Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences.
Abstract
Ivan Gundulić se u predgovoru svoje prve tiskane knjige Pjesni pokorne kralja Davida odriče
ranih dramskih djela nazivajući ih porodom od tmine. Spominje deset naslova, a sačuvana su
samo četiri: Arijadna, Prozerpina ugrabljena od Plutona, Dijana i Armida. U ovome će se
radu najprije predstaviti hrvatska književnost sedamnaestog stoljeća, koja se pod utjecajem
protureformacije razvijala u Dubrovniku, ali i u ostalim dijelovima hrvatskih zemalja. Zatim
će se dati prikaz hrvatskoga baroknog kazališta, ponajprije dubrovačkog. Pozornost će se
usmjeriti na sačuvane Gundulićeve drame koje su kao prerade talijanskih predložaka izazvale
brojne polemike među povjesničarima. Gundulić je adaptacijom talijanske libretistike najavio
novu dramsku kulturu hrvatske književnosti sedamnaestog stoljeća