinskog osiguranja individualnih poljoprivrednika, kao i za određivanje načina financiranja toga osiguranja.

Prognoza broja poljoprivrednih domaćinstava i kućedomaćina starih 65 i više godina

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia