G. W. F. Hegel

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Jean-Jacque Rousseau G. W. F. Hegel Ob:r.irom na praktičko valja primijetiti još ono posebno, da je, kada je osjećaj pra\'a uzdignut do principa konkretnog praktičkog duha, uopće do ljudskosti., sreće, ovaj princip, općenito shvaćen, dodu~e imao (ormu misli, a tla sama misao nije bila sadržaj. eki konkretni sadr.laj, npr. l>am religijski, ili sadri.aj dobronamjernih sklonosti, socijaliLcta, može imati for-mu misli; nu onako kako je Laj sadrL.aj uzet iz našeg p01·iva unutrašnjeg zrenja, on nije misao. Sada je, medutim, došlo na 'idjelo to da je čisLo mi~­ljenje postavljenu kao princip i kao sadrl.aj, iako je ovom sadri.aju opet nedostajala istinska forma, ~vijest njegove na\·lastite forme; jer nije bilo spoznato da je taj princip mišljenje. Vidimo ga kako proizlazi iz polja vo-lje, praktičkoga, pravnoga, zahvaćeno na takav način da je najunutrašojije čovjeka njegovo jedinstvo sa samim sobom postavljeno kao temelj i dove-deno u svijest tako da je čovjek u sebi zadobio beskonačnu snagu. To je onda ono što je, s jedne strane, Rou scau rekao o državi. Pitao je o njezi-noj apsolutnoj opravdanosti: što je temelj države? P ravo ovladavanja i po-vezivanja, odnosa po1·etka, vladanja i vladanosti, podređivanja gospodsL\'U, shvatio je, s jedne strane, Lako da povijesno počiva na nasilju, prinudi, os va jan ju, privatnom vlasništvu i lako c..lalje.' a. Pri:ncipum tog opravdanja učinin je međutim, slohod11u volju. llez obzira na pozitivno pravo država, on je na gornje pitanje odgovorio ela ČOY· jek ima slobodnu volju, jer je loboda ono kvalitativno čovjeka. »Odreći Sti' svoje l>lobode, znači odreći se Loga da l>e bude čovjek. Ne biti slobodan jest odricanje od svib dužnosti i pravac.' Rob nema ni prava ruti du7nosti. b. »Fundamentalna je zadaća, c..lakle : naći tormu povezivanja koja će zajedno s cjelokupnom zajedničkom moći ujedno štititi i braniti osobu i G. W. Hegel, •Vorlesungen uber die Ge· schlchte der Philosophie• Ill. •Werke in zwanzlg Banden•, Suhrkamp, Frankfurt 1971 , Bd. 20, S. 306-308. 1 ·Du Contrat social· (Lyon 1790), Livre l, Chap. Ill, p. 8-9; Chap IV, p. 10-11, 13-16 2 Ibid., Chap. IV, p. 12. 1 politička misao 184 vlasništvo svakog čovjeka, pri čemu svaki pujedinat:, pridružuju~i se uvom povezivanju, sluša samo sebe samoga i ostaje jednako slobodan kao i ra-nije. Rješenje daje društveni ugovor«;' on je ovo povezivanje, svatko je u njemu svojom voljom. Ove principc, prikazane ovako apstraktno, mora se smatrati točnima; no ubrzo počinje dvosmislenost. Covjek je slobodan, to je, dakako, čovjekova supstancijalna p riroda; a ona u državi ne samo da ni-je napuštena, nego se, z;apravo, tek konstituira. Sloboda prirode, zametak st.obode, nije zbi ljska; jer tek je država ozbiljenje slobode. e. Međutim, nesporazum o općoj volji započinje time što se pojam slo-bode 11e smije uzeti u srnlslu svačije slučajne samovolje, nego u smislu umne volje, volje za i po sebi. Op~u volju ne treba promatrati kao sastav-ljenu od izričitih pojedinačnih volja, tako da one ostaju apsolutne. Tamo gdje manjina mora s lušati većinu nema slobode. No, opća volja mora biti umna, ako i ne postoji svijest o njoj. Država nije takvo udruženje do koje-ga dolazi samovoljom pojedinaca. Krivo shvaćanje ovih principa ne tlče nas se. Ono što nas se tiče jest to da time kao sadržaj dolazi u svijest kako čovjek ima u svojem duhu slobodu kao ono naprosto apsolutno, kako je slobodna volja pojam čovjeka . Upravo je slohoda samo mišljenje; onaj tko odbacuje mišljenje, a govori o s lobodi ne zna o čemu govori. Sloboda jest jcilinstvu misli sa sobom samom, slobodna volja, - mišljenje sam.o kao htijuće to jest poriv, da se duki.nc njegova subjektivnost, odnos spram opstanka, jest njegovo realiziranje, time što se kao egzistirajuće želi izjed-načiti sa sobom kao mislećom. Volja je samo kao misleća slobodna. Osva-nuo je print:ip slobode i dao je čovjeku, koji _je samoga sebe shvatio kao beskonačno, ovu beskonačnu snagu. - Ovu daje prijelaz ka Kantovoj filo-zofiji koja je u teorijskom pogledu utemeljena na tom principu. Spoznaja je išla na svoju slobodu l na konkretan sadržaj, na sadržaj koji ima u svo-joj svijesti. Prijevod : Nadežda i žarko Puhovski ;j ibid ., Chap. Vl, p. 21. 1 polnička misao 185 

Jean-Jacques Rousseau

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia