Za procjenu kvalitete mlijeka, određivanje refrakcije mliječnog seruma zauzima značajno mjesto. Prema našem Pravilniku refrakcija mliječnog seruma izražena refraktometrijskim brojem kod 17,5 °C, ne smije biti manja od 39

Božidar Vajić

Marija Horvatić

Matilda Grüner

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

2. Odjeljenje za prodaju domaćih i industrijskih mlječnih proizvoda. Naslage ekskremenata golubova na kutijama slova natpisa »HRANA« (itd.) očito su u disharmoniji s propagandnim tekstovima: »Mlijeko — dnevna potreba djeteta«, »Konzumno Vrhnje«, »SRETNA NOVA 77« . . . Foto D. Sabadoš 3. Zalihe golubinjeg »guana« na podnim, zidnim i prozorskim površinama stepeništa specijalnog odjeljenja za mlječne proizvode pruža zaštitu i pro­davačima i kupcima mlječnih proizvoda i krilatim prijateljima grada od vjetra, kiše, snijega, hladnoće i vrućine . . . Foto: D, Sabadoš 4. Domaće vrhnje (i sir) — nepokriveno; mjerica također. Foto: D. Sabadoš 5. Domaće vrhnje u prozirnim staklenkama izloženo fotokemijskom djelo­vanju »sunčanja«. Foto: D. Sabadoš 6. »Kupanje« žlice u vrhnju — drška se dodiruje ili briše prstima, ili oliže (često i žlica) — (»domaći« maslac i »svježi« sirevi izloženi »svemu« kao i kušanju kupaca, golubova, vrabaca, m u h a . . ; važi za svu foto-dokumen-taciJu) Foto: D. Sabadoš 7- Krpa, vizuelno čista, za pokrivanje vrhnja drži se na »čistoj«, tamnoj kamenoj površini prodajnog stola, lonac s vrhnjem nepokriven, mjerica nepouzdanog higijenskog i sanitarnog stanja (prije i za vrijeme upotrebe)... Foto: D. Sabadoš 8. Limenka od masti — otvorena, neadekvatna ambalaža problematične čistoće . . . Foto: D. Sabadoš 9. Limena kantica od masti, prikrivena poklopcem koji se onečišćuje stav­ljanjem na prljave daske prodajnog stola. Foto: D. Sabadoš 10. »Sunčanje« vrhnJa (i drugih domaćih mlječnih proizvoda) u prometnom ambijentu: hodanje kupaca, strujanje zraka i vjetar nosi prašinu razli­čitog porijekla. Foto: D. Sabadoš KOMPARATIVNO ODREĐIVANJE REFRAKCIJE MLJEČNOG SERUMA Prof, dr Božidar VAJiC, dr Marija HORVATIĆ, Prof, dr Matilda GRÜNER, Tehnološki fakultet, Zagreb Za procjenu kvalitete mlijeka, određivanje refrakcije mlječnog seruma za­uzima značajno mjesto. Prema našem Pravilniku refrakcija mlječnog seruma izražena refraktometrijskim brojem kod 17,5'>C, ne smije biti manja od 39 (1). Mjekarstvo 27 (10) 1977. 233 Kod normalnog mlijeka zdravih krava, prema literaturnim podacima, re­frakcija seruma kod 17,5̂ 0̂ kreće se između 37 i 41 refraktometrijskih broje­va (2). Za određivanje refrakcije mlječnog seruma danas se uglavnom primjenjuje metoda po Ackermannu (3), koju predviđaju i naši propisi (4). No u literaturi je opisan čitav niz metoda, te je svrha ovog rada bila ispitati preciznost i ostalih metoda (2—7), budući da se u literaturi navode podaci o utjecaju načina izdva­janja bjelančevina na dobivenu vrijednost refraktometrijskog broja. Materijal i metode U svrhu komparacije vrijednosti refraktometrijskog broja u serumu mlije­ka, analizirano je 25 uzoraka mlijeka. Mjerenja su izvršena Zeissovim imerzi-onim refraktometrom kod 17,4^0. Serum je dobiven po 8 različitih metoda: Metoda I — CaCb serum (3), Metoda II — CuSo4 serum (5), Metoda III — HgCb serum (6), Metoda IV — Tetraserum I (7), Metoda V — Tetraserum II (7), Metoda VI — Serum po Stüberu (2), Metoda VII — Spontani serum (2), Metoda VIII — Octeno kiseli serum (2). Rezultati i diskusija Dobiveni rezultati prikazani su u tabeli 1. Rasponi eksperimentalnih vrijednosti i rasponi literaturnih podataka za vrijednosti refraktometrijskih brojeva seruma mlijeka, za pojedine metode pri­kazani su u tabeli 2. Da bi se utvrdilo da li postoje signifikantne razlike između pojedinih me­toda u odnosu na metodu I kao standardnu metodu (4), testirane su razlike izme-XI X2 đu aritmetičkih sredina pomoću t-testa prema formuli: t = gdje je sd vrijednost sd dana izrazom: sd 2 2 s ( n i - -1) + s ( n 2 -- 1 ) 1 2 (ni + «2) — 2 f m • n2 Osnovni statistički pokazatelji prikazani su u tabeli 3. Eksperimentalne t vrijednosti uspoređene su sa vrijednostima t Student tablica, na nivou 95"/o vjerojatnosti, a prikazane su u tabeli 4. Budući da za 48 stupnjeva slobode t vrijednost iz Student tablica iznosi 2,01, samo metoda II nije signifikantno različita od standardne metode. Obzi­rom na F test, čija tablična vrijednost iznosi F24,24 = 1,95, može se zaključiti da samo vrijednost F kvocijenta dobivena iz varijanca metoda I/VII i I/VIII poka­zuje signifikantno odstupanje. 234 Mjekarstvo 27 (10) 1977. Tabela 1 R e z u l t a t i o d r e đ i v a n j a re fraktometr i j skog ; broja m l j e č n o g s e r u m a Uzorak M e t o d a broj I II III IV V VI VII VIII 1 38,5 38,4 43,4 42,4 40,5 43,4 42,5 42,5 2 38,5 38,4 4 3 4 42,4 40,4 43,6 42.4 42,4 3 36,5 36,5 42.4 40,5 38,5 41,6 39,5 40,5 4 39,4 39,4 45,6 44,3 42,4 45,4 44.4 45,4 5 40,4 40,4 45,4 45,4 43,4 46,5 44,4 46,4 6 39,5 39,5 45,4 43,5 41,5 45,3 46,4 45,4 7 36,5 36,5 42,5 40,5 38,5 43,4 40,4 43,5 8 38,5 38,4 43.5 43,4 40,5 44,4 42,5 43,4 9 39,5 38,9 45,1 43,4 40,4 46,5 44,3 44,2 10 39,5 39,5 45,4 43,4 41,5 45,4 44.3 44,4 11 39,4 39,4 45,4 44,4 41,5 45,4 42,5 44,4 12 39,5 40,5 45,4 43,5 41,5 45,5 44,5 46,4 13 40,4 39,6 45,3 44,3 41,9 45,4 43,4 44.1 14 39,4 38,7 44.1 43,4 40,4 45,5 42,9 43,4 15 39,5 39,4 45,3 44,2 41,3 45,9 43,9 44,6 16 38,8 38,4 44,1 42,6 40,4 44,5 43,4 43,5 17 38,9 38,9 45,1 44,5 40,9 46,5 43,7 43,4 18 40,1 40,1 45,4 43,9 41,4 45,4 44,5 43,5 19 39,4 39,4 44,4 43,4 40,2 45,5 45,6 45,4 20 39,5 39,2 45,2 44,5 41,2 46,6 45,6 46,4 21 39,2 39,1 44.2 43,4 40,5 45,5 42,5 42,6 22 39,5 39,4 44,5 43,9 40,4 45,7 43,4 43,4 23 39,4 38,5 44,4 43,4 41,5 44,4 45,4 42,5 24 40,1 39,4 44,4 44,5 41,5 46,4 45,6 45,4 25 38,4 38,5 43,5 42,4 40,5 44,4 44,5 43,4 Tabela 2 D i s p e r z i j a (rasponi) p o d a t a k a u p o t r i j e b l j e n i h m e t o d a eksi Raspon i r e f r a k t o m e t r i j s k o g b r o j a Metoda pe r imen ta lne vr i jednos t i l i t e r a t u r n i podaci I 36,5 — 40,4 37,1 — 41,0 33,1 — 43,3 (7) (8) II 36.5 — • 40,5 — III 42,4 — 45,6 33,2 — 43,2 (8) IV 40,5 — 45,5 39,4 — 45,3 (7) V 38,5 — 43,4 37,3 — 42,5 (7) V I 41,6 - • 46,5 — VII 39,5 — 46,4 4L0 — 43,8 (2) VI I I 40,5 — • 46,4 — Tabela 3 P r e g l e d r e z u l t a t a r e f r a k c i j e m l j e č n o g s e r u m a sa u p o t r i j e b l j e n i m m e t o d a m a Metoda S r e d n j a v r i j ednos t S t a n d a r d n a devi jac i ja "'o va r i j ab i lnos t i (X) (s) (V) I 39.14 0,959 2,45 II 38,98 0,954 2,57 III 44,51 0,954 2,14 IV 43,42 1,159 2,67 V 40,91 1,042 2,55 VI 45,12 1,191 2,64 VII 43,70 1,596 3,65 VI I I 44,02 1,438 3,27 Mjekarstvo 27 (10) 1977. 235 Tabela 4 Rezultati statističke analize: eksperimentalne vrijednosti za t i F parametre Metoda t F I/II 0,59 1,01 I/III 18,85 1,01 I/IV 14,22 1,46 I/V 6,25 1,18 I/VI 19,55 1,54 I/VII 12,24 2.77 I/VIII 14,11 2^5 Zaključak Na osnovi dobivenih poda taka može se zaključit i , da samo između metode I i metode II ne postoje signif ikantne razl ike na n ivou 95Vo vjerojatnost i . Kod ostal ih ispi t ivanih metoda razlike su s ignif ikantne u odnosu na metodu I, što je u vezi sa pr imjenom različitih s reds tava za taloženje pro te ina i p r ip reme s e r u m a za određivanje refraktometr i jskog broja. Razlike min imaln ih i maks imaln ih vr i jednost i re f rak tometr i j sk ih brojeva između metode I i metode II iznose 0 do 0,1. Kod ostal ih ispi t ivanih metoda ove razl ike su, u odnosu na metodu I, tako velike da ove metode ne dolaze u obzir za p r ak t i čnu pr imjenu, budući da naš P rav i ln ik p redv iđa ref raktometr i j sk i broj 39 kao m i n i m a l n u vri jednost kod mli jeka koje se može s tavl ja t i u promet . Ove raz l ike iznose kod metode III: 5,2 do 5,9, metode IV: 4,0 do 5,1, metode V: 2,0 do 3,0, metode VI: 5,1 do 6,1, metode VII: 3,0 do 6,0 i metode VIII : 4,0 do 6,0. L i t e r a t u r a 1. P r a v i l n i k o kval i te t i mli jeka i proizvoda od mli jeka, sir i la i ml jekarskih ku l ­tura , s ladoleda i praška za sladoled, ja ja i proizvoda od jaja, Službeni list S F R J broj 15/1964. 2. H a n d b u c h der Lebensmit te lchemie, Band III, Ver lag Ju l iu s Springer , Ber­lin 1936. 3. A c k e r m a n n E.: Z. Untersuch. Nahrungs- u. Genussmittel (1907) 13, 186. 4. P rav i ln ik o metodama obavljanja kemijskih i fizičkih anal iza i superanal iza ml i jeka i mliječnih proizvoda. Službeni list SFRJ broj 55/1976. 5. Beckel A.: Z. Untersuch. Nahrungs- u. Genussmittel (1931) 62, 170. 6. B o h m E.: Z. Untersuch. Lebensmittel (1941) 82, 12. 7. Pfyl B., T u r n a u R.: Arb. Kaiserl. Gesundh. -Amt. (1912) 40, 245. 8. Dozet N., Stanišić M., Bijeljac S.: Mljekarstvo (1977) 27, 79. BIOLOŠKI AKTIVNE TVARI U MLJEKARSKOJ PROIZVODNJI * Mr Ljerka KRŠEV, MP »DUKAT«, Zagreb Biološki ak t ivne tvari , koje se kor is te u ml jekarskoj proizvodnji možemo podijel i t i u dvije g rupe : ak t iva tore i inhibi tore . * Referat održan na XIX Naučnom sastanku mikrobiologa i epidemiologa Jueoslaviie u Puli od 13. do 18. VI 1977. godine. & 5 .̂i--236 Mjekars tvo 27 (10) 1977. 

Croatian

Komparativno određivanje refrakcije mliječnog seruma

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

2. Odjeljenje za prodaju domaćih i industrijskih mlječnih proizvoda. Naslage ekskremenata golubova na kutijama slova natpisa »HRANA« (itd.) očito su u disharmoniji s propagandnim tekstovima: »Mlijeko — dnevna potreba djeteta«, »Konzumno Vrhnje«, »SRETNA NOVA 77« . . . Foto D. Sabadoš 3. Zalihe golubinjeg »guana« na podnim, zidnim i prozorskim površinama stepeništa specijalnog odjeljenja za mlječne proizvode pruža zaštitu i pro­davačima i kupcima mlječnih proizvoda i krilatim prijateljima grada od vjetra, kiše, snijega, hladnoće i vrućine . . . Foto: D, Sabadoš 4. Domaće vrhnje (i sir) — nepokriveno; mjerica također. Foto: D. Sabadoš 5. Domaće vrhnje u prozirnim staklenkama izloženo fotokemijskom djelo­vanju »sunčanja«. Foto: D. Sabadoš 6. »Kupanje« žlice u vrhnju — drška se dodiruje ili briše prstima, ili oliže (često i žlica) — (»domaći« maslac i »svježi« sirevi izloženi »svemu« kao i kušanju kupaca, golubova, vrabaca, m u h a . . ; važi za svu foto-dokumen-taciJu) Foto: D. Sabadoš 7- Krpa, vizuelno čista, za pokrivanje vrhnja drži se na »čistoj«, tamnoj kamenoj površini prodajnog stola, lonac s vrhnjem nepokriven, mjerica nepouzdanog higijenskog i sanitarnog stanja (prije i za vrijeme upotrebe)... Foto: D. Sabadoš 8. Limenka od masti — otvorena, neadekvatna ambalaža problematične čistoće . . . Foto: D. Sabadoš 9. Limena kantica od masti, prikrivena poklopcem koji se onečišćuje stav­ljanjem na prljave daske prodajnog stola. Foto: D. Sabadoš 10. »Sunčanje« vrhnJa (i drugih domaćih mlječnih proizvoda) u prometnom ambijentu: hodanje kupaca, strujanje zraka i vjetar nosi prašinu razli­čitog porijekla. Foto: D. Sabadoš KOMPARATIVNO ODREĐIVANJE REFRAKCIJE MLJEČNOG SERUMA Prof, dr Božidar VAJiC, dr Marija HORVATIĆ, Prof, dr Matilda GRÜNER, Tehnološki fakultet, Zagreb Za procjenu kvalitete mlijeka, određivanje refrakcije mlječnog seruma za­uzima značajno mjesto. Prema našem Pravilniku refrakcija mlječnog seruma izražena refraktometrijskim brojem kod 17,5'>C, ne smije biti manja od 39 (1). Mjekarstvo 27 (10) 1977. 233 Kod normalnog mlijeka zdravih krava, prema literaturnim podacima, re­frakcija seruma kod 17,5^ 0^ kreće se između 37 i 41 refraktometrijskih broje­va (2). Za određivanje refrakcije mlječnog seruma danas se uglavnom primjenjuje metoda po Ackermannu (3), koju predviđaju i naši propisi (4). No u literaturi je opisan čitav niz metoda, te je svrha ovog rada bila ispitati preciznost i ostalih metoda (2—7), budući da se u literaturi navode podaci o utjecaju načina izdva­janja bjelančevina na dobivenu vrijednost refraktometrijskog broja. Materijal i metode U svrhu komparacije vrijednosti refraktometrijskog broja u serumu mlije­ka, analizirano je 25 uzoraka mlijeka. Mjerenja su izvršena Zeissovim imerzi-onim refraktometrom kod 17,4^0. Serum je dobiven po 8 različitih metoda: Metoda I — CaCb serum (3), Metoda II — CuSo4 serum (5), Metoda III — HgCb serum (6), Metoda IV — Tetraserum I (7), Metoda V — Tetraserum II (7), Metoda VI — Serum po Stüberu (2), Metoda VII — Spontani serum (2), Metoda VIII — Octeno kiseli serum (2). Rezultati i diskusija Dobiveni rezultati prikazani su u tabeli 1. Rasponi eksperimentalnih vrijednosti i rasponi literaturnih podataka za vrijednosti refraktometrijskih brojeva seruma mlijeka, za pojedine metode pri­kazani su u tabeli 2. Da bi se utvrdilo da li postoje signifikantne razlike između pojedinih me­toda u odnosu na metodu I kao standardnu metodu (4), testirane su razlike izme-XI X2 đu aritmetičkih sredina pomoću t-testa prema formuli: t = gdje je sd vrijednost sd dana izrazom: sd 2 2 s ( n i - -1) + s ( n 2 -- 1 ) 1 2 (ni + «2) — 2 f m • n2 Osnovni statistički pokazatelji prikazani su u tabeli 3. Eksperimentalne t vrijednosti uspoređene su sa vrijednostima t Student tablica, na nivou 95"/o vjerojatnosti, a prikazane su u tabeli 4. Budući da za 48 stupnjeva slobode t vrijednost iz Student tablica iznosi 2,01, samo metoda II nije signifikantno različita od standardne metode. Obzi­rom na F test, čija tablična vrijednost iznosi F24,24 = 1,95, može se zaključiti da samo vrijednost F kvocijenta dobivena iz varijanca metoda I/VII i I/VIII poka­zuje signifikantno odstupanje. 234 Mjekarstvo 27 (10) 1977. Tabela 1 R e z u l t a t i o d r e đ i v a n j a re fraktometr i j skog ; broja m l j e č n o g s e r u m a Uzorak M e t o d a broj I II III IV V VI VII VIII 1 38,5 38,4 43,4 42,4 40,5 43,4 42,5 42,5 2 38,5 38,4 4 3 4 42,4 40,4 43,6 42.4 42,4 3 36,5 36,5 42.4 40,5 38,5 41,6 39,5 40,5 4 39,4 39,4 45,6 44,3 42,4 45,4 44.4 45,4 5 40,4 40,4 45,4 45,4 43,4 46,5 44,4 46,4 6 39,5 39,5 45,4 43,5 41,5 45,3 46,4 45,4 7 36,5 36,5 42,5 40,5 38,5 43,4 40,4 43,5 8 38,5 38,4 43.5 43,4 40,5 44,4 42,5 43,4 9 39,5 38,9 45,1 43,4 40,4 46,5 44,3 44,2 10 39,5 39,5 45,4 43,4 41,5 45,4 44.3 44,4 11 39,4 39,4 45,4 44,4 41,5 45,4 42,5 44,4 12 39,5 40,5 45,4 43,5 41,5 45,5 44,5 46,4 13 40,4 39,6 45,3 44,3 41,9 45,4 43,4 44.1 14 39,4 38,7 44.1 43,4 40,4 45,5 42,9 43,4 15 39,5 39,4 45,3 44,2 41,3 45,9 43,9 44,6 16 38,8 38,4 44,1 42,6 40,4 44,5 43,4 43,5 17 38,9 38,9 45,1 44,5 40,9 46,5 43,7 43,4 18 40,1 40,1 45,4 43,9 41,4 45,4 44,5 43,5 19 39,4 39,4 44,4 43,4 40,2 45,5 45,6 45,4 20 39,5 39,2 45,2 44,5 41,2 46,6 45,6 46,4 21 39,2 39,1 44.2 43,4 40,5 45,5 42,5 42,6 22 39,5 39,4 44,5 43,9 40,4 45,7 43,4 43,4 23 39,4 38,5 44,4 43,4 41,5 44,4 45,4 42,5 24 40,1 39,4 44,4 44,5 41,5 46,4 45,6 45,4 25 38,4 38,5 43,5 42,4 40,5 44,4 44,5 43,4 Tabela 2 D i s p e r z i j a (rasponi) p o d a t a k a u p o t r i j e b l j e n i h m e t o d a eksi Raspon i r e f r a k t o m e t r i j s k o g b r o j a Metoda pe r imen ta lne vr i jednos t i l i t e r a t u r n i podaci I 36,5 — 40,4 37,1 — 41,0 33,1 — 43,3 (7) (8) II 36.5 — • 40,5 — III 42,4 — 45,6 33,2 — 43,2 (8) IV 40,5 — 45,5 39,4 — 45,3 (7) V 38,5 — 43,4 37,3 — 42,5 (7) V I 41,6 - • 46,5 — VII 39,5 — 46,4 4L0 — 43,8 (2) VI I I 40,5 — • 46,4 — Tabela 3 P r e g l e d r e z u l t a t a r e f r a k c i j e m l j e č n o g s e r u m a sa u p o t r i j e b l j e n i m m e t o d a m a Metoda S r e d n j a v r i j ednos t S t a n d a r d n a devi jac i ja "'o va r i j ab i lnos t i (X) (s) (V) I 39.14 0,959 2,45 II 38,98 0,954 2,57 III 44,51 0,954 2,14 IV 43,42 1,159 2,67 V 40,91 1,042 2,55 VI 45,12 1,191 2,64 VII 43,70 1,596 3,65 VI I I 44,02 1,438 3,27 Mjekarstvo 27 (10) 1977. 235 Tabela 4 Rezultati statističke analize: eksperimentalne vrijednosti za t i F parametre Metoda t F I/II 0,59 1,01 I/III 18,85 1,01 I/IV 14,22 1,46 I/V 6,25 1,18 I/VI 19,55 1,54 I/VII 12,24 2.77 I/VIII 14,11 2^5 Zaključak Na osnovi dobivenih poda taka može se zaključit i , da samo između metode I i metode II ne postoje signif ikantne razl ike na n ivou 95Vo vjerojatnost i . Kod ostal ih ispi t ivanih metoda razlike su s ignif ikantne u odnosu na metodu I, što je u vezi sa pr imjenom različitih s reds tava za taloženje pro te ina i p r ip reme s e r u m a za određivanje refraktometr i jskog broja. Razlike min imaln ih i maks imaln ih vr i jednost i re f rak tometr i j sk ih brojeva između metode I i metode II iznose 0 do 0,1. Kod ostal ih ispi t ivanih metoda ove razl ike su, u odnosu na metodu I, tako velike da ove metode ne dolaze u obzir za p r ak t i čnu pr imjenu, budući da naš P rav i ln ik p redv iđa ref raktometr i j sk i broj 39 kao m i n i m a l n u vri jednost kod mli jeka koje se može s tavl ja t i u promet . Ove raz l ike iznose kod metode III: 5,2 do 5,9, metode IV: 4,0 do 5,1, metode V: 2,0 do 3,0, metode VI: 5,1 do 6,1, metode VII: 3,0 do 6,0 i metode VIII : 4,0 do 6,0. L i t e r a t u r a 1. P r a v i l n i k o kval i te t i mli jeka i proizvoda od mli jeka, sir i la i ml jekarskih ku l ­tura , s ladoleda i praška za sladoled, ja ja i proizvoda od jaja, Službeni list S F R J broj 15/1964. 2. H a n d b u c h der Lebensmit te lchemie, Band III, Ver lag Ju l iu s Springer , Ber­lin 1936. 3. A c k e r m a n n E.: Z. Untersuch. Nahrungs- u. Genussmittel (1907) 13, 186. 4. P rav i ln ik o metodama obavljanja kemijskih i fizičkih anal iza i superanal iza ml i jeka i mliječnih proizvoda. Službeni list SFRJ broj 55/1976. 5. Beckel A.: Z. Untersuch. Nahrungs- u. Genussmittel (1931) 62, 170. 6. B o h m E.: Z. Untersuch. Lebensmittel (1941) 82, 12. 7. Pfyl B., T u r n a u R.: Arb. Kaiserl. Gesundh. -Amt. (1912) 40, 245. 8. Dozet N., Stanišić M., Bijeljac S.: Mljekarstvo (1977) 27, 79. BIOLOŠKI AKTIVNE TVARI U MLJEKARSKOJ PROIZVODNJI * Mr Ljerka KRŠEV, MP »DUKAT«, Zagreb Biološki ak t ivne tvari , koje se kor is te u ml jekarskoj proizvodnji možemo podijel i t i u dvije g rupe : ak t iva tore i inhibi tore . * Referat održan na XIX Naučnom sastanku mikrobiologa i epidemiologa Jueoslaviie u Puli od 13. do 18. VI 1977. godine. & 5 .^i--236 Mjekars tvo 27 (10) 1977. 

Komparativno određivanje refrakcije mliječnog seruma

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia