Marija Rakovac

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Medicus 2019;28(2):131-133213 Tjelesna aktivnost i Parkinsonova bolestZlatko Trkanjec219 Starenje, tjelovježba i kognitivne disfunkcijeNinoslav Mimica, Suzana Uzun, Oliver Kozumplik227 Tjelesna aktivnost i kronične plućne bolesti – plućna rehabilitacija u bolniciTajana Jalušić Glunčić133 UvodnikMarija RakovacTEMA BROJA: TJELESNA AKTIVNOST KAO LIJEK143 Hrvatske 24-satne preporuke za tjelesnu aktivnost, sedentarno ponašanje i spavanje: prijedlog utemeljen na sustavnom pregledu literatureDanijel Jurakić, Željko PedišićPREGLEDNI ČLANCI135 Motivi za sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti odraslih osoba u Hrvatskoj: populacijsko presječno istraživanjeZrinka Greblo Jurakić, Danijel JurakićIZVORNI RAD189 Tjelesna aktivnost i metabolički sindromMaja Cigrovski Berković, Lavinia La Grasta Sabolić, Ines Bilić-Ćurčić, Vjekoslav Cigrovski, Lana Ružić197 Tjelesna aktivnost u poboljšanju psihičkog zdravljaVladimir Grošić, Igor Filipčić181 Kako pratiti svoju tjelesnu aktivnostIvo Darko Gabrić205 Utjecaj tjelesne aktivnosti na neuroplastičnost mozga i neurorehabilitaciju nakon moždanog udaraZdravka Poljaković175 Umjerenost u svemu – sportsko srceAna Reschner, Nina Jakuš, Dora Fabijanović, Ivo Planinc167 Tjelesna aktivnost – kardiovaskularna panacejaDario Gulin, Jozica Šikić155 Visokointenzivni intervalni trening: čaroban trening za zdraviji životDaniel Bok131SadržajMedicus 2019;28(2):131-133VIJESTPREGLEDNI ČLANCITjelesna aktivnost i ostale konzervativne metode prevencije i liječenja poremećaja mokrenja u ženaIvana Maurac269Tjelesna aktivnost i KOPB237Nataša Karamarković LazarušićTjelesna aktivnost i osteoporoza247Simeon Grazio, Diana BalenBrži od reume257Miroslav MayerTrčanje i zdravlje263Pavao VlahekKoliko je tjelesna aktivnost važna za zdravlje? 293Intervju s predsjednikom uprave Mihaelom Furjanom279 Primjena magnezija pri tjelovježbi i pojačanomu tjelesnom naporuDarija Vranešić Bender, Mirja Zupčić, Pavao Vlahek285 Tjelesna aktivnost i zdravlje  – Walk the TalkAna Bačić, Blagica Petrovac Šikić, Hana Alborghetti, Jasmina Petrović Mayer, Marta Vrkić, Matea Tičinović, Tamara Sušanj Šulentić, Vlatka Pieters132Medicus 2019;28(2):133-134133Tjelesna aktivnost kao lijek / Physical Activity as MedicineUVODNIKPred vama je novi broj časopisa Medicus posvećen tjelesnoj aktivnosti i zdravlju. Tjelesnu aktivnost u najširem smislu riječi definiramo kao svaki pokret tijela, rezultat mišićne kontrakcije koji dovodi do potrošnje energije veće od one u mirovanju (1). Tjelesna aktivnost prirodna je potreba čovje-ka, nužna za očuvanje (i unaprjeđenje!) zdravlja, a do druge polovice 20. stoljeća bila je i temelj privređivanja za život. Danas smo svjedoci potpuno obrnutog, štetnog trenda. Oko trećine svjetske populacije odraslih osoba ne zadovoljava minimalne preporučene kriterije za provođenje tjelesne ak-tivnosti potrebne za održavanje zdravlja, dok kod adolesce-nata taj udio raste na više od 80% (2). Važnost ovog problema odražava se u činjenici da je nedovoljna tjelesna aktivnost četvrti vodeći rizični čimbenik opće smrtnosti u svijetu, od-mah poslije visokog arterijskog krvnog tlaka, konzumacije duhanskih proizvoda i visoke razine glukoze u krvi (3).Povezanost tjelesne aktivnosti sa zdravljem nepobitno je po-tvrđena. Nedovoljna razina tjelesne aktivnosti i njezine ne-gativne posljedice jasno upozoravaju na javnozdravstvenu važnost promocije tjelesne aktivnosti. U toj promociji liječ-nici i ostali zdravstveni radnici trebali bi imati veliku ulogu. Tjelesnu aktivnost jednostavno treba smatrati još jednim vitalnim znakom (4) i o njezinoj navici upitati pacijenta pri svakom posjetu ambulanti. Dovoljna su dva kratka pitanja da se dobije generalni uvid u razinu tjelesne aktivnosti oso-be: Koliko dana u tjednu, u prosjeku, provodite umjerenu do intenzivnu tjelesnu aktivnost poput žustrog hodanja? Koliko minuta, u prosjeku, tih dana provodite takvu tjelesnu aktiv-nost (4)?Na temelju tih pitanja može se procijeniti razina tjelesne ak-tivnosti pacijenta i usporediti s trenutačno vrijedećim pre-porukama (odrasle osobe trebaju provoditi barem 150 minu-ta na tjedan aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenzite-ta ILI barem 75 minuta na tjedan aerobne tjelesne aktivnosti visokog intenziteta ILI ekvivalentnu kombinaciju umjerene i žustre aktivnosti, podijeljenu u epizode pojedinačnog traja-nja od najmanje 10 minuta, uz provođenje aktivnosti za jača-nje velikih mišićnih skupina najmanje 2 dana u tjednu; djeca i mladi trebaju akumulirati najmanje 60 minuta umjerene do visokointenzivne tjelesne aktivnosti na dan (3)).Za razliku od pojma tjelesna aktivnost, tjelovježba je podre-đen pojam, odnosno znači tjelesnu aktivnost koja je plani-rana, strukturirana i repetitivna, a njezin finalni ili interme-dijarni cilj jest poboljšanje ili održavanje tjelesnog fitnesa (1). Tjelovježba ili program vježbanja provodi se određenom frekvencijom, intenzitetom, u određenom trajanju, a obu-hvaća različite tipove vježbâ, ovisno o zadanom cilju – to je i način na koji tjelovježbu propisujemo i savjetujemo. Osobu pritom savjetujemo ovisno o njezinu zdravstvenom stanju te je ovaj broj časopisa Medicus posvećen upravo temi tjelesne aktivnosti i tjelovježbe kojoj se pristupa s različitih aspekata važnih u liječničkoj praksi.Greblo Jurakić i Jurakić prikazuju rezultate populacijskoga presječnog istraživanja o motivima za sudjelovanje u tjele-snoj aktivnosti osoba mlađe i srednje odrasle dobi u Hrvat-skoj, u kojem su ispitanici procjenjivali važnost sedam moti-va za sudjelovanje u njoj. S obzirom na to da motivacija znat-no utječe na stjecanje navike tjelesne aktivnosti, nuždan je i ciljani pristup u savjetovanju pacijenata. Autori opisuju i barijere za sudjelovanje u aktivnosti i načine njihova svla-davanja.Jurakić i Pedišić prvi put donose prijedlog hrvatskih 24-sat-nih preporuka za tjelesnu aktivnost, sedentarno ponašanje i spavanje. Temeljem sistematskog pregleda literature sa-stavljen je prijedlog optimalne kombinacije aktivnosti, se-dentarnog ponašanja i spavanja tijekom 24 sata, za sve dob-ne skupine. U svjetskim razmjerima ovo je najnoviji pristup formuliranju javnozdravstvenih preporuka za zdravstveno usmjereno ponašanje populacije.Bok iscrpno obrađuje vrlo aktualnu i iznimno popularnu temu visokointenzivnog intervalnog treninga. Prikazani su trenažni oblici ove vrste treninga, način njihova programi-ranja, akutna reakcija organizma na visokointenzivni inter-valni trening te utjecaj (utvrđen analizom niza preglednih članaka) ove vrste treninga na rizične čimbenike kao što su kardiorespiratorni fitnes, potkožno masno tkivo, arterijski krvni tlak, razina glukoze i masnoća u krvi. Govoreći o tje-lesnoj aktivnosti kao svojevrsnoj kardiovaskularnoj pana-ceji, Gulin i Šikić prikazuju fiziološke mehanizme u podlozi kardioprotektivnog učinka tjelesne aktivnosti te daju osvrt na njezine učinke u osoba s arterijskom hipertenzijom, ko-ronarnom bolesti srca i srčanim zatajenjem, osvrćući se na recentne preporuke za bavljenje aktivnošću pri navedenim bolestima.Planinc i suradnici opisuju rezultat hipertrofije miokarda izazvane treningom – fenomen sportskog srca, prikazuju-ći njegove fiziološke značajke, preklapajuće karakteristike sportskog srca i bolesti miokarda te značajke koje omogu-ćuju prepoznavanje ovog entiteta različitim dijagnostičkim metodama. Vrlo je aktualna i tema praćenja vlastite tjelesne aktivnosti s pomoću fitness trackera koji se nude na tržištu. Gabrić nam približava tehnologiju u podlozi razvoja mjeračâ tjelesne aktivnosti, načine njihove primjene i dosad ispita-Poštovani kolegice i kolege!Medicus 2019;28(2):133-134134nu učinkovitost najčešće upotrebljavanih modela. Cigrovski Berković i suradnici daju iscrpan pregled problema meta-boličkog sindroma i utjecaja tjelesne aktivnosti. Prikazan je pregled literature s dosadašnjim spoznajama o učinku tje-lesne aktivnosti, fiziološki mehanizam učinka, preporučene vrste vježbâ i njihov intenzitet, indikacije, rizici i kontrain-dikacije za tjelovježbu te sveobuhvatne preporuke za propi-sivanje i praćenje učinka programa vježbanja kod osoba s metaboličkim sindromom.S obzirom na veliku prevalenciju i rastuću incidenciju po-remećaja psihičkog zdravlja u populaciji, važno je naglasi-ti i znatan pozitivan utjecaj tjelesne aktivnosti na psihičko zdravlje. Grošić temi pristupa opisujući ponajprije fiziološ-ku podlogu pozitivnog utjecaja tjelesne aktivnosti, vezanu uz oslobađanje serotonina, endorfina i utjecaj tjelovježbe na endokrini sustav, a zatim osvrćući se na pozitivnu ulogu tje-lovježbe u anksioznim poremećajima i depresiji te njezinu terapijskom potencijalu kod psihoza. Posebno je izdvojen i fenomen ovisnosti o vježbanju, koji uzima sve više maha.Prikaz aktualnih saznanja o izuzetnom fenomenu neuro-plastičnosti, njezinoj ulozi kod moždanog udara i utjecaju tjelesne aktivnosti na neuroplastičnost i rehabilitaciju na-kon moždanog udara, s detaljnim uputama za tjelesnu ak-tivnost ovisno o stadiju rehabilitacije, donosi članak dr. Po-ljaković. Trkanjec opisuje utjecaj tjelesne aktivnosti, s posebnim na-glaskom na ples, pri Parkinsonovoj bolesti, drugoj najčešćoj neurodegenerativnoj bolesti današnjice. Mimica i suradnici, pak, opisuju učinke tjelovježbe na kognitivne funkcije oso-ba oboljelih od Alzheimerove bolesti, ali i općenite učinke na kognitivne funkcije u starijoj dobi, upućujući na biološke promjene u mozgu potaknute tjelovježbom. Jalušić Glunčić daje vrijedan prikaz dugogodišnjeg iskustva primjene vježbanja u rehabilitaciji osoba s kroničnim pluć-nim bolestima u Klinici za plućne bolesti Jordanovac.Grazio i Balen iscrpno obrađuju temu tjelesne aktivnosti i osteoporoze, opisujući osteogenezu i mehanizam učinka tjelesne aktivnosti te njezin utjecaj na pregradnju kosti ti-jekom svih životnih razdoblja, a osvrću se i na prevenciju padova i prijeloma te daju preporuke za aktivnost osoba ra-zličite dobi, obaju spolova.Mayer donosi pregled utjecaja redovitog vježbanja na dugo-ročnu aktivnost upalnih reumatskih bolesti. Opisuje učinak kod osoba s reumatoidnim artritisom, sistemskim eritem-skim lupusom i spondiloartritisom.Posljednjih godina bilježimo eksploziju popularnosti ama-terskog trčanja koja se očituje pokretanjem sve većeg broja škola trčanja. Zdravstvene dobrobiti, ali i zdravstvene teš-koće s kojima se trkački amateri, entuzijasti ili profesional-ci mogu javiti liječniku, kao i upute za njihovo učinkovito uklanjanje te siguran povratak ovoj preporučljivoj aktivno-sti donosi članak dr. Vlaheka.Maurac opisuje metode prevencije i liječenja poremećaja mokrenja u žena. Prikazuje i povezanost navike tjelesne ak-tivnosti i urinarne inkontinencije kod žena različite dobi, pojavnost urinarne inkontinencije kod sportašica, utjecaj postojeće urinarne inkontinencije na bavljenje tjelesnom aktivnošću te učinkovitost tjelovježbe u liječenju inkonti-nencije.Zaključno, promocija tjelesne aktivnosti jedan je od najvaž-nijih javnozdravstvenih zadataka 21. stoljeća (5). Savjetova-nje pacijenata moguće je samo uz poznavanje dobrobiti i konkretnih preporuka za propisivanje tjelesne aktivnosti i tjelovježbe pri pojedinim stanjima i bolestima. U sastavlja-nju broja trudili smo se da članci budu obuhvatni, pregledni i, što je najvažnije, da nude praktično primjenjive podatke. Nadamo se da će teme članaka pobuditi vaše zanimanje, po-taknuti vas na daljnje proučavanje zdravstvenog učinka tje-lesne aktivnosti i da ćete se ovim člancima, kao vrijednom izvoru informacija, rado vraćati.Doc. dr. sc. Marija Rakovac, dr. med.LITERATURA1. Caspersen CJ, Powell KE, Christenson GM. Physical Activity, Exercise, and Physical Fitness: Definitions and Distinctions for Health-Related Research. Public Health Rep 1985;100:126–31.2. World Health Organization (WHO). Global Health Observatory (GHO) data. Prevalence of insufficient physical activity. World Health Organ-ization; 2019. Dostupno na: https://www.who.int/gho/ncd/risk_fac-tors/physical_activity/en/. Datum pristupa: 28. 7. 2019.3. World Health Organization (WHO). Global recommendations on physical activity for health. Geneva: World Health Organization; 2010.4. Bowen PG, Mankowski RT, Harper SA, Buford TW. Exercise is Medi-cine as a Vital Sign: Challenges and Opportunities. Transl J Am Coll Sports Med 2019;4:1–7.5. Blair SN. Physical inactivity: the biggest public health problem of the 21st century. Br J Sports Med 2009;43:1–2.

Tjelesna aktivnost kao lijek

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia