Jela Maresić

Maresić, Jela

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRVATSKO JEZIKOSLOVLJE OBOGAĆENO OZVUČENOM ČITANKOM IZ DIJALEKTOLOGIJEMira Menac-Mihalić — Anita Celinić: Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije — Sveučilišni udžbenik s nosačem zvuka, Knjigra, Zagreb, studeni 2012.Krajem 2012. objavljena je Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije dvi-ju autorica prof. dr. Mire Menac-Mihalić redovite profesorice na Filozof-skome fakultetu i dr. sc. Anite Celinić, više znanstvene suradnice u Insti-tutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Čitanka je objavljena u nakladi Knji-gre (Zagreb, studeni 2012.), urednica je Verica Zorić, prof., a recenzen-ti su prof. dr. Anđela Frančić, prof. dr. Boris Kuzmić i dr. sc. Vesna Zeče-vić. Obadvije su autorice renomirane dijalektologinje koje su objavile više knjiga te brojne dijalektološke radove.Ozvučena čitanka sadrži 40 istraženih mjesnih govora svih triju hrvat-skih narječja, a govori su predstavljeni u dvama medijima — tiskanom — kao knjiga i na nosaču zvuka — zvučnim zapisima iz svakoga govora. To je prvo djelo takva sadržaja i potpuna novina u hrvatskoj dijalektologiji.U hrvatskoj je dijalektološkoj literaturi već generacijama proučavate-lja uobičajeno da se građa, ako sadrži jezične podatke iz različitih narječ-ja ili dijalekata, najčešće organizira prema genetskolingvističkoj srodno-sti govora. Polazi se od cjeline jezičnoga sustava hrvatskoga jezika, zatim se govori klasificiraju prema stupnju podudaranja ili nepodudaranja je-zičnih obilježja u narječja, dijalekte, poddijalekte i mjesne govore. Tako da je to već, mogli bismo reći, postao gotovo jedini način u rasporedu, a do-minantan i u prikazu te interpretaciji građe. Međutim, da se građa može predstaviti i organizirati i na drugi način, pokazuje nam Ozvučena čitanka. Naime, pri usustavljivanju i rasporedu po poglavljima primijenjen je abe-cedni princip. Govori se navode abecednim redom, a ne prema pripadno-sti narječjima i dijalektima. Takav pristup, u takvom tipu monografije — udžbeniku — ima ne samo opravdanje, već i uočljivih prednosti. Jedna je od njih preglednost i vrlo laka pretraživost sadržaja. Na početku knjige dana je karta s označenim svim, u Čitanci, interpretiranim govorima, a na poleđini je korica otisnuta i dijalektološka karta Hrvatske u boji. Služeći se tim kartama korisnik, uz neznatan trud, može provjeriti kojem narječju i dijalektu pojedini govor pripada.FILOLOGIJA 60, Zagreb 2013191191_194_Filologija_60_Maretic_prikaz_2.indd   191 02.03.2014   18:05:12Prikazi knjiga i osvrtiFILOLOGIJA 60(2013), 175—208192Budući da su se u abecednom nizu našli jedan do drugoga govori iz raz ličitih narječja, s različitim fonološkim sustavima, još je više izražena svekolika raznolikost i dijalekatska raščlanjenost kao bitna odrednica hr-vatskoga jezika.A svaki je prezentirani govor zanimljiv i vrijedan za proučavanje zbog niza razloga, bilo zbog specifičnoga fonološkoga razvoja (vokalizma, kon-sonantizma, akcentuacije), bilo kao tipični predstavnik odabranoga dija-lekta, bilo zbog mogućega proučavanja međudijalekatnih prožimanja, ili s kojega drugoga jezikoslovnoga razloga. Naravno, kako autorice i same u uvodu napominju, namjena Čitanke nije ta da podastre cjelovite opise što i nije moguće na ograničenim tonskim i transkribiranim uzorcima go-vora.Čitanka je nastala na temelju zbirke zvučnih zapisa koju prof. dr. Mira Menac-Mihalić sa svojim studentima već tridesetak godina prikuplja na Katedri za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika Filozofskoga fakul-teta u Zagrebu.Budući da se fakultetska zbirka tonskih zapisa sastoji od velikoga broja snimljenih govora, autorice su za Čitanku napravile izbor prema trima kri-terijima: dijalektološke relevantnosti (oglednosti govora), kvalitete snim-ke i, koliko je bilo moguće, ravnomjerne arealne pokrivenosti. Pri tome je morao biti zadovoljen osnovni dijalektološki kriterij izvornosti govornika.Svi su tekstovi u Čitanci transkribirani iz zvučnih zapisa, a pri tome su autorice rabile hrvatsku dijalektološku fonetsku transkripciju. U tablič-nom prikazu dale su podroban opis glasova koji se pojavljuju u hrvatskim dijalektima (osim onih koji su podudarni s glasovima standardnoga hr-vatskoga jezika), popis akcenatskoga inventara te popis općih znakova uz samoglasnike i suglasnike. Od fonetske transkripcije odstupaju tek u ma-njem broju slučajeva koje navode u poglavlju Upute za služenje Čitankom.Hrvatski su dijalekti toliko raznoliki u svom bogatstvu da ni vrlo po-droban opis i velik broj znakova kojima se bilježe izgovorne vrijednosti glasova nije dovoljan. Često je vrlo teško odabrati odgovarajući znak za neki glas koji se sastoji od određenih artikulacijskih i akustičkih obiljež-ja koja nisu sva relevantna s fonološkoga aspekta, ali ih u fonetskom bilje-ženju ne možemo apstrahirati. Naravno, nikada se u pisanom mediju ne mogu zabilježiti sva izgovorna obilježja glasova i sve fonetske pojave. Na pitanje koji znak odabrati pri bilježenju vrlo sličnih glasova i njihovih iz-govornih nijansi, autorice odgovaraju u poglavlju Vokalski trokut. Kao pri-mjer navode bilježenje glasova tipa e. Npr. u kajkavskom narječju posto-ji cijela skala njihova izgovora — od sasvim zatvorenoga e koji je gotovo 191_194_Filologija_60_Maretic_prikaz_2.indd   192 02.03.2014   18:05:16Prikazi knjiga i osvrtiFILOLOGIJA 60(2013), 175—208193glas i, pa do sasvim otvorenoga koji je izgovorom vrlo blizu glasa a. Čak se i u jednom govoru može pojaviti niz izgovornih varijanti, a kamoli kad se stave u suodnos različiti sustavi. Autorice nam za taj problem nude vrlo inventivno, a istovremeno vrlo jednostavno i jasno rješenje. Navode da su transkripcijski znakovi polje u vokalskome trokutu, a ne točka, kako ih obično doživljavamo. Odatle proizlazi mogućnost da se polja u malo-me dijelu i preklapaju, zbog čega se glas koji se tvori u području prekla-panja može bilježiti i jednim i drugim znakom. O istraživaču ovisi koji će znak odabrati i dosljedno ga rabiti u transkripciji. To se, primjerice, može usporediti sa spektrom boja koje su u različitim međusobnim odnosima i kontrastima, ali se ne može sa sigurnošću utvrditi gdje je točan prijelaz iz jedne boje u drugu.Brojne studije i opsežniji dijalektološki radovi donose fonološke opi-se govora, opise fonetskih realizacija glasova i akcenata, u većim su stu-dijama redovito objavljivani i ogledi govora, objavljena je i dijalektološka čitanka čakavskoga narječja, no dijalektološka čitanka s popratnim nosa-čem zvuka potpuna je novina u hrvatskoj dijalektologiji. Korisnik Čitan-ke odmah može na zvučnoj snimci čuti i provjeriti kako se svaki pojedini glas izgovara i kako je zabilježen, kojim fonetskim znakom, te ga uspore-diti s izgovorom i transkripcijom sličnih glasova iz različitih govora. Osim toga, na snimkama se čuje rečenična intonacija, tempo govora te brojne druge karakteristike ljudskoga glasa.Snimke su govora pažljivo odabrane, u njima se ogledaju ponajviše fo-netska i fonološka jezična obilježja uvrštenih govora, sva raznolikost i di-jalekatska raščlanjenost hrvatskoga jezika, ali i svjetonazor, civilizacijska, kulturna i duhovna dostignuća njegovih govornika. Autorice su se pri odabiru zvučnih zapisa i njihove dijalektološke isko-ristivosti povodile prvenstveno strogim znanstvenim, analitičkim i nepri-stranim kriterijima u kojem tematski aspekt ne bi trebao imati veći zna-čaj, međutim, ni njega nisu isključile pri odabiru građe koju su u Čitanci prezentirale. Tako su za ogledne snimke nastojale odabrati cjelovite, sa-držajno zanimljive i tematski raznolike opise događaja iz čovjekova živo-ta — od svakodnevnih razgovora, anegdota, nostalgičnih i toplih sjećanja na nekadašnji život, na drage ljude i davne događaje, opise svakodnevnih poslova, godišnjih ciklusa poslova karakterističnih za određeni kraj, obi-čaje vezane uz blagdane i pojedine važne događaje, pučka vjerovanja — ukratko — cjelokupan ljudski život od rođenja do smrti.Uz svaki je tekst priložena karta s označenim mjestom koje je predstav-ljeno te podatci o ispitaniku i snimatelju.191_194_Filologija_60_Maretic_prikaz_2.indd   193 02.03.2014   18:05:16Prikazi knjiga i osvrtiFILOLOGIJA 60(2013), 175—208194Čitanka je didaktičkoga karaktera, namijenjena je prvenstveno studen-tima dijalektologije, stoga sadrži i pitanja za jezičnu analizu tekstova. Pi-tanja će pomoći korisniku da donese zaključke o glavnim osobinama iza-branih govora. Pri njihovu koncipiranju autorice u fonološkoj interpreta-ciji polaze od ishodišnoga starohrvatskoga jezičnoga sustava — troakce-natskoga prozodijskoga sustava s prednaglasnim i zanaglasnim dužina-ma, s 10 samoglasničkih i 25 suglasničkih fonema. Hrvatska narječja, iako vrlo raznolika, nisu niz nepovezanih sustava, već cjelina proizašla iz isto-ga ishodišta. Autorice u jezičnoj analizi tek iznimno polaze od ranijega praslavenskoga stanja.Na kraju je dodan mali rječnik manje poznatih riječi koje se odnose na obrađivani tekst, te zajednički rječnik, na kraju knjige, u kojem su objedi-njene karakteristične riječi svih obrađenih govora. Knjiga, osim dijalek-tno-standardnojezičnoga sadrži i standardnojezično-dijalektni rječnik u kojem je na lijevoj strani dana natuknica iz standardnoga hrvatskoga jezi-ka, a na desnoj svi njezini ekvivalenti koji su potvrđeni u dijalektološkim tekstovima u Čitanci.U hrvatskoj dijalektologiji dosada nismo imali djelo takvoga karaktera i sadržaja kakav nam donosi Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije au-torica prof. dr. Mire Menac-Mihalić i dr. sc. Anite Celinić. Čitanka je prvo znanstveno djelo u kojem su hrvatski jezični sustavi mjesnih govora pred-stavljeni, interpretirani te popraćeni nosačem zvuka koji je temeljem je-zične analize. Iako je prvenstveno namijenjena studentima koji u nastav-nom programu imaju hrvatsku dijalektologiju, bit će iznimno korisna di-jalektolozima, fonetičarima te svim zainteresiranim koji će ju moći koristi-ti za istraživanje hrvatskoga jezika s različitih aspekata, a ponajviše s fo-netsko-fonološkoga.Neki od interpretiranih govora koji su predstavljeni u Čitanci već su dosada proglašeni nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvat-ske — govor Huma na Sutli, govor Pleša (pripada skupini bednjanskih govora), govor Jarušja (pripada kajkavskom donjosutlanskom ikavskom dijalektu), govor posavskoga sela Siče, splitski (splitska čakavština) i du-brovački govor. Ozvučena je čitanka iz hrvatske dijalektologije i s te strane, ne samo značajan doprinos, već i važan putokaz kako valja čuvati hrvatsku jezičnu baštinu. Ukazuje na to da hrvatski jezik najprije valja sagledati u svoj njegovoj cjelovitosti i raznolikosti, razumjeti ga i znanstveno opisati da bi ga se moglo valorizirati.Jela Maresić191_194_Filologija_60_Maretic_prikaz_2.indd   194 02.03.2014   18:05:16

Hrvatsko jezikoslovlje obogaćeno ozvučenom čitankom iz dijalektologije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia