J. Bašić

R. Bujanović-Pastuović

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

rI:tiiiiiiIIii.i!IPOVEZANOST EFIKASNOSTI RESOCIJALIZACIJEI ZAVODSKOG TRETMANA MATOTJETNIKAS POREMECAJIMA U PONASANJUU SR HRTATSKOJ"Bujanovi6-Pastuavi6 R.lBa5i6 J.Fakultet za defektologijuSveudili6ta u ZagrebuUDK: 343,81Originilni znanstveni radSaEetakOoaj rail je sastauni d,io projekta koji je realiziran u oletsiru istra2itsanjaoProojera uspjeinosti zapodskog tretnlana maloljetnika na podruiju SR Hroatske,,,iiji je nosilac Fakultet za defektologiju Sueutili\ta u Zagrebu.Na uzorku od 628 ispitanika koji su u orernenu od, 1. 1. 1972. do 31. 12. 1975.bil,i otpuEteni iz odgojnih zaooila i oilgoino-obrazoonih ilomooa SR Hrr:atske, iz-or\eno je ispitiuanie posebno konstruiranirn upitnicima. Za ooaj rad znaEajni supodaci dobiueni upitnikom Varijable tretrnana (VT) i upitnikom Varijable efiko-snosti (VE). SadrZaii upitnika VT stsod,e se na karakteristilce tretnana, kao ito su:Skolotsanje, utsieti odgojnog rada, sloboilno orijerne, kontakti s rod,iteljfuna i slu1-bom socijalne zaitite. Upitnikom VE pokrhtena su slijed,eda pod,ruEia postpenalnogperioda: ikoloaanje ili zaposlenie, oilnos malolietnika ftrem,o porodici, oilnos premaolastitom i,zgleilu, sloboilno orijerne, prekr1ajna i ilelinkuentna aktionost, ftercep-cija tretmana te uzroka posttretnanskog pona\ania. Dobioeni. poilaci obradeni supo progra,rnu COCAIN (mod,ifikaciia Hotellingooa modela kanonidke analize) uSueuiili\nom raiunskom centru.Kako je osnot:ni cili raila bio usmieren na analizu, pottezanosti zauodskogtretntana i stupnja socijalne integracije malolietnika u posttretmanskorn perioilu,uz pretpostaxku ila zauoilski, tretrnan znaEajno priilonosi postpenalnoj integraciji,premda se rnora usturcliti da on nije osnouni, i iedi,ni faktor uspieEne ili rnanjeuspjeEne integracije, pri(lo se realizaciii tog c;rlja.U preiluiilenirn prostorinla (VT i VE) na ispitanom uzorku malolietnika kano-ni,ikom analizom dobiuena su iloa kanonidka faktora iijim se integracijama ilolazido zakljudaka o 'Dezdrna izmeilu tretntana i sociialne integracije maloljetnika. Ana-li,za proog par akanonitkih faktora dozooljatsa zakljuEak da, generalno uzetsEi., stsekarokteristike tretmana kroz koie prolaze malolietnici, a oriientirane su k obiek-tiono poooljnijem statusu (Skolotsaniem, oclgoinim rad'orn, Dezarna s roiliteliima i') Ovaj rad ,e dio spomenutog projekta Fakulteta za defektologilu Sveueilista u Zagrebu. Pored osnovnogcilid citirarog u naslovu prolekta, postavljeno je i nekoliko parcijalnih. Ovai rad je namijenjen iednomod njih - analizi povezanosti razliditih razina socijalne integracije s karakteristikama tretmana.145DUJANOVIC-PASTUOVIC R. i sur. Povezanost efikasnosti ... Defektologija, Vol. 18 (1982), 1-2, 145-151centrima za socijalni rad) prid.onose uspjeini.jenr integriranju n socijalni prNtornakon tretmdna, Analiza drurgog para kanoniikih faktora upu(uje na pretpostavkuila je za uspieinost integracii euposttretrnanskorn raziloblju gotoDo podiednakoDaZna situacija rnalolietnika s kojom starta u tretntan kao i sarn tretnxan. U otsornslutaiu radi se o tretmanu koji nije ilouoljno primjeran. populaciii rnalolietnikasa specifidnim teikotama, pd je i njihotsa socijalna inte$acija na,kon tretrnanaznatno loli.ja nego u slutaju proog para kanonitkih taktora. Boljem razja\njaua-nju ueza tretrnana i efikasnosti oilgoia i predodgoja prornatranog kroz soci.jalnuintegraciju nakon tretrnana lnogrl pridoni,jeti, dalinia izuiaoanja tih prostora uzobatsezno onaliziranje i drugih. iinilaca uspje|ne ili manje uspje|ne integracije.1. UVODPenalni sistemi obidno se prouda-vaju s razli6itih filozofijskih, psiholo-gijskih, pedagogijskih i sociologijskihkoncepcija. Najde5ce su se ta prouda-grafskim podacima ili u naj rdg rdgovvanja temeljnla na spekulativnim pro-cedurama, katkada potkrepljenim slabosistematiziranim faktografskim podaci-ma ili, u najboljem sludaju, analitidkimstudijama. Stoga se reforme i kreaci-je penalnih sistema uglavnom ne za-snivaju na realnim procjenama njihovadoprinosa resocijalizaciji pojedinaca.Naime, i kada su koncipinani naprihvatljivim teoretski,m postavkama,ostaje otvoreno pitanje da li i kakose one primjenjuju u praksi institucijaza resocijalizaciju i s kojim efektima.Da bi se na to moglo odgovoriti, ne-ophodna su empirijska istraZivanja kon-cipirana tako da pruZaju Sto realnijuevaluciju konkretnog tretmana.Medutim, svojedobno su preovlada-vala skeptidna i kritidna miSljenja omogu6nosti uturtlivanja kauzalne vezeizmedu tretmana i kasnijeg pona5anja.No, kako se sve uspje5nije rje5avajupitanja operacionalizacije tretmana, kri-terija procjene njegove uspje5nosti imogu6nosti eksterniranja utjecaja os-talih dinilaca postpenalne socijalne in-tegracije, danas se takvim katamne-stidkim istraZivanjima ne odribe vri-jednost.146Promatranjem realnih karakteristi-ka tretmana kroz prizmu karakteristikapostpenalnog pona5anja mogu6e je(pod odredenim uvjetima) suditi oopravdanosti egzistencije u tretmanusvake od tih karakteristika. Analizira-nje tih veza moZe pruZiti elemente zaunapretlivanje, odnosno modifikacijutretmana.Stoga je u okviru istraZivanja ,,Pro-vjera uspje5nosti zavodskog tretmanamaloljetnika na podrudju SR Hrvatske"posebna pozornost posve6ena analizi-ranju samih tih relacija, kako bi seuWrdilo postoje li i kakve su. Naime,ovo je istraZivanje bilo usmjereno naistraZivanje fenomenologije postpenal-nog socijalnog pona5anja s pretpostav-kom da je i tretman nuZno .morao ima-ti odretleni utjecaj na takvo pona5a-nje. Bilo je stoga od posebnog intere-sa ispitati te veze, iako postpenalnasocijalna integracija maloljetnika ovilio tirtualnom i dinamidkom sklopu vi5edinilaca.Proudavanje odnosa dimenzija za-vodskog tretmana i resocijalizacijemaloljetnika vrijedno je paZnje ne sa-mo iz teoretskih nego i praktidnih raz-loga. Ne moZe se, naime, uspje5nointervenirati niti u njegovo provoilenjebez poznavanja elemenata koji ukazu-ju na egzistenciju i stupanj udinka po-jedinih tretmanskih varijabli na soci-jalnu integraciju.BUJANOVIC-PASTUOVIc R. i sur. Povezanost efikasnosti Defehofosija, Vol. 18 (1982), 't-2, 145-151Ovo proudavanje, kao uostalom nimnoga druga, nije moglo dati odgovo-re na sva relevanna pitanja. Nai,me,iako vrlo iscrpno, ni ovo istraZivanjenije moglo obuhvatiti sve relevantnekarakteristike zavodskog tretmana, bilozbog toga sto u tom pogledu nemaujedna6enosti medu ispitivanim insti-tucijama, bilo jer se o njima uopde nevodeevidencije. lpak, analiza poveza-nosti oba skupa zahva6enih karakteri-stika ukazuje na neke relacije od zna-dajnog praktidnog interesa u programi-ranju tretmana. Takoder otvara nekepretpostavke koje 6e tek trebati pro-vjeriti.2. GILJ, HIPOTEZE I METODE RADAlako se na zavodski tretman (gle-daju6i na njegove objektivne uvjetekao i osnovne principe rada) ne gledakao na osnovni cinilac pona5anja uposttretmanskom razdoblju, ipak semora usWrditi da je nuZno pristupitijednom takvom ispitivanju, narodito utrenutku tzv. krize zavodskog tretma-na. Naime, da li situacije (objektivnei subjektivne) u kojima se nalazi za-vodski tretman u SR Hrvatskoj za ma-loljetnike i nadin na koji on radi pri-donose udovoljnoj mjeri socijalnoj in-tegraciji maloljetnika u posttretman-skom periodu. Cilj ovog rada usmje-ren je stoga na analiziranje povezano-sti karakteristika zavodskog tretmanai stupnja socijalne integracije malo-ljetnika u posttretmanskom periodu.Osnovna hipoteza postavljena je snamjerom da se ukaZe na veze izme-tlu varijabli zavodskog tretmana ivarijabli efikasnosti resocijalizacije.Pretpostavlja se da karakteristike za-vodskog tretmana imaju znadajniji do-prinos posttretmanskoj integraciji, teda je tretman za koji se moZe re6i daje uspje5niji {iz niza razloga) povezani s boljom adekvatnom socijalnom in-tegracijom maloljetnika, odnosno obr-nuto.Uzorak ispitanika sadinjavaju ma-loljetnici s poreme6ajima u pona5anjuobaju spolova (860rb, 140lol koji su na-kon boravka u bilo kojem od odgoj-nih zavoda i od domova za preodgoju SRH bili otpu5teni u vremenu od 1.1. 1972. do 31. 12. 1975. Na taj nadindoSlo se do uzorka od 628 ispitanikaza koje je bilo mogude dobiti podatkenavedene u upitnicimat) koji su kon-struirani za ispitivanje.Sve varijable koje se koriste zaovaj rad uzete su iz uPitnika VP) iVEr. U upitniku VT zastupljena supodrudja: Skolovanje maloljetnika, uv-jeti odgojnog rada u odgojnim grupa-ma (broj, kadrovi i sl.), slobodno vri-jeme, kontakti s roditeljima i socijal-nim radnicima za vrijeme tretmana.Varijable efikasnosti su ne6to ve6e,ito se i moglo odekivati, a pokrivajupodrudja: Skolovanje ili zaposlenje,odnos malolejtnika prema porodici,odnos prema vlastitom izgledu, nadini sadrZaj slobodnog vremena, prekr-Sajna i delinkventna aktivnost, pripad-nost devijantnim grupama, percepcijitretmana odnosno uzroka posttret-manskog pona5anja te pomod inter-vencija centra za socijalni rad.Podaci dobiveni navedenim upitni-cima obratleni su u SveudiliSnom ra-dunskom centru po programu COCAINkoji predstavlja modifikacijuc) Hotel-lingova modela kanoni6ke analize. Ka-1) Autori upitnika (,|9?9) Kovaeevid, Dobren16, Mejovsek, Poldrugad, Bujanovid-Pastuovid, Uzelac, BaSii.2) Varijable tretmana sadrie 32 itema.3l Varijable efikasnosti sadrze 54 itama.4) Momirovic i dr. 1979.147BUJANOVIC-PASTUOVI0 R. i sur. Povezanost efikasnosti Defektolosiia, Vol. 1e (1982), 1-2. 145-151noni6ke relacije izvedene su izmecluskupova varijabli efikasnosti (l skup)i varijabli tretmana (ll skup) u svrhuispitivanja povezanosti zavodskog tret'mana i efikasnosti odgoja - Preod-goja.3. REZULTATI I DISKUSIJAKanonidkom korelacionom anali-zom utvrdeni su u ovom radu odnosiskupa varijabli tretmana i varijabliefikasnosti odgoja i preodgoja malo-ljetnih delinkvenata. Ovom analizomdobivena su dva znadaina kanonidkafaktora odgovorna za relacije varijab-li tretmana i varijabli socijalne inte'gracije maloljetnika.Tablica 1zajedni6ka koeficijent proba-varijanca korelacije bilitetTablica 2Korelacije prvog kanonickog fakto-ra u prostoru varijabli tretmana i pr'vog kanonidkog faktora u prostoru va-rijabli efikasnosti resocijalizacije iz'nosi .61. Korelacija drugog kanoni6-kog faktora prostora varijabli tretma-na i drugog kanonidkog faktora pro-stora varijabli efikasnosti resocijaliza-cije iznosi .54. Visina koeficijenatakorelacije upu6uju na to, kako je i uuvodu spomenuto, da je samo jedandio prostora varijabli tretmana prido'nio uspjeSnosti odgoja i preodgoja(370[, odnosno 290/e zajednidke vari-jance).Analiziraju6i najve6e projekcije(od ukupno 24 znalajne) na Prvi ka-nonicki faktor u prostoru tretmanauodava se prisustvo varijabli koje oz'nadavaju: manji broj maloljetnika uodgojnoj grupi, nemijenjanje odgojnegrupe, nastavnike kao odgajatelje, izu-davanje zanimanja u skladu s profe-sionalnim usmjerenjem u povoljnijim.00.00.61.54.37.29Kanonidki faktori u prostoru varijabli tretmanaOSNSKONASPROPOSRAZPONRAZDOPNASPROSTOOPREMAPROFUSZANIMAOBRAZOMIJKANPROUVJNASTOPPOSTIGODGRU148PROSBRMIJGRURAZLOGMIJODGBROJODSTRUOBSTRUKUKOLGODODGRSREPOSRODOBKONTUCKONTKONTCEVr-7Yz-7.65 .27.52 .13.45 .08.07 .21.18 .25.15 -.05.44 -.06-.09 .10-.00 -.26.30 .19.49 .36.14 .12.05 .16-.11 .32-.29 .05.07.09.34.21.12.12-.03.28.50-.33-.38-.45-.44-.32.27-.26-.20-.57-.26-.32-.39-.28.48.05.51.30.20.23.21.40BUJANOVTC.PASTUOVIC R i sur. Povezanost efikasnosti . . . Defektologiia, Vol' 18 (1982)' 1-2' 145-151trIrliiiprostornim uvjetima i s boljom na'stavnom opremom, te kontakte s Po-rodicom kroz uzaiamno posjedivanjeroditelja i maloljetnika. S ne5to ni'Zim zna6ajnim projekcijama ovom fak-toru pridonose: zavrSavanje osnovne5kole, ukljudivanje u ll stupanj obra'zovanja, te udestalost kontakata s ro-diteljima za vrijeme tretmana.U prostoru Prvog kanonidkog fak'tora (tablica 3) koji definiraju ukupno34 varijable efikasnosti kao indikatorsocijalne integracije u postpenalnomperiodu najve6e ortogonalne projekci-je ukazuju na: odsusWo recidivizma(nema krividnih djela, nema prekrSaja'nema poziva organa gonjenja), redo-vito pohatlanje Skole odnosno posla(neprekidanje), zadovoljswo ispitani'ka sa Skolom odnosno s Poslom, za'dovoljstvo drugih osoba s njegovimSkolovanjem odnosno Poslom, zado-voljstvo ispitanika s boravkom u insti-tuciji, uredna vanj5tina'lako je Povezanost Prvog Para ka-nonidkih faktora osrednja, vjerojatnonije niti najvaZnija determinantauspjeSnosti resocijalizacije, ipak semoZe reci da pod pretpostavkom osta'lih pribliZno jednakih karakteristika iuvjeta (sociodemografskih i osobinalidnosti) citirane karakteristike tret'mana pridonose uspje5nom integrira-Tablica 3Kanonidki faktori u prostoru varijabli efikasnosti resocijalizacijeADRESAREDPOHUSPJEHMIJMJEPREKIDZADOVOZADRUSTRUCIPONASAREDOVIUSSKOLMJESSKPREKSKZADOSKZADPRISDOJAMODNOISPOMOCBRIGAPOMPOSIZGLEDIZPRIPIONIR.35 -.11.13 -.59.20 -.62.22 -.49.19 -.52.03 -.58.02 -.50.25 -.52.26 -.39.34 -.24.23 -.36.28 -.33.38 -.28.30 -34.29 -.21.25 .11.14 -.27.11 -.09.15 -.04.14 -.08.35 -.26.28 -.18-.03 -.10SKJKULUMSPORTSLOVRIKRIDEPROTEKKRIMAKVRSTAPREKRSPRIPREPOZIVSKITPROSJAHAZARDPODVODBESPOSVERBAGFIZAGTAPKARDEVIJAUTJECAUPUCENISPITA.01 -.15-.18 -.03-.06 -.14.14 -.25.38 -11.34 -.10-.19 -.29.26 -.09.33 .12.40 .12.46 .02.12 -.31-.10 -.02.02 -:t2.11 -.11.02 -.27.04 -.08.02 -j1-.03 -.13-.19 -.30.04 -.1'l-.06 -.36.37 -.14149BUJANOVfC-PASTUOVIC R. i sur. Povezanost efikasnosti... Defekrolooija, Vol. .tB O}B2J, 1_2, 145_151nju u mikro i makro socijalnu sredinu(Skole, zaposlenje, porodica).Drugi par kanonidkih faktora (tab-lice 2 i 3J u jednom i u drugom pro-matranom prostoru def inirani suuglavnom istovrsnim elementimatret-mana te obiljeZjima socijalne integra-cije, kao i kod prvog para kanonidkihfaktora, ali je ve6ina projekcija nega-tivnog predznaka. To se uglavnom od-nosi na brojne karakteristike Skolova-nja i zaposlenja. Prostor varijabli tret-mana ukazuje na: zavrSavanje samoniZih razreda osnovne Skole, odsustvoprofesionalnog usmjerenja, neobuhva-cenost drugim stupnjem obrazovanja,odnosno nezavrSavanje tog stupnja ob-razovanja. Znatajno je da se uz isteorganizirane uvjete odgojnog rada, ko-ji su definirali i prvi kanoni6ki faktoru prostoru tretmana, pojavljuje po-manjkanje utjecaja na moljetnika sti-mulativnim sredstvima odgojnog ra-da, jer ih uopie nije bilo ili su bilanegativna.Najvede ortogonalne projekcije nadrugi kanonidki faktor u prostoru efi-kasnosti resocijalizacije odnosi se na:neredovitost Skolovanja, prekidanjaSkolovanja, mijenjanje zaposlenja, ne-zadovoljstvo s poslom samog ispita-nika kao i njegove okoline s nji,me.Ovome se pridruZuje i prekr5ajno,asocijalno te delinkventno pona5anjeispitanika. Prekidanje odnosa, odno-sno loSi odnosi s vlastitom porodicomjoS jedan su od pokazatelja lo5e so-cijalne integracije ispitanika u post-tretmanskom periodu.Korelacija drugog para kanonickihfaktora ne5to je niZa od korelacije pr-vog para, ali je joS uvijek osrednja,Sto upucuje na znadajne veze pro-matranih prostora. Medutim, drugi ka-nonidki faktor u prostoru varijabli150tretmana, gledan kroz prizmu uspje5-nosti resocijalizacije, treba interpre-tirati s velikim oprezom, jer je te5korazluditi da li mu pridonose utjecajiiz tretmana ili situacije maloljetnika skojima oni ulaze u tretman (naroditorazlike izmealu kronolo5ke i obrazov-ne dobi, teZina poreme6aja u pona-Sanju i slidno). Takvom razmisljanjupridonosi i definranje prvog para ka-nonidkih faktora, te je moguce pret-postaviti da je za uspje5nost integra-cije vi5e odgovorna situacija s kojommaloljetnik starta u tretman nego ka-rakteristike odgojnog rada u procesuzavodskog tretmana.To potvrduju i znadajne projekcijeistog predznaka pojedinih organizacio-nih karakteristika odgojnog rada naprvi i drugi faktor u prostoru tretma-na. Jedinu razliku nalazimo u odnosuna egzistenciju tretmanske varijable- odgojna sredstva, koja izostaju ilise upotrebljavaju samo negativni sti-mulansi. MoZe se pretpostaviti daprovodeni tretman nije diferenciranodnosno nije se u dovoljnoj mjeri za-snivao na principu individualizacije,te je izostala primjena adekvatnih od-gojnih sredstava ili, Sto je joS gore,primjenjivala su se neadekvatna od-gojna sredsWa.4. UMJESTO ZAKUUEKASve navedeno upuiuje na to da za-vodski tretman u ispitanom periodunije bio organiziran tako da pruZi ade-kvatan odgoj i predodgoj maloljetnici-ma s teZim poreme6ajima u pona5a-nju, a to se moralo odraziti i na nji-IrrIIhrttltiIiIitIiIitiiiiiIItIt:IIt'Ettlt.BUJANOVIC-PASTUOV|C R. i sur. Povezanost efikasnosti ... Defektologija, Vol. '18 (1982), 1-2, 145-151hovo kasnije integriranje u mikro imakro socijalnu sredinu.Rasvjetljavaniu veza izmedu za'vodskog tretmana i uspje5nosti odgo-ja i preodgoja, kao i eventualno ovak-voj interpretaciji tih relacija, vjero-vatno 6e vi5e pridonijeti analiziranjei drugih prostora ispitivanih u ovomistraZivanju (struktura socijalnog po-lja, osobine lidnosti maloljetnika).THE RELATIONSHIP BETWEEN SUCCESS OF RESOC/ALIZATION ANDINS?I?U?IONAL TREATMENT OT MINORS WITH BEHAVIOUR DISORDERSIN THE SOCIALIS? REPUBLIC OF CROATIASummarAIn a sample of 628 subiects d,ischarged trcm, institutions lor residential treat-ment of shitdren and .Aouth usith, behatsiour problerns and institutions for resiil'enti-al treatment of juoenile ilelinquents iluring the period lrom January lst 1972 ti,l'lDecetnbar, St*\iSZS, tke speciall,A constructed <luestionnaites u)ere applied. Theresults obtaineitr bA the VT questionnaixe (tueatrnent uariables) anil bA the VEquestionnaire (success of resocialization) are analAsed in this paper. The VT que-stionnai:re corzsists ol i,tems d,escribing ditferent characteristics ol the treatment asfor erample: education, recreational and leisure actioities, contacts with parentsand social roelfare centres. The VE questionnaire consists of the items on the fol-louing characteristics of the post-penol period: education or employrnent, telotion-ships betueen the subjects ond thei,r farnilies, self -image, tecreational anil leisureactloities, oflences and delinquent actiui,ty, petception of the treatment, and sam-ples oI post-treatment behatsiour. The program COCAIN (tke moditied Hotteling'smodel of canonical correlation) was used, for ilata analgsis.Tke canonical conelation analgsis Aielded troo signiticant canonical factots.The first pair of eanonical factors permits the conclusion that, generally, all cha-racteristics o! the treatment uthich are orienteil to the obiectiuelg more positioestatus (eilucition, contacts uith parents anitr social toelfare centres) contribute tothe rnore succesilul integration into societg after the treatrnent. The analAsis oIthe second pair of canoni,cal lactors mokes us suppose that the success of inte-grotion in the postpenal perioil, depends nearly as much on thg situation in uskichihe minor linai hirnself after the treatm,ent as the fieatment itself . The treatrnentin this cose has eoidentlA not; been appropriate for the population of minors withspeci,fic diffianlties, anil therefore their social integrati,on after the treatment ismuch uorse than it is for those ilescribed, bU the fixst pair of canonical factors'Tltis stud,a is a part of the proiect: oEoaluotion of elticaca of institutionaltreatnxent of juoenite ilelinquents in the Socialist Republic of Croatiau, conilucte-ilbU the lnsiiiute ol DefectilogA at the Depofirnent of Defectolory in Zagreb.151

Povezanost efikasnosti resocijalizacije i zavodskog tretmana maloljetnika s poremećajima u ponašanju u SR Hrvatskoj

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia