Ante Prgomet

J. M.

Renata Lunczer

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

INFORMACIJE ZNANSTVENO O NESVRSTANOSTI Na znanstvenom skupu, održanom u Petrovaradinu polovinom siječnja, bila je jedna jedina tema: mjesto i uloga politike nesvrstanosti u suvremenom svi-jelu. Da j e la tema bila vrlo zanim-ljiva vidljivo je i po sudjelovanju tri-deset i tri znarulvena i po!Hička rad-nika iz sedamnaest zemJ..I.ja. U jeku priprema za. Ul konferenciju nesvrsta-nih čuju se različita. pitanja, a poneg-dje i sumnjičavost odredenih krugova u njenu sposobnost da utječe na rje-bvanje .svjetskih sukoba i trvenja. Tim je uspjelija akcija organizatora skupa, Instituta za medunarodnu politiku i privredu u Beogradu da ba§ u ovo vri-j eme, znanstveno pokuša definirati ne-svrstanost i njeuu ulogu u svij etu. Od po jave nestvrstanosti u međunarodnoj poLitici pa do danas vidljivo je da tak-va politika stalno .dobiva kako na pri-stalicama •tako i na aktuelnosti. Svjet-siro javno mijenje, koje je spoznalo da su blokovske grupacije kočnica u rjdavanju sporova pa i elementi hlad-nog .rata, sve vi§e podržava politiku ne-svrstavanja i njene nosioce, jer vidi u njenoj osnovi angaliranost za elimini-ranj e kolonijalizma, osamostaljivanje manjih i srednjih zemalja i sudjelova-nje oko končanja rata i zategnutosti. Ipak, nas je iznenadio neočekivani re-zultat tog skupa; gotovo svi znanstveni radnici koji su se bavili ovim feno-menom do§li su do vrlo sličnih rezul-tata, §to se očitovalo u pročitanim re-feratima i diskusijama. Naime većina teoretičara, koji se bave medunarodnim odnosima u različitim zemljama i uvje-tima, shvaćaju politiku ncsvrst.anosti kao nastavak borbe malih i srednjih zema-lja za ravnopravno sudjelovanje u rje-šavanju medunarodnih pitanja, a pro-tiv politike blokova i sile. U diskusi-jama je prevladavala sugcstja da se vi~e vodi računa o dugoročnijim cilje-vima nesvrstanih i složenosti meduna-";odnih odnosa; da nesvrstane zemlje, i one sa sličnim gledi!tima zajednički po-duzimaju političke, ekonomske i kul -turne akaije te da nesvrstane zemlj~ nastave s izradom prijedloga za rjeb: vanje glavnih svjetskih problema.. lako je ovo prvi poku!aj znanstvenog pristupa politici nesvrstanosti, ipak je učinjen značajan d oprinos određivanju biti ne-svrstanosti politike i ukazano na nje-zine nedostatke i nedovoljnu efikasnost Izražena je pptreba za stalnim povezi-vanjem znanstvenih radnika koji se ba-ve proučavanjem nesvrstanosti i potreba osnivanja medunarodnog centra za pro-učavanje ~ sakupljanje dokumentacje s tog područja. Treba očekvati da će se takav centar osnovati ho bi doprinijelo proučavanju i definiranju konkretnih prijedloge, .kako bi se dzbjegla dekla -ratwnost, iako je ona, ponekad, bila potrebna. Izrada zajedničkih stavova i ,prijedloga vrlo je s ložen i nemino-van posao, kao u svestrana konzultacija me-du članicama prije konferencije na vrhu. Politička akcija nesvrstanih može biti efkasna samo ukoliko je stvarni i7-raz .politike odredenog skupa svih .:u~es­nica pa i drugih, sa sličrum stavovtma. A uspjeh 3e onda neće očitovati sa.-no kroz broj učesnika na lconferencij.. I pored velikih problema s kojima j e su-očen svijet, izgleda da je ipak- moguće naći zajednički izraz za odredenu poli-tičku akciju, kako bi postojeći sukobi prestali, a r.ov1 .~ ve~ u zočetku one-mogućili. Ekonomska zavisnost malih i srednjih zemalja pru1a velesilama veći prostor za manevriranje, tj. za ekonomske i druge pritiske, koj1 su dodu§e, sada rjeđi, ali 1pak, po toj e s ciljem da obez-vrijede akciju nesvJ'ISlanib. Da bi se takvo ometanje onemogufilo i pojedine zemlje bile samostalnije, p otrebno je rješavanje ekonomskih, a ponegdje i pol itičkih problema članica. Nesvrsta-ni su pre!ivljavali odredenu krizu, koja je vidljiva na primjeru Vijetnama, kada 154 je nedostajala šira pol itička aktivnost, a uzrok takve krize leži u promjeni od-nosa medu velesilama. Koliko god -j e kriza bila teška za nesvrstane i njihovu politiku, ona nije bila odlučujuća. Ova .kriza je često 'služila nekim zapadnim teoretičarima kao primjer nemoći ne-svrstanih u držanju koraka ~ velikim u 'Odredenim akcijama. Ali povremene krize ne znače ~ poraz politike nesvr-stavanja. Naprotiv, ona dolazi do odre-denog stupnja razvoja, gdje će biti ma-nje deklarativnosti, a više konkretnih akcija na političkom, a naročito na 1e.ko-tDomskom planu. Sve ~to zahbijeva mno-go napora unutar svake članice, na ši-rem vanjskom planu te pri izradi kon-kretnih stavova zajedničke politike ne-svrstanih koja dobiva punu afirmaciju n a medunarodnoj sceni. Jer i pored teškoća ova politika je prihvaćena kao ne.§to postojeće, kao nc:Sto s čim sc ,treba računam. Nesvrstanost 1treba shva-titi i definirati u širem međunarodnom .kontekstu i odrediti joj ulogu u svj et-~kim zbivanjima. Proces razvitka nesvr-stanosti ne bi bio ;dovoljno odreden kad bi se reklo da nesvrstanost pred-stavlja oblik poimanja u suvremenom svijetu i da je na tom poimanju zasno-vana vanjska politika njenih članica. Potrebno JC mnogo više: da se ovaj' po-.kret promatra i kao politička JJiozo-,Jija, odredeni ideološki stav prema pro-blemima čovječanstva, koj i izrasta iz djelovanja nesvrstanih zemalja. Da bi se pravilno shvatila uloga nesvrstanosti i ocijenila njena vr ijednost, treba imati na umu njeno djelovanje i vrijeme u kojem d jeluje. Gledajući 1povijesno, ne-svrstanost se afirmirala p oslije 1945. godine, u periodu hladnog rata i deko-lonizacij e, a do 1955. godine ona znači odbijanJe zemalja da se vežu uz j edan od !blokova, uviđajući da do rješavanja nastalih problema n e može doč:i pripa-janjem Jedno ili drugoj strani. Shje-dećili pet godina, .tj . do 1960. ova po-ilitika donosi nove i bitne .izmjene na medunarodnoj sceni: podjelu svijeta na dva bloka, dramatiziranje postojećih problema ulazi u eru popuštanja, a ne-svrstanost, i jedna i druga strana, pri-znaje kao potrebu. Današnja situacija, '}lUDa kriza i sukoba, još Wše ukazuje na potrebu stvaranja takvog poretka, koj i ibi mogao i htio poštivati pravo li 5lo-b_odu. dr,~.gih .n.ar?.d~. Ti sukobi, bez o b_-POUTICKA MISAO bjeglo, potrebno j e da se ~tvore uvjeti za suradnju kao osnovm preduvjet mira, te da svaki narod raspolaže slo-bodom, da sam vodi brigu i odreduje formu vlasti u svojoj zemlj i. K tome treba dodati princip pridržavanja me-dunarod nog prava. jer .svaka povreda načela toga prava izaziva nagomi-~avanje novih incidenata. a znanstvenom skupu u Petrovara-dinu podnijeti su ovi referati : l. D im če Relovski : Osvrt Đa potrebe kontinuirane akcije nesvrstanih zemalja, 2. Vlado Benko : Mrule i srednje dr-žave u uvjetima decentralzacij e sile u medunarodnoj zajednici, 3. ]. W. Burton: esvrstavanje i su-vremena svjetska politika, 4. Samaan B. Farajallah: Uloga ne-svrstanih zemalja u U jed:injenim na-rodima. 5. Leo Mates : Por ijeklo i uloga n e-svrstavanja, 6. Bimba Prasad: Opće iskustvo p erspektiva nesvrslavanja, 7. Bojana Tadić: Nesvrstanost - poj-movno razmatranje kroz historijski os-vrt, 8. jacques Vernont: Nesvr.stanost u novom međunarodnom kontestu. Ante Prgomet .. MEDU,VARODNI RADN ICKJ POKRET« (br. 5-6, 1968. godina) U Beogradu je 7. i 8. novembra 1968. godine održano naučno savjetovanje o odnosima u međunarodnom radničkom pokretu. Neposredan povod za savjeto-vanje hila Je intervencija pot .socijali-stičkih zemalja, članica Varšavskog ugovora, u Cehoslovačkoj, 2 l. augusta HJ68. Savjetovanje j e organizirao In-stitut za IZUČavanje radničkog pokreta iz Beograda, koji j e, zatim, u svom ča­sopisu: •Međunarodni radnički pokret• (dvobroj , 5-6, 1968) donio referate, ko-referate i diskusij e sa savjetovanja. Tematsloi j e časop is, dakle, potpuno posvećen ,događajima koji ISU IJ)redhodi1i INFO~MACIJE svijetu, 1-eperkusij ama na odnose u ko-munističkom i radničkom pokretu, da-jući, pri lom, cijeloj problematici ~eo­rc~lsku osnov~:. predstavljajući tako do-prinos izučavanj ima odnosa izmedu so-cijalist.ičkih zem:tlja. Referate, na swjetovanju, podnijeli su: dr Branko Pribićević, (Odnosi izme-du socijalističkih snaga-pojmovi, premi-se, problemi,) i dr Andnija .Krešić (He-gemonija umjesto solidarnosti-Sovjetska hegemonija u medunarodnom komuni-stičkom pokrotu), a koreferate Ljubiša Mojsić (Proces domokra<tizacije u Ceha-slovačkoj i vojna i ntervenci j a), dr No-vi{:a Vojinović .(Unutrašnji procesi u SSSR ri odnosi izmedu socijal ističkih ze-malja), Cedomir Strbac (Sukob Inform-biroa sa Jugoslavijom i odnosi u medu-narodnom radničkom pokretu), M irjana Janković (Ceboslovački do~adaji i ko-munistički eokret za.padne Evrope) , Du-šan Lazić (Neki aspekti kineske spoljne politike) i dr Vera Mujbegović (Prilog uz referat dr Andrije Krešića). U zanimljivoj i živoj diskusi j i, koja je u potpunosti objavljena u ovom dvo-broju, sudjelovaJo je 29 naučnih i eoli-tičkih radnika iz cijele zemlje. Svoj prilog raspravi dabi su docent dr Ivan Babić i asistent Branko Caratan s Fa-kultteta političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu. Kao posebna dopuna referatima i d i-skusi ji na savjetovanju, u časopisu je prezen tiran pregled reagiranja· socij ali-stičkih zemalja Evrope, radn ičkog po-lrreta zapada. radničkog pokreta Azije, radničkih i progresivnib pokreta Afrike i radničkih pokreta Latinske Amerike na vojnu intervenciju u Cehoslovačkoj. Zbog potpunosti poznavanja problem..t· tike, čitaocu j e pružena Kronologija če­hos.lovačkog preporoda i medunarodnog radničkog pokreta, koja obuhvaća vre-menski p eni od od J . januara do ~0. okto-bra 1968. godine, kao i iscrpna biblio-grafija dokumenata i članaka .:1 ćehosl o­vačkim dogadajima 196 . Renata Lunczer AUTORITET , JEDNAKOST, SLOBODA l O. i ll. ožujka 1969. godine na Fa-kultetu političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu gostovao je njemački filozof K. H. Volkmann-Scbluck, profesor na Uni-155 verzitetu u Kolnu. Volkmann-Schlutk je poznat posobno kao istraživ::tč filolof:je Plotina i Nikole Kuzarukoga, ali j e i vrstan poznavalac čitave, kako antičke tako i novovjekovne flozofije, a iznad svega ietzscheove i H eideggerove misli kojoj je n sam najbliži. .Svojim gostovanjem u Zagrebu profe-sor Volkmann-Schluck nastavlja i pro-ši ruje tradicionaJnu suradnju izmedu Sveučilišta u Zagrobu i KOl nu. U toku svoga <boravka u Zagrebu on je održao tri predavanja: »Problem autoriteta« i ·Sloboda j ednakosti« na Fakultetu pol i-tičkih nauka, a ·Mišljenje i reflek.ii ja s na Filozofskom fakultetu. (Prva dva pre-davanja objavtit ćemo u cjelini u slije-dećim brojevima našeg časopisa. Stoga ćemo ovdje inf o rm irati samo o osnovnim tezama tih veoma vrijednih i zanimlji-vih izlaganja). Ističu ći povijesni karakter autoriteta Volkmann-Schl ucJc pokazuje teolol:ku-me-taf·izičku i d ruštvenu dime::u::jt• autori-teta u srednjem vijeku, te ukazuj e na novovjekovna raspadanje autoriteta u mnoštvo autoriteta, jer čovjek u novom vijeku mora sam odrediti ho za nje!!'a važi kao autoritet (\Savjest, rad, tehnič-ki um). Raspadanje autori-teta u mnoštvo autoriteta po Volkrnann-Sahl:>Jcku, medu-tim, nije uzrok propast autoriteta nego njegova bitna posl j edica koja stoji u ve-zi s novovjekovmm pojmom slobode. Novovjekovna se sloboda temelji na re-fleksibi lnosti svijesti, kojoj se vlastita novovjekovna povijest prikazuje kao po-vijest propasti autorileta, iako ona pred-stavlja razvijanje pluralističke slobode i njeno samorazumijevanje. U predavanju •Sloboda i jednakost« Volkmann-Schluck razvtija cil j demokrat-ske revolucije izražen formulom: jedna-kost pomoću slobode. Medufun, ia~o se za jednakošću i slobodom istovremeno teži, one se ipak uvijek nanovo razilaze. Iz jednakosti, koja je uspostavljena pe-moću lobode ,proizlaze opasno~ci koje ugrožavaju slobodu. Stoga, zakljuću1e Volkmann-Schluck, nakon što je i~na­kost uhvatila korijena, treba proru: jeniti stajaJište tako, da volja za jedn"tkošću postane baza za v()lju 4.1 slobodom i da tako sloboda postane određujući pogkd za političko-društvenu praksu. Mnogo toga govori zato da živimo u fazt poVI-jesti u kojoj valja izvršiti obrat. Taj obrat je na filozofskom planu ohrat otl 156 refleksije i od konstrukcij:: ;lobode iz principa a priori u Jl'lvijcsn:.~ primj er c.--nost i određenost. Refleksija otvara sferu slobode ali je kao refleksija i zatvara . Upravo stoga slobodu ne može primj ereni) spoznati i razumjeti reflekstja oeg•J samo no~o iz-vorno mišljenje, a ~anD jt" opuštenost (Gelassenheit) može očuvati i obisuniti. Tu već dola.zi do izraž.1 j:t Volkmann--Schuckova bliskost kasnom H eideggeru koju smo uvodno konsta~irali. A P. MEĐUNARODNI KOLOKVIJ »socijalizam i demokracija« U organizaciji ljubljanske revije ~Te­orija in praksa« u Ljubljani j e od 26--28. II o. g. održan međunarodni kolok-vij •socijalizam i demokracija«. U radu ovog uspjelog i zanimljivog skupa uče­stvovali su mnogi znanstveni radnici iz zemlje i inoz.emstva. Bile su zastuplj ene 23 redakci je poznaLi.h časopisa: •Criti-ca marxista« (Rim), »Das argumente (Berlin), ,.fiJozofidcy časopis« (Prag), »Filozofija• (Bratislava), ,.Kulturni ži-vot« (Bratislava), »Lupta dei Klasa« (Bukure.št), »Neue Kritik« (Frankfurt), »Now Left Reviowc (London), •Nova Myslc (Prag), »Prohlemi del socializmo« (Rim) »Sociologicky časopise (Prag), »Sociologi~' a« (Bratislava), ,. W eg und ziel« (Beč , ,.K ulturni radnik« (Zagreb), .. Odjek« Saraj evo), »Pogledi« (Skopje), POLITICKA MISAO ,.Praxis« (Zagreb), »Preglede (Sarajevo), • Naše teme« (Zagreb), »Glodištac (Beo-grad). Iz redakcije »Političke misli« u radu kolokvija učestvovao j e Dr. Ivan Babić. Uvodni referat na kolokviju podnio je Dr. Najdan Pašić, pod naslovom : • Jedan pristup diskusijama o soci j ali-stičkoj demokraciji«. Evo imena još neki referenata koji su na kolokviju podnijeli zanimljive re-f e rate: Vojislav Stanovčić {•Nelci načelni problemi izgradnje socijalističkih siste-ma na demokratskim osnovama«), Adolf Bibič (•Dijalektika izmedu »društva i države• u političkom sistemu socija-lizma«), J an Kamaryt ( .. Značaj disku-sije o demokratskom socijalizmu u Ce-hoslovačkoj •), Zdenko Roter ( .. D ileme komunističke partij e »na vJasti«), Slavko Milosavlevski (Savez komunista u si-stemu samoupravljanja•), Ernest Pe-trič (• eke dileme socijalističke demo-kracije u vezi s nacionalnim pitanjem«), Irena D ubska ( .. Za novi model socija-lizma u Cehoslovačkoj«), Peter Klinar ( .. Problemn vodeće uloge SKJ i njegov odnos prema vlasti u uvjetima razvoj a samoupravnog pluralizma•), Boštjan Marklič (,.Izbori •i socjalistička demo-kracij a«), F rance Vreg (» Socij alist ička demokracija i pluralizam mišlj enja•)•, Zdravko Mlinar (•Konfl iktni interesi i participacija•), Boris Majer ("Kul tura i poli tika«), Dušan Rozehnel (•Aktuelni problemi medunarodnog komunističkog pokreta•) . j. M. 

Znanstveno o nesvrstanosti; "Međunarodni radnički pokret"; Autoritet, sloboda, jednakost; Međunarodni kolokvij "Socijalizam i demokracija"

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia