Gordana Vlajčić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nov doprinos proučavanja historij e NOB-a i socijalističke revolucij e naroda Hrvatske Gordana Vlajč i ć Prikaz l. i 2. broja god. I, časopisa »Putevi revolucije«, objavljenih 1963. u izdanju Instituta za h istoriju radničkog pokreta, Zagreb. Ova naučna ustanova osnovana je 1961. sa zadatkom da istražuje i naučno interpretira historiju radničkog pokreta i socijalističke revolucije naroda Hr-vat ske. Osim toga, u domenu n jenog rada uključena su i istraživanja s pod-ručja suvremenog međunarodnog radničkog pokreta i naše poslijeratne soci-jalističke izgradnje. Međunarodni radnički pokret obrađuje se u toliko koliko je od interesa za sagledavanje kretanja u hrvatskoj historiografiji revolucio-narnog i radničkog pokreta. Rad ovog Instit uta od velikog je značaja za za-jedničku aktivnost svih jugoslovenskih instituta na izučavanju historije partije, radničkog pokreta, socijalističke revolucije i izgradnje naroda Jugoslavije. •Putevi revolucije« prva je publikacija !RP Zagreb sa zadatkom, da po-stane stalna periodika, koja će izlaziti tri do četiri puta godišnje. U početku ona će imati karakter zbornika r adova Instituta s intencijom, da s vremenom preraste u časopis. Prva publikacija ovog časopisa izišla je kao d vobroj. Sadržaj je iznesen na 553 stranice. S obzirom na tematiku časopis je podijeljen na nekoliko zao-kruženih cjelina: l. Uvodni dio redakcije časopisa, 2. Dvadesetogodišn jica Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobo-đenja Hrvatske (1943-1963), 3. Rasprave i članci, 4. Prilozi i saopćenja, 5. Izvori, 6. Prikazi i bilješke, 7. Iz Instituta. U uvodnom dijelu časopisa redakcija nas upoznava s radom Instituta i zadacima koji predstoje preq ovom ustanovom. Najveći d io časopisa posvećen je 20-godišn jici osnutka ZAVNOH- a. Iako se sastoji od nekoliko priloga oni su tematski povezani i nadopunjuju se. Prilog Dragutina Sčukanca: •Osnivanje i r ad ZAVNOH- a 1943.c, ograničio se na historija t ZAVNOH-a i njegove dJelatnosti u 1943. P r ikaz počima opi-som društveno-političkih prilika u Hrvatskoj 1941-1943, s akcentom na for-miranje, r azvijanje i ulogu NOO- a kao preduvjeta formiranju ZAVNOH-a. Po mišljenju autora, uspjesi i r azvitak NOP-a i nar odne vlasti u Hrvatskoj u 1941-1942, bili su odlučujući i u jugoslavenskim r azmjer ima utječu na for-miranje AVNOJ-a. Za argumentaciju ovih tvrdnji p isac navodi podatke o broju NOO-a na području Hrvatske od početka ustanka do kraja 1943. P rilog obiluje vrlo int eresantnim podacim a o aktivnosti Inicijativnog odbora ZAVNOH-a, njegovom radu na izradi Poslovnika o ra du N OO- a. Govoreći o značaju ovog P oslovnika, autor sm atra, da su mnoga pitanja u njemu teme-ljitije i potpunije normirana nego u direktivnom članku •Borbec od 19. X 1941, Propisim a VS od veljače i u Naredbi o izbor ima za NOO- e od rujna 194.2. U daljn jem izlaganju, autor iznosi tvrdnju velike identičnosti I dijela 228 P OLITICKA MISAO Fočanskih propisa s Okružnicom CK KPH br. 4. od 6. XII 1941. Govoreći o ulozi IO ZAVNOH-a u formiranju n arodne vlasti, autor upozorava n a p o-sebnu zadaću tog organa u objedin javanju procesa nove n a rodne vlasti u Hrva tskoj. Vrlo su interesantni podaci o kriteriju izb ora d e legata za ZAVNOH i o politici Par ti je prem a HSS-u, SDS i srpskim građanskim političarima iz Hrva tske u procesu jačanja i razvijanja NOF- a. U d aljnjem izlaga n j u iznosi se tok I zasjedanja ZAVNOH-a sa približnim sp iskom sastav a vijećnika, po kra jevima koje s u zastupali, k ao i ana liza »Plitvičke r ezolucije«. Nakon toga slijedi an aliza II zasjedan ja ZAVNOH-a i njegove a ktivnost i do kraja 1943. U slijedećem prilogu J osipe Tomić: »P rilog proučavanju postanka i raz-vitka narodne vlast i u Hrvatskoj 1941-1943.«, upoznavamo se sa značajem i ulogom organizacije KPH u formira n ju organa nar odne vlast i. P r ilog je obogaćen prop isom b r oja a n egdje i p oimenice navedenim NOO-a s područja Like, Da lmacije, Istre, zagrebačke oblasti, Slavonije, P okuplja, Gorskog ko-tar a i Hrva tsk og pr imor ja. Pisac u svom izlaganju usko p ovezu je stepen ak -tivnosti odgovarajućih p artijskih organizacija za u sp jeh e NOO- a tog područja. U daljnjem izlagan ju osvrće se, kao i p rethodni autor , n a značaj utjecaja razvitka narodne vlasti u Hrva tskoj na glavne odredbe Fočanskih prop isa . P rilog je nad opunjen kop ijama dokumenata o sistemu izbora u n ekim kra-jevima Hrvatske. U prilogu Marijan a Rastića: »P regled sistema n arodne v las ti u Hrva tskoj 1941-1943«, d obijamo pregled broja NOO-a n a području cijele Hrvatske za taj period, kao i kronološki pregled ra zvitka istih. Na kon toga slijedi a be-cednim r edom r egistar NOO-a , od mjesnih do pokra jinskih. Na kraju priloga navedeni su izvori k oji su služili kod izrade ovog priloga. Slijedeći prilog daje Zorica Stipetić - Benčić : •Sastav ZAVNOH-a, vijeć­n ici ZAVNOH-a i vijećnici A VNOJ -a iz Hrvatske«. Ovaj prilog daje struk-turu i osobni sastav ZAVNOH-a i njegovih najviš ih organa od osnivanja Ini-cija tivnog odbor a do IV zasjedanja, socijalni, politički i r egionalni sastav vijećnika ZAVNOH-a , AVNOJ-a Hrva tske i njihove funkcije U NOP-u u času kada su izabrani u ZAVNOH. Kao izvori k orišt eni su : dokumentacija ZAVNOH- a i A VNOJ-a iz fondova Arhiva Inst ituta za histor iju radničkog pokreta, Zagreb, Ar hiva Sab ora SRH, Zagreb, Državnog arhiva u Zagrebu i Vojnoistorijskog instituta u B eogradu. Ovim prilogom završen je prvi di o časopisa posvećen 20-godišnjici ZAVNOH-a. Ovi prilozi obogaćuju n ašu historiju r evolucije u Hrva t skoj i omogućavaju solidnije i preciznije prilažen je ovoj problem atici. Realnim pri-laženjem ovoj tematici, uloga i značaj NOB-e i socijalističke revolucije u Hrvat skoj naći će svoje mjesto u zajedničkoj akciji istraživanja i prouča­vanja procesa NOB- e i socijalističke r evolucije n aroda Jugoslavije. U dijelu časopisa pod nazivom :oRasprave i člancic, objavljen je r ad Dra -govana Sepića: »T alijanska okupaciona politika u Dalmacij i (1941- 1943)«. Ova r asprava prvi put je objavljena u prijevodu n a fran cu skom jeziku u izdanju Instituta za izučavanje radničkog pokreta, Beograd 1963. Au tor je to n apisao kao prilog za III međunarodni kongre s za h ist ori ju evropskog pokreta otpora u K ar lovim Var ima održanog od 2. do 4. IX 1963. U ovom n apisu autor nas up oznava sa ciljevima i m etodom rada talijanskih okupa tora u Dalmaciji. Ukazuje na ulogu NDH u razbijan j u n acionalnih granica Hrvatske, k ao i n a nacion a lni, kulturni i ekonomski pritisa k I talije u ovim kra jevima. S vi ovi procesi vrlo su precizno dokumen tirani i argumen tirani. Ovi podaci vrijed an su doprinos proučavanju problema okupacije i talijanizacije Dalmacije. In-tencij a a utora, da okupaciju Dalmacije argumentirano prikaže kao svjestan proces denacionalizacije Dalmacije od strane talijanskog imperijalizma, u pot-punosti je u sp io. Drugi prilog u ovom dijelu časopsia dao je Tomislav Timet pod nazivom : »Prilozi e kon omskoj povijesti Hrva tske 19. i 20. stoljeća«. T o je dio n apisa, k oji će autor objavljivati i u narednim brojev ima, kao priloge za ekonomsku historiju i razvitak kapitalističke privrede u Hrvat skoj . U prvom dijelu napisa pod naslovom : »R azvitak štedionica u jugoslavenskim zemljama bivše aus trij-ske carevine«, sa podnaslovom : »Do osnutka prve Hrva tske štedionice (1819-1846)«, daje se analiza razvitka novčanih zavoda, ba naka i š tedionica sa pre-ciznom evidencijom uloga, broja ulagača i kretanjem kapitala u cijeloj mo-n arhiji. U drugom podnaslovu: »Od 1847. do dualizma (1867)«, au tor vrši ana-lizu pojave i razvitka prve Hrvatske štedionice, njenih ulagača i uloga d o 1868. Osim toga, d ao je pregled osnivanja prvih banaka na području cjelo-kupne monarhije u periodu između 1853. d o 1867. Iznoseći podatke o kre ta nju kapitala i novčanih prilika u ovim krajevima, a utor n am daje i vrlo vrijedne VLAJACIC, DOPRINOS HISTORIJI NOB 229 podatke o kretanju broja stanovništva u ovom periodu. Vrlo su interesantni podaci o hipotekamim zajmovima kod Emisione banke, koji ukazuju na teške ekonomske prilike za bansku Hrvatsku i u jedno na sasvim konkretnu politiku d vor a prema ovim krajevima. Na kraju napisa, autor nam vrlo precizno citira literatur u kojom se koristio kod pisanja ovog priloga. Slijedeći prilog dao je I van Babić pod nazivom: »O potrebi sistematskog proučavanja r azvoja naše marksističke misli«. U ovom prilogu autor ukazuje na nekoliko b itnih problema iz naše suvremene marksističke misli. Ukazuje na štetnost fragmentarnog proučavanja nastajanja teoretskog •organona « naše revoluci je i s pravom konstatira, da se koncepcija originalne jugoslavenske revolucije nije stvarala ad hoc improvizacijama i da smo dužni sebi i svijetu dati teoretsku partituru naše revolucije. Međutim, kako navodi sam autor , i u samim akcionim programima historijskih instituta ova problematika je na rubu r asprav ljanja. Drugi bitan problem autor vidi u diskontinuitetu naše marksističke misli do 1941, s ovom našom suvremenom. Zato se često dešava, po mišljenju pisca, da neke prob leme u našoj marksističkoj teoriji smatramo novima ne poznavajući vlastitu marksističku baštinu do revolucije. Kod ini-ciranja studija povijesti marksističke misli autor ukazuje na jedan od bitnih motiva tog iniciranja, a to je pedagoški motiv. K od prikazivanja historije na-šeg radničkog pokreta, autor zastupa mišljenje da moramo imati na umu da su naši revolucionari imali, osim entuzijazma i spremnosti za borbu i odre-đenu teoretsku bazu. T o se ne bi smjelo ispust iti iz vida kod proučavanja naše marksističke teorije. Sto se tiče predmeta istraživanja autor zastupa nužnost povezivanja onog zajedničkog što čini našu revoluciju jugoslaven-skom socijalističkom s os novnim fondom marksističke misli. Potrebno bi bilo dal)e izvrš iti a nalizu pristupa naš ih marksista fenomenima kulture i umjet-nosti, ekonomije i sociologije, d a se ne bl istraživanje svelo samo na uži socijalno-politički aspekt revolucije. Isto tako zanimljivo bi bilo proučiti na koje načine su se naši revolucionari odupirali deformacijama marksističke misli u određenim periodima. P o pitanju metodologije ra da, ,a utor smatr a da smo još nedorečeniji nego u prethodnim problemima. Samo proučavanje rad-ničkog pokreta ima svoje probleme, a ono je još teže kada se radi o teoretskoj misli. Ono mora da bude u ovisnosti s određenim etapam a r azvitkfl borbe. a u isto vrijeme d a nam ukaže na ono š to ćemo trajno naslijediti. Pri studi-r an ju tih problema m or aju se pozvati u pomoć sve srodne discipline jer su one usko vezane ako želimo znati, što je t o što je učinjeno, kada, gdje i od koga, kako sam aut or na kraju svog priloga kon statira. Ovaj dio časopisa na stavlja se prilogo dvaju autora , Fikrete Butić i Ivana Jelića pod nazivom : •Prilozi za proučavanje histori je NDH u razdoblju 1942-1943. godine«. Kako sami autori naglašavaju, namjera im je bila d a prikažu, na osnovu d o sada neobjavljene građe, neke značajnije m om ente u razvitku NDH od početka 1942. do kapitulacije Italije. Ovaj period uzeli su zbog toga jer sma traju da je u 1942. doš lo do izvjesnih korekcija u politici NDH prema Srbima u smislu popuštanja, a i zbog t oga, ier je te godine u februaru prvi put sazvan tzv. • Hrvatski drža~i sabore, koii ie neke od tib promjena i javno deklarirao. Smatrajući da je h istorija NDH u 1941. dovoljno poznata autori su je sveli na najnužnije p0datke. U a nalizi gore naveden ih podataka, a utori su se koristili fondovima NDH i d okumentacijom NOP-a. U početku priloga daju kra ta k prikaz rada »Hrvatskog državn og sabora c iz 1942. Su-protno izjavama donesenim na prvom zasjedanju to~a »Sabora c, autori na nizu d okumenata ukazuju na činjenice da je vlada NDH početkom 1942. ubla-žila stav prema Srbima s u vjerenjem da time smanjuje utjecaj NOP-a. Me-đutim, svi pokušaji NDH razbili su se zbo~ naglog razvoja narodne revolucije l sve većeg miješanja njemačkih oružanih snaga u kompentenci.ie NDH-a. Dajući podatke o t eškim ekonomskim prilikama koje su zahvatile ustašku državu, a utori ukazuju i na nagli zaokret ustaške politike i uvođenje poja-čanog teror a. U slijedećem dijelu časopisa pod nazivom »Prilozi i saopćenja« objav-l jeno je nekoliko radova. Đuro Plemenčić u svom r adu pod naslovom: »Glas Hrvatskog zagorja« - Organ Povjerenstva CK KPH u 1942. godini«. daje prikaz d jelovanja i rada Partije u Hrvatskom zagorj4 od početka 1941. do sredine 1942. Na čitavom nizu origina lnih podataka autor nam daje pregled d jelovanja zagorske tehnike, koja je štampala u samom centru Narodne za-št ite. U toj štampar iji izdavao se »Glas Hrvatskog zagor ja«, koji je po mi-šljen ju aut or a bio u to v ri jeme organ Povjerenstva CK KPH i rasturao se po ostalim krajevima Hrvatske u tri tehnike: zagrebačkoj , varažd inskoj i kra-pinskoj. U ovom prilogu d an je i prikaz sadržaja brojeva »Glasa Hrvatskog 230 POLITICKA MISAO zagorja« od l. do 9. Napis je vrlo interesantan za upoznavanje metoda rada naše ilegalne štampe na području uže Hrvatske u periodu 1941-1943. Slijedeći prilog od Branimira Banovića nosi naslov: :.Izvoz radne snage i deportacije stanovništva s teritorija NDH u toku drugog svjetskog ratac. Prilog obiluje zan imljivim podacima o broju deportiranih iz cijele Evrope od 1940. do 1945, s posebnim osvrtom na izvoz jugoslavenske radne snage u Njemačku i Italiju. Prilog se završava prijepisom :oHrvatsko-njemačkog uta-načenja o hrvatskim radnicima« i •Hrvatsko-njemačkim zapisnikom o zapo-slenju hrvatskih radnika na području njemačkog Reicha«. Prilog Miroslave Despot: »Nekoliko podataka o akciji slagar a Huge Ger-bersa u Zagrebu godine 1877«, daje interesantne podatke o radu ovog nje-mačkog socijaliste u krugu zagrebačkih tipografa u periodu 1877, koji je do sada bio nepoznat u našoj historiji radničkog pokreta. Ivan Sabolek u svom prilogu: »Iz historijata revoluciona rnog radničkog pokreta u Glavnoj r adionici državnih željezn ica u Zagrebu 1929-1937«, daje pregled aktivnosti željezničara komunista u tom periodu. U prilogu Dragutina Sćukaneca pod naslovom: :o Teror okupatora i kvi-slinga u Nezavisnoj Državi Hrva tskoj i hrvatsko stanovništvo«. pisac iznosi sa nizom argumenata činjenicu o te roru kojemu je bilo podvrgnuto i hrvat-sko stanovništvo. Pisac želi ukazati na čestu grešku u našoi historiografiji gdje se, govoreći o ustaškom teroru, misli samo na teror koji je vršen nad Srbima i Zidovima. Stanislava Koprivica u svom prilogu: • 0 pseodonimu MBT«. dokazuje na temeliu podataka da je pod tom š ifrom u predratnoj Jugoslaviji, u zagre-bačkoj »Borbi« svoje članke objavljivao Ante Ciliga. Dušanka Borojević - Stenberg u svom prilogu : »Bibliografija listova na-rodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj «, daje djelomičan pregled listova NOP-a, koji su izlazili u Hrvatskoj. Pod nazivom • Izvori«, izišlo je nekoliko priloga. Suradnik Instituta Hrvoje Sarin ić objavio je sjećanja Marka Zovko pod naslovom: »Centralna partijska tehnika 1933-1935c, suradnik Instituta Ivan Ramljak objavio je sjećanja Ante Supanca na svoj rad u Zagrebu pod naslovom: "Moj partijski rad u Zagrebu i suradnja s Augustom Cesarcem (1927-1934)« i sjećanja Nikole Pu-pavca pod naslovom: •Susreti s Augustom Cesarcem c. Pod naslovom • Prikazi i bilješke«, dan je pregled rada članova Instituta na n međunarodnom kongresu za h istoriju pokreta otpora u Karlovim Va-rima i popis svih održanih referata n a kongresu . Iza toga slijedi kra tak prikaz Ivana Jelića pod naslovom »Simpozij o drugom zasjedanju A VNOJ-a«, odr-žanom u Zagrebu u oktobru 1963. Vlado Oštrić iznosi historiju i historiogra-fiju Jugoslavije u časopisu »Novaja i noveišaja istorija«, godište 1962. a Mi-roslava Vukadinović: »Stanje u poljskim historijskim naukama u svjetlu ide-ološke borbe PURP-a«. Fedora Bikar donosi prikaz časopisa Instituta za h i-storiju CK Mađarske socijalističke radničke partije, godište IX, br. l , februar 1963. I sveske dokumenata istog Institut a, koji izlazi pod nazivom: ,.Izabrani dokumenti historije Mađarskog radničkog pokret a c i knjige Edit S. Vincze: • Osnivanje Socijaldemokratske partije Mađarske i prve godine njene aktiv-nosti 1890-1896«, u izdanju navedenog Instituta, Budimpešta 1961. Pod nazivom :o lz Instituta«, objavljena je odluka o osnivanju Instituta za historiju radničkog pokreta, Zagreb, sastav Savjeta Instituta. Naučno­stručnog odbora Instituta, izbor suradnika Instituta u naučno-stručna zvanja, orijentacioni program djelatnosti Instituta. diskusija o prol!l"amu znanstve-noistraživačkog rada Instituta u oblasti ekonom ske povijesti, veze Instituta s drugim naučnim ustanovama, djelatnosti Instituta na polju produbljivan ja suradnje s ostalim povijesnim i arhivskim ustan ovama iz Hrvatske, pregled domaćih i stranih časopisa koje prima biblioteka Ins tituta i na kraju popis suradnika u ovom broju časopis&. 

Nov doprinos proučavanja historije NOB-a i socijalističke revolucije naroda Hrvatske

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals