J. Macan

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

450 Imenje i nazivlje u kemiji i kemijskom inŢenjerstvu, Kem. Ind. 62 (11-12) 450–451 (2013)imenje i nazivlje u kemiji i kemijskom inŢenjerstvuUređuje: Marija Kaštelan-MacanHajka na χJ. Macan*Fakultet kemijskog inŢenjerstva i tehnologije Marulićev trg 20/I i III, 10 000 ZagrebNema boljeg poticanja učenju i rješavanju terminoloških neja-snoća nego kad trebate savjetovati druge. Tako sam zahvaljujući pitanjima kolega i studenata, napokon zapamtila razliku između vodljivosti (G, u simensima) i provodnosti (σ ili k, u simensima po metru) i potrudila se provjeriti koja je zapravo razlika između polimera i makromolekule.** Te dileme je većinom jednostavno riješiti konzultiranjem priručnika, no jedna me odvela na dalek put kroz nedosljednosti tvorbe riječi, da bi ostala neriješenom. A počelo je jednostavnim pitanjem: “Ako pišemo hitin, zašto se kitozan piše s k?”Hitin je polisaharid najpoznatiji kao gradivo oklopa rakova i kukaca, dok je kitozan njegova kemijska derivacija – dobiva se deacetiliranjem hitina. Naziv hitin izveden je iz grčke riječi hiton (χιτων, vrsta odjeće antičkih Grka). Odakle onda k u kitozanu? MoŢda zato što se na engleskom ti nazivi (chitin i chitosan) izgo-varaju s početnim k. No problem je još dublji – kako u hrvatskom transkribiramo riječi koje sadrŢavaju grčko slovo χ?Svi koji znaju alfabet pročitat će χ kao hi, a pravopis za transkrip-ciju sa starogrčkog daje jednostavno pravilo: χ → h. Kratko preli-stavanje rječnika i enciklopedija dat će brojne primjere takve transkripcije (tablica 1), ali i dvije primjetne iznimke: kaos (χάος) i Kron (Χρόνος, vrijeme). Izvedenice iz grčke riječi χρόνος također pišemo s k: kronometar, sinkrono, a isto vrijedi i za druge suvre-mene riječi (tablica 2). MoŢda je to stoga što su u hrvatski jezik došle preko latinskog, koji (kao i engleski) χ piše ch a izgovara k. Dobar primjer je Χριστός, koga Hrvati zovu Krist, a Srbi, pod utje-cajem grčke (bizantske) kulture, Hrist(os).MoŢe li to biti rješenje problema? U starogrčkim nazivima χ tran-skribiramo kao h, ali modernije riječi pišemo s k, jer je h “srpski”. NaŢalost, ovakvo zaključivanje ne drŢi vodu – iako se dio primjera iz tablice 2 na srpskom piše s h (hor, hrizantema), Srbi nikad nisu čuli za šholu ili holeru. Nije ni hrvatski imun na h: zadrŢale su ga tehnika (τέχνη, vještina), arheologija (α,ρχαĩος, star), arhiv (α,ρχεĩον) i monarhija (α,ρχω, vladati).*** U medicini uz klamidiju i kolesterol imamo rahitis (ραχίτης), shizofreniju (σχíζω, cijepati) i hipohon-driju (ύποχονδρος), dok fizičari hipotetsku česticu brŢu od svjetlo-sti zovu tahion (ταχύς, brz).Stanje nije mnogo jasnije ni u kemiji (χημ(ε)ία). U njezinim osno-vama učimo elemente, uključujući halkogenide (χαλκός, ruda) i sintetski element tehnecij (τέχνη, vještina). Zatim svladavamo ste-hiometriju (στοιχεiον, počelo). S vremenom upoznajemo kelate (χηλή, kliješta, čaporak) i kiralne spojeve (χειρ, šaka), razdvajamo * Izv. prof. dr. sc. Jelena Macan, e-pošta: jmacan@fkit.hr**  Prema IUPAC-u polimer je makromolekulni materijal, a makromole-kula molekula polimera. Dakle polimerni materijal je pleonazam.*** Entuzijastični čitatelj bi vjerojatno uspio naći arkiv i monarkiju u stari-jim tekstovima.T a b l i c a 1 – Primjeri starogrčkih imena i riječi koja  sadrŢavaju χHrvatski GrčkiAheja ΑχαΐαAhil(ej) ’AχιλλεύςArhimed ’AρχιμήδηςAristarh ’AρίσταρχοςBakho ΒάκχοςEho ’HχώEshil Αι’σχύλοςHaron ΧάρωνKolhida ΚολχίςTerpsihora Τερψιχόρηeunuh ευνούχοςhimera χίμαιραpsiha ψυχήshema σχη~μαT a b l i c a 2 – Suvremene riječi i njihovi grčki korijeniHrvatski Grčkikarakter χαρακτήρklamidija χλαμύδαkolera χολέραkolesterol χολή (Ţuč)melankolija μελανχολία (crna Ţuč)kor χορόςkoreografija χορεία (vrst plesa)krizantema χρυσόσ (zlatan)orkestar o,ρχήστραškola σχολήImenje i nazivlje u kemiji i kemijskom inŢenjerstvu450–451Imenje i nazivlje u kemiji i kemijskom inŢenjerstvu, Kem. Ind. 62 (11-12) 450–451 (2013) 451  Tekućine i kapljevineN. RaosInstitut za medicinska istraŢivanja i medicinu rada, ZagrebO značenju riječi “tekućina” i “kapljevina” već se toliko, pa i u ovom časopisu pisalo,1 da je teško vidjeti razlog da se još nešto doda. Pa ipak, upravo zato što se toliko pisalo, mislim da je potrebno vratiti raspravu na početak: potrebno je dakle ispitati značenje obiju riječi, a usto još i riječi “fluid”, koja je prema nekima istoznačna s riječju “tekućina”.Riječ “tekućina” prevedenica je europeizma fluid, a ta je pak riječ iskovana iz latinskog pridjeva fluidus (tekući), koji ima isti korijen kao riječi fluo (teći), flumen (rijeka, tekuća voda općenito), flumi-neus (riječni), fluvius (tekuća voda) i dr.2 Isto znači i latinska ime-nica liquor (koju M. Divković prevodi kao “tekućina, tečnost, Ţit-kost”).2 S njom stoji u vezi glagol liquo (topiti, otopiti, pa i preta-kati) i pridjev liquidus (tekući, rastopljen). Ovdje treba napome-nuti da se imenica “kapljevina” ne pojavljuje u Divkovićevu rječniku kao prijevod nijedne od navedenih riječi. To znači da u njegovo vrijeme (1900., a moguće i 1881., kada je njegov Rječnik bio prvi put izdan) riječ “kapljevina” nije bila općenito prihva-ćena.No koja je razlika između fluid i liquor? Fluid bi bila tekućina u gibanju, u tečenju. Liquor bi pak bila tekućina u mirovanju, u nekoj posudi. Za riječ “kapljevina” ne nalazimo, međutim, ekvi-valenta u latinskom, a koliko mi je poznato, ni u drugim jezicima. Latinska riječ za kap, gutta ima, osim osnovnog, još samo metafo-ričko značenje, kao “suza”, “pjega” ili “mrvica”. Kap je očito odi-jeljeni dio, “komadić”, tekućine, a ne sama tekućina.Riječ “kapljevina” nalazim u udŢbeniku za srednje škole iz 1864. godine,3 čiji je prevoditelj vjerojatno Šulek (“Voda je kapljevina, koja se providi, kada je čista, a neima boje, niti mirisa, niti teka”). Već sama činjenica da je ne nalazimo u Divkovićevu Rječniku, govori nam da riječ “kapljevina”* ni u 19. stoljeću nije bila u općoj upotrebi. Pa što će nam onda ta riječ u 21. stoljeću?* Njegovan4 navodi da je kapljevina “mast koja iscuri iz Ţivotinje, koja se ispeče na vatri”; slično tumačenje nalazimo i u suvremenim rječnicima.5 Je li riječ o proširenju značenja ili o neologizmu, ne bih znao reći, no oba Po mome jezičnom osjećaju postoji mala razlika između riječi “tekućina” i “kapljevina”. Imenicu “kapljevina” dovodim u vezu s riječi destillo (lat. kapati), pa bi stoga kapljevina bila tekućina dobivena destilacijom (destilat, kondenzat). U prilog tomu navo-dim prevedenice riječi destilirati (“prekapati”) i destilirana voda (“prekapana voda”). No sve sam te riječi uzeo iz spomenutog udŢbenika.3 Ne znam je li se ijedna od tamo uvedenih riječi odrŢala u hrvatskom jeziku (kemička slučenina – kemijski spoj, privislost – adhezija, munjevna bojnica – električna baterija, paro-kruŢni – atmosferski i dr.), pa zašto bi “kapljevina” bila iznimka.Odakle je došlo do zabune, dakle do upotrebe riječi “kaplje-vina”? Rekao bih da to moŢemo zahvaliti prije svega tehnolozima, koji većinu tekućina dobivaju “prekapavanjem” (destilacijom). Tako shvaćena riječ ima smisla: tekućine dijelimo na otopine i taline, pa i na kapljevine, ako baš hoćemo reći kako smo ih prire-dili.Referencije 1. M. Kaštelan-Macan, Izvori hrvatskoga kemijskog i kemij-sko-inŢenjerskog nazivlja, Kem. Ind. 62 (9-10) (2013) 346–351. 2. M. Divković, Latinsko-hrvatski rječnik za škole, 2. izd., Zagreb, 1900. (pretisak Naprijed, Zagreb, 1997.). 3. Dragutina Šuberta Prirodoslovje za više pučke i děvojačke učione, preveo jedan domorodac, Zagreb, 1864. 4. V. N. Njegovan, Osnove hemije, Naučna knjiga, Beograd, 1965., str. 114. 5. Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2003.tumačenja značenja (ovdje navedeno i moje) ukazuje na tehnološki postupak dobivanja “kapljevina” (tekućina koja nastaje ili se dobiva kapa-njem).sloŢene smjese kromatografijom (χρóμα, boja) i shvaćamo vaŢnost stohastičnih procesa (στόχος, cilj, meta).I tako se vraćamo na početak – što ćemo s kitozanom? Kako nema jednoznačnog pravila kako transkribiramo grčko χ u modernim nazivima, ne mogu dati prednost ni kitozanu ni hitozanu. Hrvat-ski znanstveni i stručni članci većinom rabe kitozan, dok svevideći Google (i alternativna medicina) preporučuju hitozan. Kitozan pak vodi po broju rezultata pretraŢivanja na Googleu: 39 400, od čega 21 400 “na hrvatskom”, naspram 36 300, od čega samo 3850 “na hrvatskom”, za hitozan. Slijedeći logiku pak, trebalo bi dati prednost hitozanu, jer je riječ o derivatu hitina.Ostajemo li na shizofrenom pisanju spoja i njegovog derivata različitim početnim slovima iako vuku porijeklo iz iste riječi? Vlada li to anarhija u tvorbi znanstvenog nazivlja? Zacijelo se moŢe naći neka shema tvorbe… samo se ne smijemo prepustiti melankoliji.Literatura:Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod “Miroslav KrleŢa”, Zagreb, 1999. – 2009.S. Senc, Grčko-hrvatski rječnik za škole, Kr. zem. tiskara, Zagreb, 1910. (pretisak ITRO “Naprijed”, Zagreb, 1988.).V. Zamarovský, Junaci antičkih mitova, Školska knjiga, Zagreb, 1973.Random House Webster’s Unabridged Electronic Dictionary 2.0, Random House Inc. & Novell Inc., 1996.Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org.

Imenje i nazivlje u kemiji i kemijskom inženjerstvu: Hajka na χ

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia