U svom radu autorica istražuje ključne nedostatke u postojećem pravnom uređenju linijskih infrastrukturnih građevina (LIG-a) s gledišta prostornog planiranja, gradnje, korištenja, održavanja i upisa u javne registre. Budući da u RH ne postoji poseban propis koji bi na jedinstveni način i sustavno uredio osnovna obilježja LIG-a, kao građevina od javnog interesa, njihovo prostorno planiranje, gradnju, korištenje i održavanje te upis takvih objekata kao cjeline u javne registre, otvoren je prostor za različite interpretacije, što nedvojbeno dovodi do pravne nesigurnosti i ne pogoduje ulaganjima u gradnju i razvoj LIG-a. Problemi koji proizlaze iz postojećeg zakonskog okvira uređenja LIG-a kočnica su razvoja LIG-a, ali i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i države kao cjeline. Vrlo komplicirani postupci i veliki broj raznih dokumenata koje investitor LIG-e mora ishoditi u postupku prostornog planiranja i gradnje LIG-e bitno utječu na ulaganja u razvoj postojećih i novih LIG-a te smanjuju mogućnost povlačenja sredstava iz fondova EU.
Autorica zaključuje da je potrebno posebnim zakonom sustavno urediti prostorno planiranje, gradnju, korištenje, održavanje, razvoj i upis u javne registre LIG-a kao posebne vrste građevina. Stoga, zakonom treba utvrditi osnovna obilježja svake LIG-e kao građevine od javnog interesa, sastavljene od cijevi, kabela i drugih pripadajućih elemenata koji čine jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu tehničko-tehnološku cjelinu koja omogućava prijenos signala, tvari i dr. (elektroničke komunikacije, struja, voda, otpadne vode, topla voda, plin, nafta) i koja se kao cjelina nalazi u koridoru koji je na dijelovima većeg broja zemljišnih čestica koje mogu biti u pravnom režimu općeg dobra, vlasništvu RH, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih i fizičkih osoba. Autorica predlaže da se u zakonu o LIG-ama propiše posebni pravni režim za koridore tako da se stimulira gradnja, održavanje i razvoj LIG-a pod povoljnijim uvjetima na javnim nekretninama u odnosu na privatne nekretnine. Na privatnim nekretninama predlaže da koridori budu određeni kao ograničenje prava vlasništva radi zaštite javnog interesa gradnje LIG-a, za što investitor, odnosno vlasnik LIG-e mora platiti naknadu za ograničenje koje trpi vlasnik nekretnine. Koridor je potrebno zakonom odrediti kao poseban pravni entitet koji se proteže preko velikog broja zemljišnih čestica različitih vlasnika i u različitim pravnim režimima, a koji se utvrđuje u dokumentima prostornog uređenja i upisuje u katastar vodova. Autorica smatra da je u cilju povećanja investicija u LIG-e, čija gradnja je javni interes, potrebno: smanjiti opseg dokumentacije (različitih suglasnosti kao posebnih uvjeta gradnje; tipizirati projekte i projektnu dokumentaciju i smanjiti broj dozvola za gradnju); pojednostaviti postupak ishođenja dokumenata za gradnju jer se takve građevine grade u koridorima, pa bi za njih trebala važiti identična pravna pravila i propisati poseban pravni režim uređivanja imovinskopravnih odnosa te odrediti nositelje posebnih prava u koridoru, odnosno trasama.This paper explores key limitations of the existing legal regime of line infrastructure buildings (LIGs) from the perspective of town and country planning, construction, usage, maintenance and entry into the public registrar. Since there is no specific legal act in the Republic of Croatia that systematically stipulates the main characteristics of LIGs (as of the objects of public interest), their physical planning, construction, usage and maintenance as well as their entry into the public registrar, remains open to different interpretations. The described situation undoubtedly leads to legal uncertainty and does not favour the investments into construction and development of LIGs. Problems that arise from the existing legal regime of LIGs present an obstruction not only to the development of LIGs, but also to the development of regional and local authorities and the entire country. Highly complicated procedures and a number of different documents, which an LIGs investor needs to collect in the process of physical planning and LIGs construction, impact investments in development of existing and new LIGs and at the same time decrease the possibility of drawing means from EU funds.
The author concludes that it is necessary to introduce a new legal act that would systematically regulate physical planning, construction, usage, maintenance and development of LIGs, as well as their entry into the public registrar. The main characteristics of each LIG should be stipulated as of the object of public interest consisting of pipes, cables and other pertaining elements that make unique and undivided functional and technical-technological unit, which facilitate transfer of signal, substance (e.g. electronic communications, electric power, water, waste water, warm water, gas, oil). Such unit is situated in a corridor which takes part of a number of land plots that can belong to the legal regime of public good, owned by RoC, local and regional authorities or by other legal or private persons. Therefore, the author proposes that within a legal act regulating LIGs a special legal regime should be stipulated for corridors in order to stimulate the construction, maintenance and development of LIGs on public real estate under more favourable conditions than on private real estate. Corridors situated on private real estate should be stipulated as limitations to the ownership rights for the purpose of protection of public interest comprised in LIGs construction. In such case the investor, or LIG owner, has to pay compensation for the limitation imposed on the real estate owner. Hence, the corridor should be defined as a special legal entity, stretching through the large number of land plots owned by various owners and regulated under different legal regimes. That should be determined in physical planning documentation and registered in cable registrar. With the view of increasing investments in LIGs, the construction of which represent public interest, it is necessary to decrease the amount of documentation (different approvals as special conditions for construction; standardize projects and projects’ documentation and decrease number of building permits), simplify the procedure for construction documents collection, since such objects are built in corridors, whereas the same legal rules should apply and finally establish a special legal regime of property law regulation and determine right-holders in corridors/routes
