U prikazu se opisuje analitička raščlamba koncepta populizma u knjizi Što je populizam? autora J.-W. Müllera. Posebna se pozornost posvećuje autorovim kriterijima prepoznavanja populističkih praksi te usustavljivanju tih kriterija, s naglaskom na populističke obrasce političkoga djelovanja i populističke retoričke strategije

Josić, Ljubica

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

155Medij. istraž. (god. 23, br. 2) 2017. (155-160)RECENZIJE, PRIKAZI, BILJEŠKEJan-Werner Müller. Što je populizam? (preveo Višeslav Raos). TIM press, Zagreb, 2017, 133 str.U skupinu pojmova koji su kudikamo spretniji za slobodnu uporabu u sva-kodnevnom suvremenom političkom diskursu negoli za teorijsko-termi-nološko omeđenje nedvojbeno ide populizam. Teško odredljiv, može se reći i neuhvatljiv, sklizak, maglovit, populizam je za analitičku raščlambu nezahvalna tema, o njemu se primje-rice na jednoj londonskoj konferen-ciji kasnih 1960-ih govorilo kao o „sablasti koja kruži svijetom“. U no-vije se doba usponom populizma, uz i dalje nedovoljnu artkuliranost onoga što određuje konceptualni mu meri-tum, nedovoljno često govori o po-sljedicama koje populizam ostavlja u političkome prostoru te zanemaruje odgovor na pitanje pridonosi li popu-lizam demokratskomu sustavu ili ga osiromašuje. U potrazi za nimalo jed-nostavnim odgovorima, ali ipak em-pirijski provjerljivima, njemački po-litolog Jan-Werner Müller u svojoj knjizi Što je populizam?, u prijevo-du Višeslava Raosa i u izdanju TIM pressa (Biblioteka KYKLOS, ur.  Di-jana Bahtijari, Zagreb, 2017), pronic-ljivo raščlanjuje temeljna obilježja populizma, radi, gdje to smatra po-trebnim, dijakronijske uvide u preo-brazbe populističkih obilježja ovisno o političkim akterima i prostorima te daje dragocjene analize mnoštva pri-mjera recentnih populističkih praksi, pretežito u Europi i dvjema Ameri-kama. Prijeko potrebno štivo, složit ćemo se, posebice kad dolazi iz znan-stvenoga pera autora koji je posvećen istraživanju demokracije u nadasve složenu suvremenom kontekstu u  kojem se populizam nerijetko poisto-vjećuje sa srodnim političkim reali-jama pa se, posljedično, nedovoljno jasno ekstrahiraju njegova obilježja.Jan-Werner Müller, profesor na Sveu-čilištu Princeton, među ostalim i su-osnivač Europskih studija za slobod-ne umjetnosti, u svojim se knjigama dosad bavio raznim aktualnim poli-tičkim pitanjima, ponajviše u temat-skome okviru europske demokracije i patriotizma. Što je populizam? prva mu je knjiga objavljena u prijevodu na hrvatski jezik (izvornik What is populism? objavljen je u kolovozu 2016. u izdanju University of Penn-sylvania Pressa). Na nešto više od stotinu stranica, uz više od 150 bilje-žaka, Müller problematizira populi-zam kao koncept, dajući svojem istra-živanju tri temeljna smjera: otkriva-nje temeljnih obilježja populističke retorike, otkrivanje obilježja djelova-156Medij. istraž. (god. 23, br. 2) 2017. (155-162)nja populista na vlasti te dubinska analiza koncepta populizma, uz uvid u to kako bi se trebalo nositi s populi-stima.U uvodnome dijelu, naslovljenom Jesu li svi populisti?, autor ističe da nedostaje takva teorija populizma, kao i koherentni kriteriji, kojima bi se mogao uočiti trenutak u kojem neki političar ili politička praksa postaje populistička. Potom daje kratak pre-gled sadržaja poglavlja kojim se ocr-tavaju temeljne premise njegove teo-rije populizma, u kojoj anticipira predšasnička istraživanja na tu temu, ali i razvija naizgled jednostavan pri-stup koji svojim živim zapažanjem razotkriva, rekli bismo, samu srž po-pulizma, ogolivši mu pritom retorič-ke, simboličke i druge slojeve.U prvome poglavlju Što populisti go-vore autor se bavi opisivanjem „jezi-ka kojom govore populisti“. Uvodno razmatra razlike u uvriježenim shva-ćanjima populizma kroz suodnos po-pulizma i liberalizma, a koji se uveli-ke razlikuje u Europi i SAD-u (na Starome kontinentu liberalizam nije povezan s populizmom, barem ne na onaj način na koji je u SAD-u vezan uz egalitarnu lijevu politiku što do-vodi do „liberalnoga populizma“). To, među ostalim, navodi Müllera na apostrofi ranje toga da je populizam „očito sporan koncept“, često zajed-nički nazivnik raznorodnim politič-kim strategijama, koje mogu i ne mo-raju biti desne, lijeve, (ne)liberalne, (ne)demokratske. Naglašava da taj koncept ima svoju kohezivnu snagu, koju valja propitati da bi se dublje  razumjela demokracija, a kojoj popu-lizam, kako tvrdi, nije korektiv, već stalna opasnost. U tom kontekstu oso-bito je zanimljivo Müllerovo propiti-vanje „slijepih ulica“ razumijevanja populizma, vezujući ih uz povijesne perspektive te odbacujući, u utvrđiva-nju empirijskih kriterija, uvriježene načine na koje su kritičarske skupine običavale govoriti o poveznici popu-lizma i progresivnosti, demagogiji, buržoaziji, frustraciji, bijesu i ogorče-nosti, tj. procesima modernizacije, socioekonomskim skupinama i osta-lome.Držeći da je populizam prije svega „moralistička predodžba politike“, autor se usmjerava na promišljanje nekoliko temeljnih mu obilježja, među kojima je ekskluzivizam, tj. an-tipluralizam, jer populisti snažno za-govaraju ideju da su oni istinski pred-stavnici pravoga, ispravnoga naroda („samo neki u narodu su istinski na-rod“), što su, složit ćemo se, nimalno bezazlene karakteristike. Odgovor na pitanje što zapravo populisti tvrde da predstavljaju Müller vidi u njihovoj isključivosti: populisti drže da pred-stavljaju pravi narod i jedini to isprav-no čine, zastupajući jedinstveno opće dobro, kad su na vlasti, za njih nema legitimne oporbe, a skloni su, već prema samoj logici populizma, teori-jama zavjere. To su samo neka od obilježja populista koja autor analizi-ra u ovome poglavlju, ali i ona su do-157RECENZIJE, PRIKAZI, BILJEŠKEvoljna da se ilustrira jedna od temelj-nih Müllerovih teza: populizam ne dovodi do većega sudjelovanja u po-litici te ne pridonosi pluralizmu. Po-pulističko vodstvo autor analizira među ostalim i s pomoću izbornih slogana populističkih stranaka, uklju-čujući primjerice poruke na društve-noj mreži Twitteru koje je u svojoj predsjedničkoj kampanji objavio D. Trump te, ističući da populisti teže izravnoj povezanosti, objašnjava zašto imaju specifi čan odnos prema medi-jima i medijskoj ulozi u posredova-nju društvene stvarnosti. Nadalje, po-pulističke stranke su, tvrdi Müller, uvijek monolitne, odražavajući eks-kluzivno moralno predstavništvo i unutar stranke. Populizam izrasta iz moralnih i simboličkih kategorija, te kao takav, ako je u oporbi, usmjerava se protiv onih političkih aktera koji mu nisu udovoljili u njegovu prote-zanju ekskluzivnosti. No, kakvi su populisti u demokratskoj političkoj praksi? Jesu li doista, kako je to ilu-strirao Benjamín Arditi (2005), nalik alkoholiziranu gostu koji se tijekom večere ne obazire na druge, krši sva pravila ponašanja, sablažnjava sve prisutne svojom uskogrudnošću te pritom može očijukati sa suprugama drugih gostiju? Jesu li možda i još gori od toga? Odgovor na to pitanje autor daje u drugome poglavlju Što populisti čine, ili populizam na vlasti. Ondje raspravlja o trima populistič-kim tehnikama vladanja i njihovim moralnim opravdanjima, potom razr-ješuje zagonetku je li populizam na vlasti isto što i „neliberalna demokra-cija “, razlaže odnos između populi-stičkih ustava i njihova pojmovnoga proturječja te svoje teze sažima u vidu ekstenzivnoga odgovora na pita-nje: Zar narod ne može nikada reći „mi narod“? Među ostalim ističe se da je ironično to što populizam, kad je na vlasti, zagovara istu onu isključi-vost i uzurpaciju protiv koje se borio, i to „bez osjećaja krivnje i uz navod-no demokratsko opravdanje“. Populi-sti su skloni, u borbi za „pravi narod“, stvarati „nove“ ustave kojima se ograničavaju svi drugi, tj. nepopuli-sti, te time izobličavati demokratske procese, a institucije su im utoliko ne-prijatelji ukoliko one ne proizvode, prema procjeni populista, „moralno ispravne političke ishode“.Treće poglavlje Kako se nositi s po-pulistima kroz nekoliko točaka uvod-no donosi temeljne razlike između populizma i demokracije, potom na-vodi tri problema liberalno-demo-kratske kritike populizma, daje anali-zu krize predstavništva na američkoj sceni i Europe između populizma i tehnokracije, pri čemu su posebno za-nimljiva autorova sumiranja razloga zašto se Europa od 1970-ih naovamo, posebice u posljednje vrijeme, otvo-rila populizmu.U zaključku Müller sažima sedam teza o populizmu koje se protežu kroz sva poglavlja. Među ostalim navodi: „Populiste treba kritizirati zbog ono-ga što jesu – istinska opasnost za de-mokraciju, ne samo za liberalizam“ 158Medij. istraž. (god. 23, br. 2) 2017. (155-162)(str. 109). Populisti mogu ustrajati u tome da su jedini autentični predstav-nici „istinskoga naroda“, biti skloni obračunu s civilnim društvom, posve utjeloviti autoritarizam, pisati pristra-ne ustave koji im pomažu ostati na vlasti, no jedno je sigurno  – problemi kojima se populisti bave mogu se shvatiti ozbiljno, a da se pritom ne prihvati njihov populistički način, is-tiče autor.Možemo ustvrditi kako je hrvatski prijevod knjige What is populism?  Jana-Wernera  Müllera dosljedno pre-nio dopadljiv i pitak autorov stil izla-ganja kojim su prema koherentim kri-terijima usustavljena obilježja razli-čitih populističkih praksi na više kon-tinenata, Donalda Trumpa, Huga Cháveza, Silvija Berlusconija, Jörga Haidera, Marine Le Pen, Viktora Orbána i mnogih drugih. Nužno je istaknuti da je takva knjiga, koja nudi raščlanjene mehanizme s pomoću  kojih se lako mogu razlučiti popu-listički od nepopulističkih aktera, ne samo dobrodošla nego i prijeko po-trebna za razumijevanje domaćega političkog prostora i njegovih granica protudemokratske politike.Ljubica JosićMike Friedrichsen, Yahya Kamalipour: Digital Transformation in Journalism and News Media. Media Management, Media Convergence and Globalization, Springer, 2017., p. 555Digitalne tehnologije mijenjaju način proizvodnje, širenja i pristupa medij-skom sadržaju i, kao što stvaraju nove mogućnosti, stvaraju i nove izazove za sve koji se nalaze u tom lancu glo-balne razmjene informacija.Urednič-ka knjiga Digital Transformation in Journalism and News Media, s pod-naslovom Media Management, Me-dia Convergence and Globalization, objavljena u travnju 2017. godine u izdanju Springera, u svojim tekstovi-ma analizira različite procese digital-ne transformacije u novinarstvu i me-dijima. Urednici Mike Friedrichsen i Yahya R. Kamalipour su na 555 stra-nica predstavili 46 rada izložena na 10. konferenciji Global Communica-tion Associatian, koja se održala u Berlinu od 16. - do 18. srpnja 2015. godine. Konferencija, kojoj je tema bila upravo medijski menadžment, konvergencija i globalizacija, okupila je gotovo 200 sudionika iz 26 zema-lja. Istražujući kako digitalne promje-ne potiču inovacije, autori u svojim člancima identifi ciraju nove poslovne i komunikacijske modele, kao i digi-159RECENZIJE, PRIKAZI, BILJEŠKEtalne strategije za novo okruženje globalnog protoka informacija.Možda najveća vrijednost ove knjige jest upravo njen multinacionalni i multikulturalni uvid u sve više ispre-pleteni i kompleksni digitalni svijet, koji osim što daje pregled trenutnih tehničkih dostignuća i procesa diljem svijeta, predviđa i digitalnu buduć-nost Europe, ali i svijeta. Knjiga se sastoji od uvodnog dijela urednike, te je tematski podijeljena na još šest  dijelova.Uvodni dio knjige Digital Transfor-mation in a Global World naglašava kotače promjene i proročanski govori o europskoj digitalnoj budućnosti, inovacijama, digitalnom suverenite-tu, političkoj komunikaciji i medij-skom menadžmentu, kako na razini Europske unije, tako i s primjerima pojedinačnih zemalja. Autori, obojica dugogodišnji profesori novinarstva u Njemačkoj i SAD-u, točno uočavaju kako su naše svakodnevne aktivnosti u velikoj mjeri postale digitalne. Sa-držaju se pristupa kroz veliki raspon internetskih stranica i aplikacija, od Facebooka do Twittera i internetskih stranica kvalitetnih novina i magazi-na. I tržište, ali i građani, sve više is-korištavaju mogućnosti koje im daje digitalna tehnologija, te autori ističu nužnost ujednačene regulative na ra-zini Europske unije, koja bi trebala štititi autorska, ali i ljudska prava. Upozoravaju na ono što je trenutno i jedna od najvažnijih tema rasprava u Hrvatskoj, a to je važnost digitalnog obrazovanja, jer točno zaključuju kako su se načini na koje nove generacije uče uvelike promijenili, a sa sve ve-ćom digitalizacijom mijenjat će se i poslovi. Predviđaju kako čak 90 po-sto poslova, vezanih uz digitalne ino-vacije, još ni ne postoje te da će ih tek nagli razvoj tehnologije, kojem sva-kodnevno svjedočimo, “izmisliti”.Prvi dio knjige Change Drives govori o medijskim inovacijama i konvergen-ciji, usredotočujući se na najaktual-nije društvene teme u svakoj od ze-malja pokrivajući široki raspon tema.U drugom dijelu knjige Media Inova-tion and Convergence analizira se proizvodnja vijesti u Turskoj, potreba za nadziranjem digitalnih informacija te želja da se digitalni alati koriste za unaprjeđenje adolescentskog seksual-nog i reproduktivnog zdravlja u Nige-riji. Autori se bave i nekim sad već “klasičnim” temama, poput klasifi ka-cija internetskih stranica i širenja vi-jesti te izazovima medijske konver-gencije, no njihovo područje istraži-vanja proteže se od Istočne Afrike, koja se tek digitalizira, do Njemačke, koja ima sustavnu medijsku politiku i možda najstrožu regulativu medija u Europi. Upravo je Njemačka poslu-žila kao primjer istraživanja novih izazova za medijski menadžment u vrijeme kad su društvene mreže ne-sumnjivo otvorile nove mogućnosti za društvo i stvorile alternativni javni prostor. Nudeći interaktivne usluge i aplikacije i pri tome uključujući po-trošače u komunikacijski i transakciji proces, izdavači moraju još više odr-žavati čvrste odnose s publikom, koji 160Medij. istraž. (god. 23, br. 2) 2017. (155-162)im mogu pomoći da postignu eko-nomsku stabilnost, ali i prednost na digitalnom tržištu.U trećem dijelu knjige Digital Trans-formation in Media govori se o izazo-vima s kojima se suočavaju medijske industrije u Africi, problemima s re-gulacijom u Južnoj Aziji, građanskom novinarstvu u Turskoj, društvenim medijima u Egiptu, što cijeloj toj važ-noj temi daje zanimljivi pregled i us-poredbu svjetskih trendova, ali pod-sjeća te možda još više i upozorava, na goleme razlike u stupnjevima digi-talnog razvoja.Četvrti dio Digital Media and Social Networks počinje raspravom o digi-talnim medijima i društvenim mreža-ma iz perspektive plaćenih medijskih predsjedničkih kampanja u SAD-u, a nastavlja se člankom o digitalnim ilu-zijama o prijateljstvu među mladim Kenijcima, cyberpolitičkom ponaša-nju Iranaca, ratom informacijama u Ukrajini, interakciji putem društvenih mreža u Turskoj te završava longi-tudinalnom analizom Facebooka na radnom mjesto.Peti dio New Yournalism and Chall-enges for Media Freedom opisuje novo novinarstvo te se bavi gorućim pitanjem medijskih sloboda, u koje spada i građansko novinarstvo. Dok zapadnjački mediji već godinama manje ili više uspješno žive u suživo-tu s građanima, koji su sami proizvo-đači i distributeri vijesti, Nigerija i Meksiko tek se sada suočavaju sa sve većom poplavom novih načina pre-nošenja digitalnog sadržaja, ali i sve većim zahtjevima publike za uključe-nosti. Poseban doprinos ovom po-glavlju je i analiza nekoliko nedavnih primjera nasilja nad novinarima, po-put napada u Charlie Hebdou, koji upozoravaju kako sve veće medijske slobode predstavljaju sve veće prijet-nje i za sigurnost novinara.U šestom dijelu Education and Lear-ning naglašava se važnost obrazova-nja i propitkuje uloga novih medija u obrazovanju i komunikacijama, uče-nju na daljinu, globalizaciji i popular-noj kulturi, čak i izazovima pedagoga u digitalnom dobu.Širokim rasponom tema i perspekti-va, knjiga Digital Transformation in Journalism and News Media, nena-padno propitkuje sve goruće proble-me s kojima se medijska industrija, novinari, ali i građani svakodnevno bore, bilo na radnom mjestu, bilo kao aktivni ili pasivni primatelji informa-cija. Posebna doprinos knjige je to što ne samo da daje sustavni pregled  prevladavanja digitalnih izazova u zemljama i sustavima diljem svijeta, već nudi i rješenja, te ističe važnost digitalnog obrazovanja i medijske pis menosti, što je temelj za odgovor-no korištenje i plasiranje medijskih sadržaja. Ova knjiga vrijedan je pri-ručnik, ne samo za novinare i medij-ske djelatnike u otkrivanju najboljih praksi i novih načina protoka infor-macija u medijskom okruženju koje se mijenja iz dana u dan, već i nužan alat za sve one koji sudjeluju u obra-zovanju novih generacija.Tamara Kunić161RECENZIJE, PRIKAZI, BILJEŠKE162Medij. istraž. (god. 23, br. 2) 2017. (155-162)

Jan-Werner Müller. Što je populizam? (preveo Višeslav Raos). TIM press, Zagreb, 2017, 133 str.

La presente investigación tuvo como objetivo general determinar el efecto de los juegos didácticos en el aprendizaje de las operaciones matemáticas de los alumnos de primaria de la I.E. N° 7080, 2016.
La investigación fue de tipo aplicado con un nivel descriptivo, de enfoque cuantitativo, de diseño experimental y método hipotético deductivo. La muestra estará conformada por 25 alumnos de la sección A que conformaron el grupo experimental y 25 alumnos de la sección A que conformaron el grupo experimental y 25 alumnos de la sección B que conformaron el grupo control, de la I.E. N° 7080 de Villa María del Triunfo, 2016. Haciendo un total de 50 estudiantes. 
Fueron evaluados con un cuestionario sobre el aprendizaje de las operaciones matemáticas el grupo control y experimental, tanto al inicio y al finalizar las sesiones.
Luego de realizar el análisis estadístico pertinente, los resultados mostraron que en el pos test, el grupo control y experimental existieron diferencias significativas en el rando promedio (14.40 y 36.6) y en la suma de rangos (360,00 y 915,00) asímismo en los estadísticos de contraste se observó que la significancia 0,000 es menor que 0,05 y Z= -5.415 es menor que  -1.96 (punto crítico) por lo tanto, se rechaza la H0 y se aceptó la Hi, demostrándose que existieron diferencias significativas entre los grupos comprobándose que: La aplicación del programa juegos didácticos tienen un efecto significativo en el aprendizaje de las operaciones matemáticas de los estudiantes de la I.E. N° 7080, 2016

Jan-Werner Müller. Što je populizam? (preveo Višeslav Raos). TIM press, Zagreb, 2017, 133 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Institutional Repository of the César Vallejo University