Fahrudin Novalić

Croatian

Novalić, Fahrudin

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Osvrti, prikazi, recenzije, Pol. mlsao, Vol. XXJX {1992), No. 4, stJ, 142-161 158 Recenzija Prof. dr. Slavko Kutić JOM, kritičko-teorijski osvrt na ekonomske i političke stntkture nove Europe, IP »R evijalna izdanja«, Zagreb, 1992, str_ 102. Kad sc govori u mogućnosti ujedinjenja Europe, češće se izražavaju emocionalno-na-vijačke strasti negu racionalna, kritička raz-mišljanja. Više sc društvene pojave i procesi opisuju, nego što se obja.~njavaju i ra?.umije-vaju. Skloniji smo nekritičkom prihvaćanju nekih auropskih vrijednosti nego dos-ljednom-kritičkom propitivanju i sumnji u njih. Novo znanstveno-istraživačku lljc lu Kli-tičko-tenrij.~ki osv11 na ekonomske i političke strukture Nove Europe, autora dr. Slavka Kulića, svojim otvorenim, originalnim, rnul-tidisciplinamim i zuanslvcno-mctodološkim pristupom, tc rezultatima saznanja, značajan je pomak u predstavljanju, tumačenju i razumijevanju proturječnosti integracijskih procesa u EuropL Ono beskompromisno po-ziva na otvoren kritički dijalog i ubla7;wa osi..'U_dnost ove vrste literature u nas. R ecen-zenti su pro[ dr. lvo Fabinc iz Ljubljane i prof. dr. Branko Babac iz Zagreba. Prof. Fa-bine je i autor prcllgovora. Definirajući Europu kao polivalentan, policentričan i slojevit sustav, autor posebnu pažnju poklanja društvenim pojavama koje o težavaju ili podstiču proces ujedinjenja Eu-rope. U prvu grupu pojava svrstava: eko-nomsku, političku i lmltumo-dubovnu domi-naciju moćnih država i drugib europskih sub-jekata, strategiju rasta, dupliranje industrij-skih i drugih potencijala kao rclik:l cjelovite podjele stare Europe,1 političi..'U državu, to-talitarizam2 (totalitarno društvo, totalitarno pravo ... ), vjerski llelermiillzam,J isključivost Kapitalističkog i socijalističkog svjetonazora i prakse. Druga grupa društvenih pojava sadrži: ekolo~ku ckonomiju,4 strategiju raz-voja, pravnu državu, razdvajanje antropo-loškog od političkog određenja, znanje, dos-ljednu laitičnost i antidogmati~11ost, radikal-nu llcmokratizaciju društva, prikladnu teori-ju konvergencije koja će optimalno stvarati pn:tpOstavkc za prevladavanje dogmatske is-ključivosti kapitalizmtl i socijalizma. Problematika koju autor razmatra svulli se na široki spektar osnovnih pitanja: podje-la i ujedinjenje Europe, reafinnacija europ-1 Europa je proi'T.Vela »dva odvojena kućan­stva, duplirajući k~ko sirovinsku, prehrambenu, tako i sigumosno obmmbenu strukturu« (lš4). Ne-racionalno je i neodrživo da u novoj ujedinjenoj Europi JX>Sloje dva tipa obojene metalurgije, dva tipa transportne industrije., dva tipa avio-industrije, dva tipa automobilske industrije. Integriranje i koordiniranje tih industrija skup je i vrlo vjerojarno jalov posao (1!4). 2 Ne srvaraju se pou;o;dane pretpostavke za prevladavanje del>nog totalit:~rizm a, kao da od nje-ga ne prijeti ozbiljna pot~ncijal·na opasnost. Danas mu se ne suprotstavlja energično i efikasno, kao da je nemoguć. Pretjerano, i često neosnovano, sumnja se u ono što je lijevo orijentirano. »De.~ nica 90-te je pozadina ideje Europe 92' , u smislu nacio-nalnog homogeniziranja i ekonomije krupnog ka-pita la, a ne integracije radnika i nacije« (13). Nova desnica zagovara da ~e unut:~rnja borba odvija medu rasama, kulturama i nacijama, a ne me.đu klasama. »Zarohljenost nacije od desne orijl:ntacije se ne smije potejenjiV<Ili ni u prostoru Europe« (13). Desnom orijentacijom nacija sc često de-struktivno mobilizira. Ustvari, optim:~ lnc lj udske mogućnosti pripadnika tak-vc nacije suštinski se imobiliziraju. 3 "Rilo kakav apriori detenninizam (pa i vjer-ski determinizam, F. N.) je u načelu represivan iz svoje hijerarhije u smislu pritisaka i ograničenja u zabrani saznanja o ljudskoj prirodi, pa i saznanja o izvoru naših motivacija i s trasti. To je ograničenje rmstora ljudske slobode i stvaralaštva« (109). »Za-sigurno je, da vjerski detenninizam ne može biti osnovica stvaranja kapital-vrijednosti, već materi-julistički (znanstveni). Nema proizvodnje kapital-vrijednosti na vjerovanju već na znanju« (36). 4 »... ekološka ekonomija o<lnosi se na proi7.Vorlnju koja osigurava optimalnu količinu proizvedenih ekonomskih dobara uz minimalni eleok1š ~; utrošaki< (37). Osvrtl, prikazi, ril<l<!nzije. Pol. misao. Vol. XXIX (19921, No. 4, str. 142- 161 159 sko kršćansko-demokratskog svjetonazora, globalna ekonomija i visoke tehnologije, bezgraoičan ekonomski rast, upravno-poli-ličko ustrojstvo Europske zajednice, znan-stveno-teh nološke pozicije u kontekstu Nove Europe, nedefiniranost i nepropusnost poli-tekonomskih institucija Istočne j Zapadne Europe, integracijska struktura EZ-a, eko-loški aspekti integracije Nove Europe, rast bez granica i patologije suvremenog života, koncepcija i praksa indnstrijalizma, patologi-ja svijeta i zdravstvo, razdvajanje antropo-loškog i političkog odredenja kao prospekci-jc Nove Europe. Ta pitanja autor kritički elaborira, međusobno suprotstavljajući različite či­njenice i stanovišta. Postavlja i promišlja bit-no pitanje: da li je zamišljena nova struktura Europe uzor demokratske zajednice ili je poželjno aktualizirani oblik uspostave hegc-monističkih odnosa na preživjelim starokapi-ta l ističkim osnovama. S tim u vezi ističe i osnovnu tezu da istaknuli putovi ujedinjenja Europe to i ne moraju hiti. Propitujući opravdanost vrijednosnih prosuđivanja o ekonomskim i političkim strukturama Nove Europe, autor nije op-sjednut pomodarsko-lTijumfaloim i dnevno-političko-propagandnim sindromom »ula-ska« u Europu kao OBEĆANU ZEMUU l NOVU UTOPIJU. Naprotiv, izričito ističe: »Fascinacija Europom 92' nije realna. Ona je više emocionalna, a nije utemeljena jer toj fa.~cinaciji znamo ishod. Sve ukazuje da Eu-ropa 92' ne mora hiti ispravan pul, još manje u smislu naših očekivanja i emocija« (14). »Nova struktura Europe, posljedica je smiš-ljene slrategije poretka moći i krupnog ka· pitala te akcije 35 delegacija KESS-a u Ilcl· sinkiu 1975. godine« (1). Nema nove vrijed-nosne koncepcije iz koje bi se izvodio pravi poredak suvremeoe Europe, već sc dcfi nira gospodarski, politički, pravni, socijalni i vojni poredak, kao neki uzor kojem se treba pri· ključiti, ističe Kulić. Autor odbacuje pojednostavljene proble-me ujedinjene Europe na njenom zapadnom geopolitičkom prostoru i anticipira Europu kao cjelinu, uključujući i područje bivšeg eu-ropskog dijela SSSR-a. On smatra da Euro-pa nije ni ideološki, pa čak ni regionalno za-liana, niti regionalno osmišljena. »Europa shvaćena u kontekstu ovog rada ne svodi se, specifično, niti na politički, ni elnički ili ci-vi lizacijski detem1inizam, kao ni ekskluzivnu cjelinu. Dijelovi Europe zadiru i civilizacijski i geografski izvan tizički determinirane Eu-rope, dok se unutar suvremene Europe nai-la7i na tipove civilizacijskih, te politekonom-ski.h grupacija azijskoga tipa 'tTećeg svijeta' fe udalnog doba (Kosovo~Baskia - etnički geto, itd.)<l (4). Isti.čuči da je Europa zadana kapital-gospodarenjem, Kulić ukazuje da Nova Europa nema fizičkih granica, jer u sebe može primati nove članove po svojim kriterijima, a ne po tuđim željama. Europa sc ujedinjuje »po zakonima gospodarske moći, moćuib država, kapitala, a ne demo-kratskim procesima koje ne iskazuju oi vjer-nici, ni radnici, ni nacije« (15). Europa na bazi hegemonije dviju ili više država članica u sadašnjem trenutku nije moguća. Na taj način ujeclinjena Europa ne bi biJn ni poli-tički stabilna, ni ekonomski efikasna, smatra Kulić. Na račun rasla kompetencija više moćnijih država, a ne Europskog parlamen-ta, gube se kompete·ncije nacionalnih vlada i parlamcnala ml:liljC moćuib država. >)Moćne nacionalne države proširuju svoj na-cionalitel i suverenost podredujući Europu sebi, svom gospodarskom mjecaju (posebno monetarno-financijskom) na račun drugih« (1J5). »Ukratko, projekl zvan Europa 92' mogao bi sc pretvoriti u pokušaj ne stvaranja jedne ujedinjene europske 7.ajednice, već jedne hegemooističke super države, na teri-toriju Europe« (5). Političke, ekonomske i druge društvene strukture Istočne i Zapadne Europe nisu primjerene novonasla.lim društvenim prom-jenama, jer su se razvile u skladu s vrijedno-snim susuwom i potrebama podijeljene Eu-rope nakon drugoga svjetskog ra ta. >>Prema procjeni stručnjaka iz Institula za privredu i socij<~ li sričke svjetske sisteme (Bogomolov institut), propusnost sovjetskih institucija o Osvrtl, prik<IZI, rocenzlfe, Pot. misao, Vol. XXIX (1992). No. 4. str. 142- 1ti1 160 prijenosu kapitala i ideja je tek 20% (l:l5). Novonastale potrebe, funkcija i smisao sadašnje društvene zbilje Europe zahtijevaju i primjereue političke, ekonomske i druge društvene s trukture. Neprihvatljive su privid-ne i parcijn lne vrijednosne koncepcije i ori-jentacije koje su sklone trajnom identificira-uju i apologetskom odnosu prema posto-jećim vrijeuoostim<t.« U o J...'Viru proplltvanja mogućnosti funkcioniranja Nove E urope kao cjeline, au-tor, više implicitno nego eksplicitno, razma-tra i mogućnost uključivanja u Europu zema-lja nastalih na tlu bivše J ugoslavije. On traga za odgovorom na pitanje mogu li one izdržati pragmatičnu i principijelnu provjeru ispunjavanja nužoib pretpostavki za uspješno djelovanje u Europi. Nužna potreba da sc naš dnsaci:J~nji »circulus vitiosus« života i rada napusti i približi europskom načinu i kvaliteti života i rada, upućuje nas na ponašanje u skladu s pravilima i zakonitosti-ma koje će vladati u cjelovitoj društv-enoj strukturi Nove Europe. Zapadnoj, a posehno Istočnoj liuropi, postavlja se 7.ahtjev 7..a insti-tucionalizacijom nove integracijske strukture Europske zajednice: infrastruktura, standar-lli , lliplome, atesti, nonnativi, monetarni me-hanizmi, osigurunje, ekološki uvjeti, itd. Bivstvovanje 11 ta i..'Voj Europi podrazumi-jeva i svojevrsnu ekonomsku, političku , mo-m:taruo-fiuaucijsku, vojnu i cjelovitu kultur-no-duhovnu socijalizaciju5 koja sallr.li i be-spoštednu konkurenciju, konfron lacij~J . te povremenu prikrivenu ili otvorenu, posrednu ili neposrednu hegemoniju moćnih nacional-nih država i drugih subjekata Europe. Autor s pravom upozorava da je srušen Berlinski zid, kao fi7ićka prepreka izmedu Istoka i Za-pada, ali da, čini se, Z.<tpad uspostavlja novi, 5 .. s trah o<l kulturnog ko lonijalizma nije ništa manje prisutan u Europi od pol itičkih, ekonomskih i drugih !lttr:thov::~ od totalitarnog društva i totilli-tarnog prava s p02icija prava jačeg i moćnijeg u procesu globalizacije ekonomije i tehnologije u čemu se gubi identitet, autonornij~ izmedu indivi-dualnog (klasičnog i mu:ionalnug) i globalnog ... « (3). nevidljivi JJerllnski zid prema Istoku, koji mu je već sada teško savladiva prepreka. Pos-ljedice razdvojenosti Istočne i Zapadne Eu-mpc značajno su utjecale, i još uvijek utjeć11, na povijesne tijekove zemalja uastalih na tlu bivšc Jugoslavije. Za optimalno ukljui:ivaujc sveukupnih potencijala pojedine zemlje u europske društvene tijekove nužno je da retorika poželjnog i svakil c1ruga ne<losljeclna europ-ska orijentacija radikalno ustupi mjesto ob-jektivno-la.itičkoj vrijednosnoj mijentaciji i recepciji, osnovna je poruka i smisao prika-zane knjige dr. Kulića. Falmtdin Novalić Prikaz S. Elezović Povijesni razvoj komuniciranja (vrste i oblici kroz stoljeća) A G. Matoš, Samobor, 1992. (515. str.) Knjiga S. Elezovića rezultat je autorova d\:Sctljclnog marljivog islruživanja u po-uručju koje je vrlo slabo m;vijclljeno, osobito u nas. Budući da je namijenjena prvenstveno stlldentima novinarstva, autor se opredijelio za hrestomaliju, kao najbolji način kazivanja da čitateljima prenese cjelovitu i autentičnu informaciju o razvoju novinarstva u nas i u svijetu_ D::t hi razumijevanje učinio što lakšim, dijelove svojih analitičkih tekstova popratio je originalnim dokumentima, od kojih se s nekima su::.Tcćcmo prvi pul. Elezović je gradivo rasporedio prema općim informacijsko-komunikacijskim revo-lucijama, epohe u razvoju novinarstva tretira 11 fu nkciji specijalne komunikilcije (to je tzv. kinetičku i oralno noviuarstvo plemenskog huhnja i drugih signalnih uredaj a za prijenos informacija), ?atim pismoslovne komunika-

Prof. dr. Slavko Kulić: IOM, kritičko-teorijski osvrt na ekonomske i političke strukture nove Europe

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia