France Vreg

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

FRANCE VREG NEKA ISKUSTVA IZ ISPITIVANJA KOMUNICIRANJA U DELEGATSKOM SISTEMU Istraživanje »Komuniciranje i odlučivanje u delegatskom sistemu« spada u sklop prethodnih studija i istraživačka grupa ga je do sada provela u dvje-ma slovenskim općinama, u Sentjurju i Tolrninu, a u pripremi je slično istra-živanje u nekim razvijenijim općinama. Istraživanje u dvjema općinama ogra-ničava se na neke bitne probleme rada i ostvarivanja delegatskog sistema, prije svega na procese komuniciranja i odlučivanja, na oblikovanje stajališta i smjernica u delegatskoj bazi i u de legaciji i na istraživanje javnih općina. U okviru •tih tematskih sklopova smo posebnu pažnj u posve tili slijedećim pro-blemima: a) identifikacija i percepcija gorućih problema u OOUR, MZ i općini; b) do koje mjere su upoznati s problemima o kojima se odlučuje; e) proces odlučivanja i delegatska baza; č) komunikacijski procesi između delegatske baze, delegacije i općinske skupš tine; d) p roces stvaranje mišljenja, oblikovanje s tavova, delegatska inicija tiva, usklađivanje stavova i interesa; e) delegacija, oblikovanje smjernica i stavova; f) informacije za delegats!ko odlučivanje (an aliza delegatskog m a terijala i javnih općila); g) motiviranost za suradnju u samoupravnim organima i delegatskom sistem u; h) komun ikacijski procesi u OOUR, MZ i općini; i) delegatski sistem i politička socijalizacija. Istraživanje je trebalo da ustvrdi i analizira stanje u društveno-političkoj zajednici općine poslije godine dana od uvođenja delegatskog sis tema. Trebalo je da pokaže do kojeg stupnja je ostvaren delegatski sis tem s obzirom na nor-mativno pravne aspekte, a prije svega trebalo je da istraži politološke, socio-loške i komunikološke aspekte djelovanja delegatskog sistema kako ga je opredije lio novi us tav. Zato metodologij a obuhvaća različite pristupe i pos tup-ke prikupljanja podataka: od analize sadr.Laja normativnih akata, društveno-195 -poli tičk ih dokumenata, zasjedanja skupština, zasjedanja DZ i MZ, analize društveno-ekonom kih planova općine, a i pojedinačno proučavanih OUR-a i mjesni h zajednica, pa do produbljenih intervjua s društveno-političkim radni· c ima i anketnih is traživanja s pitanjima za delegate i nedelega te na izabranoj populaciji. Ist raživanje delegatskog sis tema u pojedinoj općini izvodi se uz aktivnu radnu i savjetodavnu ulogu društveno-poli tičkih organizacija i skupš tine OP· ćine. Istraživačka grupa je održala niz savjetovanja s predstavnicima općin· ske s kupštine i delegatima, pri čemu je naišla na puno razumijevanje i po-moć. Istraživačka grupa smatra da tako plodna suradnja teorijskog istraži· vanja i iskustava društveno-političke prakse uspješno otkriva zakonitosti društveno-ekonomskih procesa i društveno-poli tičkih odnosa u osnovnim or· ganizacijama i zajednicama, a prije svega u društveno-političkoj zajednici. Ako bismo pokušali sažeti neke nalaze istraživanja, a prije svega pre-gledati jesu li pos tavljene h ipoteze b ile potvrđene, mogli b ismo na pisali sli· jedeće: Iz više ili manje svih odgovora an'ketnog lis ta, iz razgovora s delega-t ima, na temelju analize sas tanaka i sjednica, iz razgovora s radnicima i gra-đanima može se ocijeniti da su radni ljudi u općini Sentjur pribvatili delegatski sis tem kao onaj oblik samoupravnog i upravnog odlučivanja koji im u mno-go većoj mjeri omogućuje utjecaj u procesu odlučivanja. Komunikacijske veze između radnih ljudi, članova delegacija, delegata i delegatske skupštine mno-go su bolje, neposrednije i prisnije. Kod radnih ljudi se učvrstio dojam da preko svojih de legata mogu odlučivati o problemima društveno-ekonomskog razvoja općine. Dclegatski sis tem je u proces odlučivanja i u društveno-poli· tičku aktivnost uk ljučio nove kategorije i slojeve s tanovništva i otvorio im nove aspiracije i nade. Postavljenu hipotezu da je uključenos t u procese odlučivanja tim veća š to je veća mogućnost u tjecanja, potvrdili su rezultati istraživanja. Pokazalo se da je uključenost veća pogotovu tamo gdje ljudi motivirano odlučuju o gorućim problemima svog života i okoline, naime u mjesnoj zajednici. I općinsko vijeće mjesnih zajednica je motiviranije i živahnije raspravljalo nego vijeće udruženog rada. Ali, čini e da je manja uključenost i motiviranost za delegatsko odlučivanje pokazana u radnim organizacijama. Različit stupanj uključenosti je u suovisnosti sa stupnjem razvijenosti samoupravnih odnosa. Međutim, tu vezu nl mo mogli sasvim empirijski iska-za t i ovim istraživanjem, jer bi bilo nužno rezultate uspoređivati s nalazima iz radne organizacije s visokim stupnjem razvijenosti samoupravnih odnosa, a to bi bilo teže učiniti samo u okviru rela tivno vrlo nerazvijene općine Sent-jur. Al i u obzir bi došla usporedba s radnim organizacijama celjske općine. Slijedeća temeljna konstatacij a je da j e riječ o delegatskoj strukturi i delegatskoj skupš tini koja je •mlada« i koja je u svom jednogodišnjem •sta· ŽU« tek stekla prva iskustva upoznavanja s problemima, koja tek traži oblike dvofaznog postupka u značajnijim problemima, koja još ne nalazi pouzdano mjerilo š to treba rješavati u vijećima, što u sku pštini, što prepustiti izvršnim organima na rješavanje (što je povezano s izmjenom statuta). Delegatska skupština se sa svojom zamjenlj ivom delegatskom strukturom suočava s prijedlozima, ak tima, planovima i odredbama koje na dnevni red 196 pretežno iznose izvršni i upravni organi, ukratko profesionalne s trukture strul:-no obrazovanih, kompetentnih, iskusnih ljudi općinskog aparata. Takvo suoča­vanje je, dakako, nužno; to je susretanje izaslanika radnih ljudi općine, nji-hovih stavova i interesa sa stručnim rješenjima općinskog štaba u procesu usk lađivanja. Tu se pokazuje raskorak između s tupnja poznavanja problema i znanja jednih i drugih ,· otkrivaju se ,p roblemi partikularizma a i tehnokra-tizma, opažaju se sukobi samoupravnih koncepata s upravnoadminis trativn im. Mehanizam djelovanja delegatskog sistema pojavljuje se kao nov, samo-upravni, demokratski sistem oblikovanja zajedničkih s taajliš ta, predlaganja rješenja, pa i alternativnih. Potrebno je pripomenuti da je upravo dclegatska skupština u Sentjuru većinu bitnih problema rješavala u dvofaznom pos tupku. Briga izvršnih organa je bila u mjerena u sadržajnu pripremu materijala za prijedloge, u varijante kraćih verzija, u traženje najboljeg oblika upoznavanja, odlučivanja i razrješivanja. Ali očito je da je delegatska s kupština u toj fazi još premalo utjecala na »postavljanje dnevnog reda«, a i premalo iskoriš tava la svoju nadzornu funkciju. Delegati još nisu potpuno osviješteni u vezi s tim pravima, a možda su i malo pasivni. Nije još provjerena ni sposobnost dele-galskog sistema za realizaciju prihvaćenih odluka; delegatska skupština ima p ravo da zah tijeva izvještaje o izvršavanju zaključaka od svih organa državne uprave, svih resora i organizacija. Istraživanje je ustanovilo da statusni položaj delegata i delegacija još nije sasvim definiran. Očito je da su tu potrebne dvije stvari: prvo, potrebno je afirmirati s tatus delegacija u osnovnim organizacijama i zajednicama (što je funkcija druš tveno-političkih organizacija); drugo, treba poboljšati stručnu osposobljenost delegata i delegacija, regulirati njihov društveno-politički položaj u s redini u kojoj žive i u socijalizacijskom procesu izdignuti ih na razinu iostitucionaliziranih voditelja mišljenja, utjecajnih izaslanika, odgo-vornih i stvaralačkih posrednika stavova i interesa radnih ljudi. Još ne zadovoljava uključenost delegatske baze, a ni članova delegacija u proces odlučivanja . Veliki segmenti populacije u općini nisu upoznati s radom delegatske skupštine, š to je dakako i odraz opće komunikacijs ke nera-zvije nosti te općine. Malo je inicijativa, s problemima se obično upoznaje na zborovima građana i zborovima radnih ljudi (što je shvaćeno kao javna diskusija) , a nejak je utjecaj delegatskih po ruka preko javnih općila. Delegatski sistem je mnogo proširio i povećao gornji aktivni stratum s ta-novniš tva i u njemu pokrenuo intenzivnije uključivanje u procese od lučivanja. Djelomično je potakao i srednji s tratum (veće sudjelovanje na zborovima), ali na tom stupnju razvoja političke kulture u općini još nije uspio aktivnije zah va titi u proces aktiviranja donjeg stratuma s tanovniš tva. Procesi javne diskusije nisu u porastu ni kol ičinski ni kvalitativno, a nisu oi odlučno promijenili tradicionalne uzoT'ke komunikacijs kog ponašanja. U proces nisu dovoljno uključena javna opći la. U javnoj diskusiji se gotovo ne pojavljuju a lternativni prijedlozi, i zato prevladava osjećaj da su odluke već unaprijed donesene. Takav dojam smo otkrili čak i kod 1.aposlenih dele-ga ta, š to znači da ponegdje proces odlučivanja teče pored de legata. A to je ona kritička točka koja prije svega zahtijeva rigorozne promjene i odlučno aktiviranje društveno-političkih organizacija. Od autentičnosti procesa odlu-čivanja ovisi i dalji porast aktivizacije odnosno pasivizacije radnika i građana. 197 Na taj problem upozorava i stupanj usklađenosti stavova izmedu dele-gacije i delegatske baze. Slaba podudarnost otvara pitanje dvosmjemosti ko-munikacija između ljudi i delegatskog sistema, jačanja povezanosti između samoupravnih procesa i delegatskih procesa odlučivanja. Iskrsava i problem autentičnog predstavljanja stavova delegatske baze u skupštini. Očito je da delegatska skupština mora svoje korijene i korjenčiće da ima u samouprav-noj strukturi osnovnih organizacija i zajednica, da je tu njena »plodna zem-lja«, njena ukotvljenost, njezin »dodir« s radnim ljudima. Is traživanje je po-kazalo da se ta povezanost pobolj'šala, ali da još ni izdaleka ne dost iže norma-tivno određene ciljeve Ustava. To pokazuje niz odgovora po pi tanju obavije· štenosti o radu skupštine, o upoznavanj u s prihvaćenim zaključcima i odlu-kama, o provođenju zaklj učaka. Dakako da bi bilo iluzorno misliti da se te veze mogu bitno poboljšati samo na ovom stupnju društveno-ekonomske i ko-munikacijske razvijenosti. Determinante nerazvijenosti očito odlučno utječu na razvijenost i kvalitetu komunikacijske interakcije. Is traživanje je zabil ježilo pozitivan trend u s mjeru aktivnog komunika-cijskog ponašanja: utvrdilo je davanje incijativa delegatskih pitanja, prijed-loga za društveno-ekonomski razvoj, aktivnije traženje informacija, pokušaje upoznavanja sa stavovima drugih organizcaija i zajednica. Prvi put su u mjes-nim zajednicama izradili i svoje razvojne planove. To svakako pokazuje po-rast stupnja aktivnosti. Ali, na žalost, usporedba s ranijim stanjem bila bi moguća samo na osnovi nekih dostupnih pokazatelja, a ne empirijskog istra-živanja. Zato je teško ocijeniti pravi stupanj rasta i dinamike društveno-poli-tičke aktivnosti. Istraživanje procesa stvaranja mišljenja pokazuje znatnu raspršenost utjecaja na s tvaranje mišljenja u okviru Socijalis tičkog saveza, pri čemu se samo dio članova SK pojavljuje u ulozi ob l~kova laca stavova, dok se drugi ponašaj u pasivno. Ali znatan je utjecaj nečlanova SK, vjerojatno u okviru or-ganizacija Socijalističkog saveza, a možda i izvan njega. Istraživanje u ovoj fazi nije podrobnije istražilo taj utjecaj, a li na lazimo da je važno upozoriti na nj. Već neka ranija istraživanja ruralnih predjela pokazala su da je očit utjecaj voditelja u stvaranj u mišljenja na selu, među koje spadaju brojne strukture nečlanova SK, ali i različiti vjerski ili crkveni voditelji. Zanimljivo bi bilo ustvrđivati koliko voditelji u stvaranju mišljenja koje istraživanja obično registriraju, na primjer učitelji, inovatori poljoprivrednici, liječnici, predsjed-nici vatrogasnih i kulturnih društava, utjecajni gospodarstvenici i slični izra-žavaju socijalističke vrednote, u kojoj mjeri se identificiraju s delegatskim si-stemom. Istraživanje, na žalost, nije u upitnik uključilo pitanja koja bi poka-zala diferencijaciju po pitanju stvaranja mišljenja, vrednota i političku dife-r encijacij u. Rezultati takvih istraživačkih napora bili bi izvanr edno značajni za uspješan rad Socijalis tičkog saveza i drugih društveno-političkih organi-zacija. Istraživanje nije dovoljno obradila dva značajna sklopa pitanja: prvo, aktivnost društveno-pol itičkih organizacija, njihov utjecaj u samoj bazi, utje-caj na oblikovanje smjernica za delegacije, utjecaj na rad društveno-političkog vijeća; drugo, utjecaj delegatskog odlučivanja na dinamiku društveno-ekonom-skog razvoja općine u cje lini, vezu između delegatskog mehanizma i razvoj-198 nih promjena na području gospodarstva, školstva, komunale, zdravstva, kad-rovske politike, itd. Prilikom istr aživanja spoznali smo koliko značajan može biti utjecaj op-ćinskog rukovodstva (političkog, gospodarskog, stručnog i drugih kadrova) na razvijanje samoupravnih i delegatskih odnosa i na dinamiku razvoja op-ći ne. Ali, na žalost, konceptualni model istraživanja nije u dovoljnoj mjeri uključio te osobne rukovodilačke determinante u ovoj fazi. Zato smo samo n a osnovi produbljenih r azgovora u općini mogli vrednovati pozitivan utjecaj pretežnog dijela rukovodećeg kadra. 199 

Neka iskustva iz ispitivanja komuniciranja u delegatskom sistemu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia