Mate Hraste

Croatian

Hraste, Mate

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

na,pisao. Zato je vrlo neugodno kad pouča­vatelj pogriješi, a mnogo je neugodnije kad pogreška nije slučajna. U Politici od 29. 9. o. · g. u Sitnicama jezikoslovnim nepotpisani autor govori o upotrebi velikoga slova i uči da treba pisati Kosovo Polje, premda Pra-vopis određuje Kosovo polje. Autor doduše otvoreno ne ustaje protiv pravopisnih od-redbi o tom pitanju, on ih naoko i prihvaća, ali ih svojeglavo tumači: »Pravopis propisuje da se nazivi naselje-nih mesta uopšte pišu s početnim velikim slovom svake reči koja tJlazi u njihov sa-stav, razume se: sem predloga i veznika ako nisu na početku (kao Za Gorom i sl.), ali se ovde misli na sela, gradove, pokrajine, obla-sti, države, zemlje, kontinente. Prema tome treba pisati i Kosovo Polje, iako se prepo-ručuje Kosovo polje, jer odista Kosovo već nije polje, samo polje, nego je na njemu više naselja, sela s posebnim imenima. A na-seljeno je ne samo od juče, pa sad lako zapažamo kako ga naselja, fabrički dimjaci, stanovi iz dana u dan sve više prekrix.aju. A kad već školski priručnik preporučuje Grubišino Polje a veliki priručnik Dugo Po-lje s velikim slovom na početku obeju reči, :nema razloga za pisanje Kosovo polje.« Istina, pravopisne odredbe o velikom slovu nisu dale najbolja rješenja, katkada ni for-mulacije nisu najpreciznije, ali je ipak ja-sno da se velikim slovom pišu svi dijelovi višečlanoga naziva, osim veznika i prijed-loga, samo kad je posrijedi ime sela, grada, države i kontinenta.· To je toliko jasni je što postoje i t. 13a i 13b koje kažu da se u ostalim geografskim imenima velikim slovom piše samo prva riječ. U malom Pravopisu stoji da se velikim početnim slovom pišu nazivi »naseljenih mjesta uopće«, ali Ko-sovo polje ipak ne možemo smatrati nase-ljenim mjestom, jer mjesto tako širokog značenja ipak nema. Zato je autorovo tu-mačenje da treba pisati Kosovo Polje na-tegnuto, samovoljno. nema nikakva oprav-danja u pravopisnim pravilima Gotovo je nevjerojatno da onaj koji je preuzeo na se zadatak da tumači pravopis može u opravda-vanju svoga zahtjeva posegnuti za analogi-jama kao što su Grubišino Polje i Dugo Polje. Ta to su mjesta, a ne polja. Da bude i nestručnjacima jasno, u velikom Pravopisu uz Dugo Polje u zagradi stoji selo. Na Ko-sovu polju postoji mjesto Kosovo Polje i tu riječ polje treba pisati velikim početnim slo-vom, ali pisac to ne spominje. Na kraju još jedna usputna napomena. Ne smijemo biti protiv kritičkih osvrta na pra-vooisne odredbe, ali to treba činiti s razlo-zima, otvoreno, i ne u jezičnim poukama. Stjepan Babić. rv KONGRES SA VEZA SLA VISTičKIH DRUšT A V A SFRJ Od 24. do 28. svibnja 1963. održan je u Ohridu IV kongres Sayeza slavističkih dru-štava SFRJ. Kongresu je prisustvovalo preko 500 učesnika: profesora, d~cenata i asiste-nata sveučilišta i ostalih viših škola, naučnih suradnika i asistenata naučnih ustanova i profesora i nasitavnika gimnazija, raznovrs-nih srednjih i osnovnih škola. Najveći broj učesnika pripadao je srednjim i osnovnim školama. Rad se odvijao u dvije sekcije: u književnohis.torijskoj i lingvističkoj sekciji. U književnohistorijskoj sekciji bio je pred-viđen 41 referat, a u lingvističkoj 39. Svi se referati nisu održali jer neki referati nisu došli na kongres. Otvaranju kongresa prisustvovao je pred-sjednik Izvršnog vijeća Socijalističke Repu-blike Makedonije Aleksandar Grličkov mnogi drugi ugledni gosti iz zemlje i iz stra-nih zemalja. Ovaj se kongres održavao u po-vodu 1 100. godišnjice početka rada slaven-skih prosvjetitelja braće Ćirila i Metoda. Poradi toga su već za vrijeme otvaranja kongresa 24. svibnja pri je podne održana dva svečana referata: l. Djelo ćirila i Me-toda (V. Iljoški), 2. Početak slavenske knji-ževnosti (Kronologija postanka biografije ći­rila i Metoda) (D. Radojčić). Istoga dana po-slije podne održan je plenarni sastanak na kome su opet održani referati koji su u uskoj vezi s radom ćirila i Metoda: Odjek žitija ćirilovog u srpskoj književnosti (Đ. Trifunović), ćiril i Metod u slovenskoj kuji-27 ževnosti (M. Boršnik), Brižinski spomemc1 (F. Tomšič) i II Brižinski spomenik kao književnopovijesni problem (J. Pogačnik). Od 25. do 28. čitali su se referati u sekci-jama. U književnohistorijskoj sekciji pr-voga dana održana su 4 referata pod istim naslovom i s istom tematikom: Današnja naša književnost i današnja naša stvarnost (D. Mitrev, M. Bošković, M. Đurčinov i A. Stefanović). Te referate primio je s odobra-vanjem samo jedan dio prisutnih kongre-sista dok se drugi dio nije složio sa stavom referenata, osobito se nije složio sa stavom D. Mitreva i M. Boškovića koji su htjeli da suvremena književnost bude dirigirana. Dva nejednaka g-ledanja na našu književnost isooljavala su se ponešto i kasnije u nekim referatima. Suprotnosti su se ponavljale 'sve do kraja kongresa osobito zbog netolerantnog stava koji je inaugurirala jedna grupa uče­snika na čelu s predsjednikom D. Mitrevom. U ostalim referatima iz književnosti ras· pravljalo se o problematici pretežno iz raz-doblja novijih jugoslavenskih književnosti, ali i iz starijega vremena. Dana 26. svibnja održano je sedam referata o odnosima ruskih i poljskih književnika i jugoslavenskih, ve-ćinom u 19. stoljeću. U lingvističkoj sekciji čitani su referati iz fonetike, sintakse, antroponimije, toponimije, leksi.kografije i dijalektologije jugoslaven-skih jezika. Učesnici lingvističke sekcije za-držali su se u diskusiji najduže na referatu Dorda Rašovića »0 nejednakom tumačenju i primjeni Novosadskih zaključaka«. Radilo se najviše o slobodi ekavske ili ijekavske zamjene glasa »jat«. Nakon duže diskusije, u kojoj je sudjelovalo više istaknutih struč~ ujaka iz svih naših naučnih centara, prevla-dalo je mišljenje da je u tome potrebna obazrivost i razumijevanje. Dobro je ipak da nastavnici svih predmeta, a osobito hr-vatskosrpskog jezika poštuju sredinu u kojoj služe i da se barem u školi prilagode onom refleksu glasa »jat« koji je uobičajen u toj sredini. Dana 27. i 28. svibnja pri_je podne čitani su u jednoj i drugoj sekciji referati Đ prak-tičnoj primjeni jezika i književnosti u ško-lama II stupnja. Za te referate vladao je 28 velik interes Jer nastavnici srednjih škola nisu načistu kako će predavati jezik, a oso-bito književnost i dovesti svoj rad u sklad > nastavnim programima koji su u svako.i republici drukčiji. Kongres je svakako pomogao unapređiva­nje nauke o jugoslavenskim jezicima i knji-ževnostima, ali bi bilo više koristi da se čitalo samo nekoliko referata koji su obra-đivali zajedničku i širu problematiku. Bilo je teško od 9 do 12 sati saslušati od 6 do 9 referata i nakon toga diskusiju o njima. To bi bilo lakše podnijeti da su svakoga dana prije podne bila 3-4 referata i isto toliko poslije podne. Osobito je upalo u oči da je bilo mnogo referata koji su pod različitim naslovima raspravljali o problematici pro-učavanja jugoslavenskih književnosti i jezi-ka u srednjoj školi s naročitim obzirnm na nastavne programe u pojedinim republika-ma. Toj problematici bilo je namijenjeno :25 referata. Mogla su biti samo 4, po dva iz jezika i književnosti ili zajedno i.z jezika i književnosti. Sve ostalo što se odnosi na pojedine republike moglo se iznijeti u disku-siji. Svakako su i referati i diskusija o izu-čavanju jezika i književnosti bili od velike koristi jer je na kongresu bilo blizu 80°/o učesnika iz srednjih i osnovnih škola. Njih je zanimala i strogo naučna problematika, književna i jezična. ali najviše ona koja im je danas najbliža. Na ovome mjestu potrebno je napraviti jednu primjedbu na adresu drugova iz Slo-venije. Katedra za slovenski jezik i književ-nost najavila je više referata, ali nije ni-jedan održan jer aktivni nastavnici na tim katedrama nisu se uopće pojavili u Ohridu. čak ni na plenarnom sastanku nije održan referat o Ćirilu i Metodu u slovenskoj knji-ževnosti jer se referent nije pojavio. Bez obzira na razlog, to se u buduće ne smije dogoditi jer se na tim kongresim~ najviše očekuje od predstavnika katedara jezika i književnosti na svim fakultetima u zemlji. Oni su dužni pomoći nastavnicima srednjih i osnovnih škola barem u pročišćavanju na-učne problematike, .ako ne u metodskom pri-laž,enju toj problematici. M. Hraste PETI MEĐUNARODNI KONGRES SLAVISTA U SOFI.JI Od 17. do 23. rujna 1963. održan je u Sofiji V međunarodni kongres slavista iz čitavog svijeta. I iz Jugoslavije sudjelovalo je na tom kongresu šezdesetak slavista; bik su zastupane sve naše republike, te je iz SR Hrvatske na kongresu pročitano 15 re-ferata od 15 delegiranih učesnika. Novost je Petoga kongresa slavista u tome što su uz slaviste u manjem broju prisustvovali i povjesničari. i to oni koji proučavaju povi-jest slavenskih naroda. Kongres je među ostalim imao i zadatak da obilježi i svečano proslavi 1100. godiš-njicu djelatnosti slavenskih prosvjetitelja Nije mi zadatak da prikazujem ovdje rad čitavoga kongresa, nego samo prinos hrvat-skih slavista. Ostalo će biti prikazano na drugim mjestima. Referate s jezičnom tematikom podnijeli su prof. Mate Hraste, prof. Dalibor Brozović, docent Stjepan Babić, asistent Antica Nazor i prof. Ljudevit Jonke. Teme su tih refe-rata bile ove: M. Hraste: Prinosi poznavanju hrvatsko-srpskog jezika J. Križanića Lj. ]onke: Češki jezični elementi u hrvat-skosrpskom književnom jeziku D. Brozović: O usporednom i tipološkom proučavanju slavenskih jezika i dijalekata o problemu njihova kvalificiranja S. Babić: O odnosu samoglasnika u staro-ćirila i Metodija. Stoga je 19. rujna održano slavenskom hrvatskosrpskom književnom plenarno zasjedanje na kojem sn pročitali s, oje referate o značenju ćirila i Metodi ja prof. Emil Georgijev (ćiril i Metodije n borbi i razvitku srednjovjekovne Evrope). prof. Josef Kurz (Znač.enje djelatnosti sla-venskih apostola ćirila i Metodija u povi-jesti slavenske kulture), prof. Andrej Mraz (ćirilometodijski odjeci n literaturi bratskih naroda) i prof. Riccardo Picchio (Jedinstvena norma i »redakcije« u crkvenosla~enskom). Svakako je propust što i jugoslavenski sla-visti nisu predali referat s takvom tema-tikom. Organizatorima valja odati priznanje da je Kongres bio dobro organiziran i da se odvijao potpuno prema planu. Bilo je to stjecište oko 1500 slavista iz najraznoličnijih krajeva svijeta. šteta je što su jugoslavenski referati bili razgrabljeni već prvoga dana kongresa, tako da ih mnogi delegati kasnije nisu mogli dobiti. A svakako je nedostatak što su se knjige jugoslavenskih slavista na izložbi pojavile u znatno manjem broju ne-go što su bile poslane. jeziku A. Nazor: Jezični kriteriji pri određivanju donje granice crkvenoslavenskog .jezika u hrvatskoglagolj1skim tekstovima. S književnom su tematikom nastupili prof. J osip Badalić, prof. Ivo Frangeš, prof. Fra-njo Švelec, prof. Aleksandar Flaker, doc. Tvrtko čubelić, doc. Nikola Ivanišin, dr Maja Stulli-Bošković, dr Marin Franičević i asist. Malik Mulić. Njihove su teme bile ove: ]. Badalić: Juraj Križanić ---, preteča Iva-na T. Pošoškova I. Frangeš: Stil Matoševe proze F. švelec: Prilog proučavanju originalnih crta hrvatske renesansne književnosti A. Flaker: »Nepoznat Netko« (O jednoj analognoj pojavi u ruskoj i hrvatskoj knji-ževnosti 20. stoljeća) T. čubelić: Suvremeno stanje jugoslaven-skog narodnog stvaralaštva N. Jvanišin: Lik ruskog voji;ika u hrvat-skoj lirici 29 

IV kongres Saveza slavističkih društava SFRJ

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia