A. P.

B. Polić

D. Milnović

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Informacije Predavanje prorektorata kijevskog sveučilišta na FPN u Zagrebu Ovih dana boravio je u glavnom gradu H rvatske, kao gost Zagrebačkog sveučilišta redovni profesor i prorektor Kijevskog univerziteta Igor Mibajlovič Karnauhov. U razgovoru s njime sa-znali smo da veze koje Kijevsko sveučilište održava sa Zagrebač­kim spadaju među najtješnje i najprijateljskije š to ih spomenuto Sveučilište održava s bilo kojim sveučilištem izvan Sovje tskog Saveza. Drugog studenog prof. Karnauhov od ržao je p redavanje stu-dentima i nastavnicima Fakulteta političkih nauka o temi »Etape razvoja i funkcije sovjetske socijalističke države«. U svom veoma zanimljivom izlaganju prof. Karnauhov je, ci-tirajući već na samom početku neke članke iz knjige Jugoslavija jučer i danas, objavljene u Sovjetskom Savezu prošle godine, vršio izvjesne usporedbe stanja kod nas s onim u njegovoj domovini, zatim naših i sovjetskih gled išta i shvaćanja o podruštvljavanju odnosno odumiranju države, o radničkom samoupravljanju (prof. Karnauhov upotrebljava termin k o m u n i s t i č k o samouprav-ljanje!) itd . izbjegavajući pritom bilo kakav polemički ton, koji inače postoji u gledanju na ta pitanja između jugoslavenskih i sovjetskih filozofa. Prof. Karnauhov razlikuje dvije osnovne etape razvoja sovjet-ske države. Prva -od 1917. do konačne pobjede socijalizma (r a-zlikuje k o n a č n u i p o t p u n u pobjedu) - dijeli se na dva perioda: a) prije lazni iz kapitalizma u socijalizam i b) period kolektivizacije ( počinje god. 1931-1932, a završava Ustavom od 1936. godine). Prije lazni period bio je naročito težak i to iz više razloga. Mlada socijalistička država, pored toga prva na svijetu, naiš la je na neo-bično snažan otpor buržoazije kojem se pridružila intervencija 14 stranih sila te kaos i razaranja same r evolucije. Zato je bila po-trebna politika ••željezne ruke«, š to je i Lenjin isticao, tj . dikta-tura proletarijata. - Ta diktatura nigdje nije bila tako žestoka kao u nas, bijelom tero ru trebalo je suprotstaviti crveni teror, -zaključuje prof. Karnauhov i citira Lenj inove riječi: »Mi moramo uništavati buržoaziju is tim sredstvima kojima se ona bori protiv nas . .. « Funkcije sovjetske države u tom razdoblju dolaze do izražaja na unutarnjem i vanjskom planu. Trebalo je što više zbližiti rad-ništvo i seljaštvo, u jediniti razne narodnosti - uz pravo nacija na samoopredjeljenje sve do o tcjepljenja - , provesti kulturnu revoluciju, tj. podići obrazovni nivo ljudi; ne manje značajna bila 192 POLITICKA MISAO je i privredno organizatorska funkcija u objedinjavanju različitih sistema - od kapitalističkog pa sve do rodovskog (u jakutskoj oblasti npr.). U takvim uvje tima centralizirana uprava - po mi-šljenju prof. Karnauhova - bila je neminovna. Napokon tu je i funkcija obrane države, osiguranja njenog mirnog, nesmetanog razvitka. Druga etapa, u kojoj sada živi sovjetska društvo, odlikuje se prerastanjem sovjetske državnosti u komunističko samouprav-ljanje. U opširnijem uvodu, prije početka izlaganja o glavnoj temi (»Etape razvoja i funkcije sovjetske socijalističke države«) prof. Karnauhov upoznao nas je sa strukturom Kijevskog sveučilišta, koja se znatno razlikuje od strukture Zagrebačkog sveučilišta. B. Polić Gostovanje predstavruka Instituta za privredu i socijalnu politiku iz Hamburga na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu U okviru svoga studijskog i informat ivnog putovanja po Jugoslavij i, 4. listopada 1966. godine gostovali su na Fakultetu političkih nauka u Za-grebu članovi Seminara o Jugoslaviji u Haus Rissenu, (Institut ttir Wirt· schafts·und Sozialpolitik iz Hamburga). Seminar sačinjava 18 članova raznih profesija - žurnalista, poslanika, s indikalnih rukovodilaca, privred-nih stručnjaka, pravnika, nastavnika i dr. Seminarom rukovodi Dr Andreas Fischer, a s tudijskim putovanjem Dr Han s-Victor Schierwarter. P rema ranijem dogovoru i odluci Nastavničkog vijeća Fakulteta poli-tičkih nauka dekan Fakulteta prof. dr Ante Fiamengo trebao je ovom prili-kom održati predavanje »Sociološka pitanja jugoslavenskog društva«. Budući da je on bio službeno spriječen, s gostima iz Hamburga vođena je dis kusija. Uvodnu riječ za razgovor dao je prodekan Fakulteta prof. dr Vanja Sutlić. Tom su razgovoru prisustvovali i u njemu učestvovali prof. dr Vanja Sutlić, viši predavač Mladen Caldarović, viši predavač Veljko Mratović, doc. dr Ante Pažanin, doc. dr Davor Rodi n, predavač mr. Nedeljko Rendulić, asistenti Ivan Prpić i Boris Hudole tnjak te nastavnik njemačkog jezika Marija Ugrenović. Sa s trane gostiju u diskusiji su učestvovali skoro svi članovi Seminara. Pi tanja o kojima se raspravljalo moglo bi se podije liti u tri grupe: l) pitanja suvremenog jugoslavens kog društva, 2, pitanja suvremenog rad-ničkog pokreta i socijalizma i 3) pitan ja političke znanosti i politološkog studija. U prvoj grupi goste su naročito in teresirali problemi polit ičkog si tema SFRJ, kulturne politike, odnosa industrije i poljoprivrede, samoupravljanja, demokracije, pitanja tzv. »jednopartijskog• sistema i opozicije. Tek je po-sljednje pitanje pruži lo priliku da se i gostima postave određena pitanja, nakon čega se da lo zaključiti da instituciona lna opozicija ni je niti nužan niti najbolji oblik is tinski demokratskog i s lobodnog života. Među pitanjima iz suvremenog radničkog pokre ta centralno mjesto pripalo je razmatranju socijalizma, raznim teorijskim konceptima i praktičkim načinima ozbilje nja socijalizma u suvremenom svijetu. Gos te su inte resirale mogućnosti razvoja političkih znanosti i političkog studija kod nas. Posebnu pažnju posvetili su uvjetima i s is temu studija na našem Fakultetu , mogućnosti slobodnog znans tvenog rada i dr. Nakon š to INFORMACIJE 193 su dobil i odgovore na ta pitanja kao i na ona u vezi s osnivanjem i radom Fakulteta, od načina studiranja do organizacije Odjela za politička istraži-vanja i pro~rrama časopisa •Politička misaac, susret je završen s obostranom željom da ~e održi i dalje razvije suradnja između Institu ta za privrednu i socija lnu politiku iz Hamburga i Fakulteta političkih nau ka Sveučilišta u Zagrebu .. A. P. Apsolventi Fakulteta političkih nauka u posjeti Visokoj partijskoj školi pri CK SKSS u Moskvi U toku šesnaestodnevnog s tudijskog putovanja po Sovjetskom Savezu, apsolventi Fakulte ta političkih nauka posjetili su 24. rujna 1966. godine Visoku partijsl..-u školu pri CK SKSS u Moskvi. Razgovoru s apsolventima Fakulteta političkih nauka prisus tvovali su pored prorektora škole i nastavnici, šefovi odjeljenja i katedri: Političke ekonomije, Partijske izgradnje, Državne izgr adnje, Filozofije, Međunarodnog radničkog pokreta, Ekonomike proizvodnje SSSR, Organizacije pravnog ure, đenja SSSR, Planiranja narodne privrede i dr. Pozdravljajući goste iz Jugo-slavije, čiji je posjet označio prvi kontakt između polaznika Fakulteta političkih nauka iz Zagreba sa slušaocima i n astavnicima Visoke partijske škole pri CK KPSS, prorektor ove značajne obrazovne panijske institucije u Sovjetskom savezu naglasio j e da činjenica š to su se u ovoj godini već sedam puta susretali s predstavnicima odgovarajućih škola i fakulteta u Jugoslaviji najbolje govori o jačanju veza između tih ins titucija. Upoznavajući apsolvente Fakulteta političkih nauka sa zadacima, pro-gramom, karakteristikama i his torijatom ove partijske institucije, prodekan Visoke partijske škole pri CK KPSS je istakao da će se u julu 1968. godine navršiti 50 godina od početka rada prvog partijskog kursa u Sovjetskom Savezu, osnovanog na inicijativu Lenjina, čime se označava početak rada ove škole. - U svom razvoju - rekao je on - škola je prošla nekoliko etapa i u toku od blizu 50 godina ona je spremala rukovodeće kadrove za rad u partijskom i državnom aparatu. Svake godine u školu se up isuje 360 novih polaznika, n akon što CK utvrdi u vjete za prijem i okvirni plan sastava po komitetima. Slušači , međutim, sami izražavaju želju za upis, ali posebna komisija vrši izbor polaznika. U toku razgovora apsolventi Fakulteta političkih nauka interesirali su se za razne probleme u vezi s provođenjem nastave i uvjetima rada slušača. S obzirom na tip ranijeg obrazovanja i oblast u kojoj su zaposleni , izvršena je izvjesna klasifikacija slušača. Tako polaznici s tehničkim obrazovanjem slušaju nešto drugačij i sklop disciplina iz općeg programa nego na primjer radnici š tampe, radija i televizije. Svaka od ovih grupa ima poseban nastavni plan. Uvjeti za rad i učenje u školi su odlični, a internatski sistem omogu-ćuje polaznicima da maksimalno racionaliziraju vrijeme provedeno na ško-lovanju. Skola je opremljena najsuvremenijim nas tavnim sred stvima, biblio-tekom, čitaonicom, kabinetima . Zahvaljujući se na prijemu i razgovoru predstavnik Nastavničkog vijeća Fakulteta političkih nauka u Zagrebu mr. Radovan Vukadinović je istakao da su ovakvi susre ti i razgovori veoma korisni za rad naših institucija. On je ukra tko informirao o do adašnjem radu Fakulteta političkih nauka u Zagrebu i iznio osnovne značajke i dostignuća poli tičkih nauka u Jugo-slaviji. Citav razgovor i obost rana informacija potvrdila je zajedničko uvje-renje o uspješnosti i korisnosti ovog prvog susreta između apsolvenata Fakulteta političkih nauka u Zagrebu polaznika i nastavnika Visoke par-tijske škole pri CK KPSS u Moskvi. D. Milnović 13 Politička misao 

Predavanje prorektora kijevskoj sveučilišta na FPN u Zagrebu; Gostovanje predstavnika Instituta za privredu i socijalnu politiku iz Hamburga na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu; Apsolventi Fakulteta političkih nauka u posjeti Visokoj partijskoj školi pri CK SKSS u Moskvi

Predavanje prorektora kijevskoj sveučilišta na FPN u Zagrebu; Gostovanje predstavnika Instituta za privredu i socijalnu politiku iz Hamburga na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu; Apsolventi Fakulteta političkih nauka u posjeti Visokoj partijskoj školi pri CK SKSS u Moskvi

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals