Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi odnos između eksplicitnih i implicitnih etničkih predrasuda na uzorku studenata hrvatske nacionalnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vodeći se teorijama dualnog procesa koji razdvajaju automatske (implicitne, nesvjesne i nenamjerne) i kontrolirane (eksplicitne, svjesne i namjerne) procese u podlozi ljudskog procesiranja informacija, u ovom radu se ispituje razlika između automatskih i kontroliranih procesa na način na koji se oni primjenjuju na procese stereotipiziranja i stvaranja predrasuda. Koristeći se subliminalnim udešavanjem osobnim imenima Hrvata i Bošnjaka muslimanske vjeroispovijesti, nastojali smo ispitati predrasude i stereotipe prema ovim etničkim skupinama na automatskoj razini, odnosno pri smanjenom utjecaju kontroliranih procesa. Implicitne predrasude su definirane kao stupanj negativnosti izražen prema osobi opisanoj u dvosmislenoj priči koja je uslijedila kao zadatak stvaranja dojma. Rezultati su pokazali da osobe bez i sa izraženim eksplicitnim predrasudama prema Bošnjacimamuslimanima (definiranih preko upitnika samoprocjene socijalne distance prema toj etničkoj skupini) se također razlikuju i na mjeri implicitnih predrasuda i to tako da osobe s izraženim predrasudama više iskazuju favoriziranje vlastite grupe (Hrvati) u odnosu na osobe bez predrasuda. Zaključeno je da su automatske stereotipne asocijacije osoba donekle sukladne sa njihovim kontroliranim odgovorima. Uz to, ispitivane su spolne razlike u implicitnim (i eksplicitnim) predrasudama i nađeno je da muškarci pokazuju manje negativne implicitne predrasude prema Bošnjacima u odnosu na žene, dok na eksplicitnim predrasudama razlike u spolu nije bilo
