Hanno Hardt

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hardt, H .... lnfon11aclja " ... , Po/it. misao, Vol. XXfV (1987), No. l , :rt1'. 2S-29 25 l zlllganje sa znanstvenog skupa UDK 316.77 + 007 (091) + 659.2/.4 + 001.8 + 167/168 "Informacija" i teorija komunikacije Bilješke za buduću povijest Log koncepta llanno Hardt FakulteT za novinarstvo i masovne komunikacije, Sveučilišta u fowi. SAD i Fakultet za sociologiju, polltologiju i novinarstvo, SJieućilište ,.Edvard Karde/j". Ljubljana Sažetak Povijesna analiza razvoja pojma informacije u teoriji komunikacije počinje njenim određenjem kno povijesnog ok.vlns, kulturno-socijalnog konteksta za proučavanje medlja i komunikacije. Informacija kao znanje, a komunikacija kao integxocija i pteobr.ažaj različitih segmenata društva. Informacija se određuje kao oblik praktičkog znanja u procesu mijenjanja l ostvarivanja demokratskog clru!-tva. S pornicanjem naglaska na znanstvenu, emplrijsku analizu društva, informa· ciju sc označava znanstvenim s ta rusom. Ovaj pristup oslanja se na modelske ob-rasce analize s naglascima na kibemetske i matematičke probleme. Ambicl.oznlji, globalno usmJereni pristupi povezuje sc s općim teorijama sistema. Temeljno og-raničenje ovog poimanja infonnacije, modelskog, iskazuje se produkcijom iskriv-ljenih slika društvene stvarnosti l složene ljudske interakcije. Ideja ,,infom1acije" u suvremenoj američkoj teoriji komunikacije ima korijene u kulturno-povijesnoj tradiciji društvenih znanosti i , u novije vrijeme, odražava odlučni pomak prema pozitivističkom pristupu istraživanju komunikacije sve od četrdesetih go-dina ovog sto~cća. Slijedeće zapažanja odnose se na povijest ,.informacije" kao povijesni okvir za pro-učavanja medija i komunikacije, čija ideološka snaga dominira razvojem teorije komuni-kacija i istraživanjem me od 30 godina. U jednom nedavno objavljenom članku Klaus Krippemlorff je ukazao na hrkanje ,,informacija" s podacima. znanjem, negativnom entropijom, simbolizmom i komuni-kacijom (1984:5- 7), nastojeći uzjasniti svoju vlastitu definiciju informacije. Međutim, takvo je brakanje također pokazatelj aktivnosti na tom području i korištenja pojma ,,in-formacije" kao sinonima za važna i rclcvanlna područja studija o komunikaciji. U stvari, njegovi komentari zahtijevaju povijesnu analizu razvoja ,,informacije" u teoriji komuni-kacije. · Moderna teorija komunikacije 20. stoljeća u Sjedinjenim je Državama uvela taj pojam u kontekstu pojave teorije o društvu. ,,Informacija" se poimala kao znanje koje je smješ-teno u kulturnoj i d.ruštvenoj okolini suvremenog društva i koje se artikulira kao element u društvenoj komunikaciji pod vodstvom pragmatizma. kad su se društvena istraživanja usredotočila na ideju društvenog, ulogu zajednice i proces komunikacije. U okviru tih te-orijskih razmatranja, komwlikacija - i informacija - bile su aspekti organske teorije druš-tva; i zaista, komunikacija je bila ta koja je odigrala najvažniju ulogu u povezivanju i obje· dinjavanju različitih segmenata društva pomoću širenja i primanja informacija. llardt,ll .... LIIformaciJa" •.•. Po/it. mtsao. Vol. XXIV 11987). No. l . st, . 15- 29 26 Vladalo je miSljenjc da b1 u povoljnim uvjetima druStvene i političke okoline svi čla­novi druStva uspjeli. U skladu s time. John Dewey je defmirao metode postizanja takvog uspjeha kategorijama slobode i dostupnosti znanja (1963: 102). U nastojanju da filozofiju dovedu u praktjčnu arenu rjdavunja problema drwtva , američki su pragmatičari smatrali stam pu udgnv-.rrajućim i .. anštem ta anah7u proiZVodnje i prenoknjc infonnacjja j njihova dopnnosa stvaranju . n'likog" dm~tva Robert Park je . primjerice. ustvrdiO da •. čineći in formacije o na~m zajedrućkom tJvotu dostupnima svakom pojedincu ... ponovo ćemo uspostaviti. t\'fdj se - č,ak i u složenom životu onoga što Graham Wallas naziva 'velikim druStvom' - neku vrstu djelotvorne demokracije" (1967:99). U njegovoj je definic1ji komunikacije kao preobra.ta\•anJa dmštva shvaćanje znanja kao informacije steklo vaznu teorijsku i praktJćku poZJciju jer je postalo potreban uvjet 1.a proces demokratizacije. U radu Cikaske škole med1j1 su dohili izuzetno važnu ulogu u funkcioruranju demo-kr.t tskog druStva . U svom klasičnom eseju .,Vijest kao oblik znanja" Park tvrdi da štampa proizvodi specitičan tip .:nanja - informaciju kao , .pokvarljivu robu'' (1967:40), koja do-pue do javnosti u .,obliku saopćenja. to znači vijesti" ( 1967:41 ). l zaista, iufonm1cija se smatrala oblik om praktičnog znanja po trebnog članovima dru~tva da bi bili kulturno povezani. da bi ekonomski fu11kcionira li i da bi politički su-djelovali u javnoj sferi. Kao što primjećuje Park , .. vijest ... je nešto za što je osoba koja je čuje ili čita zainteresirana vi~ pragmatično nego ocjenjivački" ( 1967:46). U isto vu-jeme shvatilo sc kakvi su mogu.ći utjecaji prevelike količine informacija u .. eri vijesti" (Park. 1967:47) . U vezi s obilnom proizvodnjom i širenjem vijesti Dewey je ranije za· ključio da .~ma mnogo infomlacija o kojima se ne trali čovjekov sud, a kad se traži i čak kad hl on i 7.clio o torne suwll , ne mo1e efikasno djelovati jer je materijal na koji bi trebao djelovati toliko raspTšen. Prosječni je čovjek danas okružen gotoVIm intelektualnim dob-rima l.ao što je olmli.en gotovom hranom . robom. svim vrstanta naprava. On ne može osobno sudjelovati u stvaranju bilo materijalnih bilo intelektualnih dobara~ kao ~o su mogli njegovi preci. Zbog toga su oni znali vi~ o onome što sami rade, iak.o su znali ne-usporedivo manje o tome što radi svijet u cjelini'' (1963 : 45-46) Njegovo zapažanje o tipu i koliciru informacija takoder uka7UJC na opasnosti od stvaranja udaljenosti izmedu prm7Vodača i primalaca informacija i otuđivanja putem podastlfllllja dispemvnih informa· cija koje razdvajaju ili izoliraju publil..u. MeduLJm studijama o medijama u ranoj američkoj sociologiji, informacija .kao obuk praktičnog znanja igrala je ključnu ulogu u procesu nujenJanja 1 osivarivanja demokrat -skog društva kao proklamrranog cilja primijenjene znanosti u društvu. J zaista. infonnacija smjdtena u kulturnoj tradiciji društvenih manosti tog <loha odražavala je specifičnu , kontckstualiziranu primjenu ohlika znanja koji je postao karakterističan za moderno doba. U tom smislu infor111acij11 sc poislovjcćivala s proizvodnjom i potro!njom vijesti, stvaranjem javnost i i sudjelovanjem u političkom procesu. U kontekstu humanisl!ćke tradicije američke sociologije (i ranjjc teorije ko munikacije) informacija je bila društveni fenomen koji je omogućavao kulturnu koheziju. identifikaciju Sll d ru~tvom i u društvu, te toC::ku kouvcrzacije i interakcije. Nekoliko godina kasmje, s prevladavajućom znanstvenom analizom društva. koja je postala nagla~nije empirijska . biheviorističkn i LIUlllSlvcnu u anaii?i pojedinca , uloge ko-mumkacijc i utjecaja meruja. rojam informacije je iznova definiran -ako ne i iznova izmi-~Ijen - da bi označio manstveni status log podrućja. Konkretnije. teorija komunikacije i maso\ne komunihltCIJC 1 1stra11vanje slijedili su pul usitnJenog (>07ltivl7ma u ana h za dru~tva 1 demokratske pr:1kse. Shodno tome, podruć· Ila nil. H .•• JtJfomaadjtJ ·• . ..• Poli t mimo, Vol. X X fl/ ( l 98 7}. No l . u r lS 29 27 je studija o medijima okrenulo se od kulturno-historijskog objašnjavanja komunikacije i informacije prema društvenoznanstvenoj perspektivi. koja je zanemarila takvu konteks-tualno analizu. Glavni rezultat tih kretanja bilo je uvođenje i usvajanje modela i prakse stvaranja modela kao oblika teoretiziranja o komunikaciji pod utjecajem nekoliko discipti· na (Me Quail i Windahl , 1981 ). U lim modelima komunikacije ,.informacija" se ponovno pojavila u homcostatskoj paradigmi. to znači unutar sistema ravnoteže koji se temelji na gravitiranju prema stabllno.sti i smanjivanju neizvjesnosti_ Takav je pomak posluzio nizu neposredmh i po:đ:ljnih ciljeva, osobito defimCJji tog podiUČJa, demonstraciji njegova znanstvenog kar:Jktera i njegovoj legitimaciji kao projekta na podrućJU dru~tvenilt ma nosti. On je takoder označio prijelaz s organskog na mehani-stički model komunikacije s nizom ozbiljnih posljedica za razumijevanje društvene ko-munikacije. Privlačnost .,informacije" kao znanstvenog koncepta te , shodno tome, legitimnog pristupa komw1ikacij1. .naročito se povećala s usponom teorije informacija kao novog podmćja druttvenoznanstvenog istra?.ivanja. Osobito je objavljivanje djela Norbcrta Wie-nera o kibernetici ( 1949) izdjglo pitanje informacije i njenih potencijala iznad područja kuJtumih ili semantičkih pitanja. dok je uvođenje Shannonova i Weaverova modela ko-munikaCIJe (J 949) kao matematičkog (statičkog) problema predstavljalo privlačan ali pojednostavnjen pristup anal1zi druStvene komunikacije. Oba su modela bila namijenjena istraživanju strukture toka mfunuacija ili preno-šenja informacija. Kasnije su objedinjeni s općom teorijom sistema u nastojanju tla sc ti modeli primjene na istraživanje dru§tvcnih sistema. Usprkos činjenici da se nova teorija informacija nije bavila značenjima vrijednostima ili kulturno-povijesnim kontekstima, popularnost tih modela medu teoretičarima komunikacije ostala je uglavnom netaknuta te je oblikovala moderno shvaćanje komunikacije i informacije. l z.alsta. privlačnost ,.informacije- kao univerzalnog. mo?.da ćak unilicirajućeg kon-cepta koj1 ruulilaa pojedinačne discipline, dovela je do prilagođavanja • .informaCIJSke·· perspeknve pouebama svth društvenih znanosti. Primjence. u izdanJU Medunarodne en-Ciklopedije društvenih znanosti iz 1968. sasvim je jasno navodi da je .. Cak 1 verbalnu opi· sna potka znanosti koje sc bave ponašanjem postala potpuno isprepletena konceptima u teorije infonnacija: pojedine se grupe nazivaju ,,izvorima informacija ' ' ili .. primaocima''; vješto izvođenje naziva sc ,.obradom informacija". memorija sc opisuje kao "pohrana in-fum:mcija": živci ,.komunikacijskim kanalima": obrasci živčanih impul~a ,.kodiranjem informacija", a rnot.ak •• kompjutorom" itd." (1968:33 1). Nekoliko godina prije toga Randall Dahling je zaključio da su druSt.vcne manosti tako uspJc!nO prilagodile Shannon-Weaverov model svojim potrebama ,,zato no se ta ideja bavila stvarima od općeg interes:~·· i zato se .,mogla brže prošuiti među disciplina-ma" {1962: 126). U stvari. uočena je potreba 7a teonjom komunikacije. koja je takoder pomogln u š.irenju Shannon-Weuvcrova modela. John i Klare su. govoreći u uspjehu tog modela, ustvrditi da je .,od svih pojedinačnih doprinosa današnjem općem zanima-nju za modele najvažniji Shannunuv doprinos. Sto se tiče tehničke strane istrat.ivanja komunikacije, Shannouove su matematičke formulacije b1le poticaj a velik dio ka.snjjih napora na tom području .. (l 961 : 19). Ali isto je tako va.žno bilo Dahhngovo 7.aplllla.nje da sc spomenuti model proširio medu drilltvenim manostima "proporcionalno svojoj srodnosti s njihovim metodama'' i ,.svojoj analogijskoj i sugestivooj vrijednosti ' ' (1962: 132). pa je 2.bog togu takvo stvaranje modela bilo omiljeno među leorctil:aritna komuni-kacije. Prohlem1 sc javljaju zbog usvajanja modela koji možda nisu prikladni za teoretiziranJe o društvenoj komunikaciji - usprkos ponavljanim poricanjima tvrdnje da sc složenost dru-Hardt, H., ,.l11{onnacfja ·• ... , Po/Jr. misao. Vol. XXJV (J 987}, No. l, s tr. 25 29 28 štvenih sistema ne može odraziti u tim modelima - i zbog tretiranja informacije kao ma-tematičkog koncepta. Na primjer, Sari Thomas je ustvrdio da koncept "prijenosa", koji primjenjuje teorija informacija podrazumijeva ,,linearnu aktivnost koja ima početak i kraj'' i postaje ,problematičan kad se primjeni na ljudsku (organsku) aktivnost" ( 19B2: 83). U stvari, taj se argumen1 može proširiti tvrdnjom da za proučavanje komunikacije "cijeli pojam odnosa pošiljalac-primalac može zamagljivati proces prenošenja informacije kakav se događa na društvenoj razini ponašanja" (1982:84). Čini se da je još problematičniji pojam informacije kao posredničkog događaja i nastojanje modela kibernetike i teorije infonnacija da "poruku" proučavaju kao zase· ban fenomen. Takav postupak lišava proces komunikacije njegova konteksta, izolira in-formaciju i izobličava društvenu interakciju. Kao što je saželo rekao Thomas: .,Iz teorij-ske perspektive, argument protiv shvaćanja infoonacije unutar paracligme pošiljalac-prima-lac odnosi se, naravno, na ono što se smatra iskrivljenom slikom ljudske interakcije - sli-kom koja sasvim elegantno zadovoljava zahtjeve paradigmatske jednostavnosti, ali ima ma-lo ili nema nikakve veze sa složenošću djelovanja koja ta paradigma predstavlja" {1982:86). Shodno tome, ideja informacije koja se razvijala od svog uvođenja preko široke pri-mjene modela koji su potekli iz teorije informacija, izgubila je svoje bogato, kultumo odredeno i društveno kontekstualizirana značenje. Njezino svođenje na konkretan (mate-mati.čki) element unutar modela komunikacije odražava ne samo prijelaz teorije komuni-kacije s kulturno-povijesne perspektive na društveno znanstveni pristup, već također poka-zuje trajni utjecaj teorije informacija na artikulaciju teorijskih pozicija u studijama o ko-munikaciji. S druge strane, u kontekstu političke ekonomije i kritičkog istraživanja društva, ,,informacija" je ponovo ušla u područje studija o komunikaciji, osobito posljednjih godina, da bi se pofavila u raspravi o tehnološkoj, političkoj i ideološkoj poziciji Sjecli-njenih Država. Primjerice, Herbert Schiller opsežno piše o utjecaju izvoza američkih informatičkih sistema (1976) dok Wilson P. Dizard mlađi , piše o realnosti informatičkog doba (1985). Oba autora - a ima i nekoliko drugih - bave se posljedicama modernizacije, osobito u Sjedinjenim Državama, i opisuje kulturni i ekonomski kontekst uspona infor-macije kao robe koja ima značajan utjecaj na ljude, njihove vrijednosti i , naposljetku , kva-litetu njihova života. Međutim, kao teorijsko pitanje , ,,informacija" u suvremenoj teoriji komunikacije predstavlja ideju znanstvenog istraživanja; ona predstavlja filozofsku poziciju koja sc tc-melji na pozitivističkom shvaćanju društvenog svijeta i odražava ideološku perspektivu u kojoj se ,,informacija" nalazi u funkciji odraža vanja i jačanja društvenog (i političkog) si-stema, uklanjanja neizvjesnosti i očuvanja postojećeg stanja. Prevela s engleskog: Jasenka Planinc Hanno Hardt .,INFORMATION" AND THE THEORY OF COMMUNICATION Summary A historical analysis of the concept of infom1a:tion, within communication theory, begin with its detenui.ning as a hlstoricaJ frwncwork, a socio-cuJtural con-text for the study of media and communication; information as knowledge, and lfardr.ll .... ln[omrac/ja '' .. . , Po/ir. misao, Voi. XXiV (l9R7J, No. l , .ur. 25-29 communiculion as the integration and transformation of the differe.nt segments of society . lnfomtation is tle) med as a from of practical knowledge in th..: proces of change and the realization of a democratic soc1cty. With the ~tressing of a scientific, empirical, analysis of society the scientific status of information is getting strongOJ. Such un approach .reli es on the mod d patterns of analysis with a stress on eybcmctical ami mathematical p10blt:1ll>. More ambitious, globaJy directed approaches connect tl1is approach with general system theory. A fundamental limitation of this model conception of informa-tion manife~$ itself in the producdon of distorted images of social reality and of complex human i.nteraction. 29 

"Information" and the Theory of Communication

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia