Čezmejne dnevne delovne migracije iz Slovenije v Avstrijo in Italijo

Abstract

Članak proučava uzroke, tokove i posljedice prekograničnih dnevnih radnih migracija iz Slovenije u Austriju i Italiju. Ta vrsta migracije stanovništva spada u najvažnije oblike prekogranične suradnje. Različiti oblici sezonskih radova imaju jaku tradiciju na slovenskom prostoru, osobito u zaleđu većih gradova. Prema rezultatima terenskog istraživanja 2000. i 2001. godine (usmjerenim intervjuima osoblja na graničnim prijelazima, anketiranjem dnevnih radnih migranata, strukturnom analizom graničnih područja na objema stranama granice), preko graničnih prijelaza dnevno prolazi oko 8.000 (57%) osoba u Italiju i preko 6.000 (oko 43%) u Austriju. Ukupno je to više od 14.000 migranata kojima je glavni motiv rad u pograničnom području susjednih država. Njima se pridružuje i preko 2.500 hrvatskih građana, koji također prelaze slovensko-talijansku i slovensko-austrijsku granicu radi rada. Najfrekventniji granični prijelazi su Šentilj, Gornja Radgona, tunel Karavanke, Miren, Fernetiči, Kozina i Škofije. Ujesen i proljeće taj broj značajno raste zbog sezonskih radova. Dnevni radni migranti zapošljavaju se legalno i ilegalno u različitim djelatnostima, primjerice u agrarnom sektoru, turizmu, kao ispomoć u privatnom sektoru i obiteljima, a znatno manje u industriji i proizvodnim djelatnostima. Uspoređivanje rezultata terenskog rada iz 2000. i 2001. evidentno pokazuje povećanje broja obrazovanih ljudi i stručnjaka te proširenje raspona radnih mjesta na kojima se dnevni migranti zapošljavaju. Prekogranične dnevne radne migracije imaju značajne socijalnoekonomske, prostorne, etničkokulturne i demografske posljedice. Posebno su važne jer potiču ostale oblike prekogranične suradnje.The paper deals with reasons, flows and consequences of daily crossborder commuting from Slovenia across “Schengen” border towards Austria and Italy. This form of international migration counts to important phenomenon in borderlands. In Slovenia, migration of working force has a long tradition, especially in surroundings of bigger urban centres. Following the results of field research work, done in years 2000 and 2001 (interviews with custom service and border police; questionnaires among crossborder commuters; structural analysis of borderland of both sides of the border), more than 14,000 Slovenians (among them approximately 8000 or 57% in Italy and 6000 or 43% in Austria) and 2500 Croatian citizens cross the Slovenian-Italian and Slovenian-Austrian border because of work. The most frequent border crossings are Gornja Radgona, Šentilj (both towards Graz and south Styria), Karavanke-tunnel (towards south Carinthia), Miren (local border crossing towards Gorizia and surrounding), Fernetiči, Škofije and Kozina (towards Triest in Italy). During spring and autumn the number is much higher because of season-workers. Daily crossborder commuters take different works in households, farms, but they can also be found among better-paid agents, business-makers and technical intelligentsia. According to the comparison of results in 2000 and 2001, the percent of higheducated specialists and agents increased evidently. Daily crossborder commution has important socioeconomic, spatial, demographic and ethno-cultural effects on borderland on both sides of the border. After some years, crossboder commuters collect many experiences from both sides of the border. In this way those people have better chances for intensification of further crossborder cooperation.Prispevek obravnava vzroke, tokove in posledice čezmejnih dnevnih delovnih migracij iz Slovenije v Italijo in Avstrijo. Ta oblika selitev prebivalstva šteje med pomembne oblike čezmejnega sodelovanja. V slovenskem prostoru imajo z različnimi oblikami sezonski del že staro tradicijo, posebej v zaledju večjih mestnih središč. Po rezultatih terenske raziskave iz leta 2000 in 2001 (usmerjeni intervjuji carinikov in policistov na mejnih prehodih, anketiranje dnevnih migrantov, strukturno analizo obmejnih območij na obeh straneh meje) se dnevno bolj ali manj stalno prevaža iz Slovenije v Italijo skoraj 8.000 oseb (57%) in v Avstriji okrog 6.000 (43%) slovenskih državljanov; skupaj torej okrog 14.000. Prek slovenskih mejnih prehodov dnevno potuje na delo in nazaj še vsaj 2500 hrvaških državljanov. Najbolj frekventni prehodi so Šentilj, Gornja Radgona, predor Karavanke, Miren, Fernetiči, Kozina in Škofije. Jeseni in pomladi se precej poveča število prehodov sezonskih delavcev. Dnevni migranti opravljajo različna dela v kmetijstvu, gospodinjstvih, pa tudi v industriji in nekaterih drugih dejavnostih. Primerjava med leti 2000 in 2001 kaže na naraščanje pretoka strokovnjakov v obe smeri ter razširitev ponudbe del. Čezmejne dnevne delovne migracije imajo pomembne socijalnoekonomske, demografske, prostorske, etnične in kulturne učinke na obeh straneh meje. Čezmejne dnevne delovne migracije praviloma pospešujejo razvoj ostalih oblik čezmejnega sodelovanja