Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Education.
Abstract
Predmet je proučavanja ovog rada stručna praksa studenata razredne nastave u Hrvatskoj i Austriji. U radu se govori o stručno – pedagoškoj praksi studenata kao iznimno važnom aspektu učiteljskih studija tijekom koje studenti dolaze u kontakt sa svojim budućim zanimanjem. Daje se prikaz komparativnog pregleda stručno-pedagoške prakse studenata učiteljskih studija u Hrvatskoj (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku Sveučilišta J.J. Strossmayera i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Austriji (Kirchliche Pädagogische Hochschule der Diözese Graz-Seckau i Pädagogische Hochschule Kärnten, Viktor Frankl Hochschule Klagenfurt). U uvodnom razmatranju rada opisana će biti analizom sadržaja količina, trajanje i raspoređenost te sadržaj prakse. Nadalje, ovim se radom ulazi u problematiku ciljeva i očekivanih ishoda koji se uvelike razlikuju između Hrvatske i Austrije, ali i međusobno učiteljskih fakulteta Hrvatske. Analizom konkretnih primjera iz vlastitog iskustva stečenih tijekom studentskih razmjena, rad ističe kao glavne probleme nesistematičnost prakse i neupućenost u trenutnu situaciju odgojno-obrazovnih ustanova temeljnih za uspješno napredovanje budućih naraštaja. Navedeni su problemi argumentirano objašnjeni, potkrijepljeni literaturom, ali i mogućim rješenjima percipiranih iz dosadašnje prakse.The paper deals with the professional-pedagogical practice of students as an important element of teacher education study programmes in the course of which the students get to know their future profession. It will emphasize the differences between the professional-pedagogical practice organization between the faculties on which primary class teachers are taught. It gives a comparative overview of professional-pedagogical practice attended by the students of teacher education study programmes in Croatia (Faculty of Education in Osijek and Teacher Education Faculty in Zagreb) and Austria (Kirchliche Pädagogische Hochschule der Diözese Graz-Seckau i Pädagogische Hochschule Kärnten, Viktor Frankl Hochschule Klagenfurt). The contents of the study programmes have been analysed regarding the title and status of the subjects, the study year in which the professional-pedagogical practice is usually attended, their contents, outcomes and aims as well as duration. The results of the analysis of professional-pedagogical practice programmes show that the professional-pedagogical practice programmes are not in compliance with actual needs of the students and the school and that there is insufficient cooperation between the faculties and educational and teaching institutions
