Ruth Becker

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prof. dr Habil - Ruth BeckerSekcija za rehabilitacijsku pedagogijui komu'nikacijske naukeHumboldtovog univerziteta u BerlinuNEKI PROBLEMI ODNOSA IZMEDU GOVORNIH POREMECAJAI SMETNJA U PISMENOM IZRAZAVANJUGovor predstavlja bazu pismenogrzralavanja, tako ,da je nes'metanofunkcioniranje govora p,redtrvjet zarazvoj vje5tine pisanja. To metlutimne znadi da su govor i pisa'nje ,iden-tic'rr-i, i da pisanje znadi jedno.stavnopreno5enje govora na papir. I govori pis'meno izrai,wanje raspolaZu sebisvoj'stvenom motivacijom, gramatid-kim ,i psiholo5kim strukturama i fun-kcionalnirn sistem,ima. (Luria2)Pismo npr. ne moZe todno fiksiratiakustidne procese govora, niti se unjemu mogu neposredno ogledatiemocionalne komponente gcrvora. Dabi se u govoru osigurala maksimalnaraztrm.ljivost, sluiimo se kod izlaga-nja glavnog i sporednog u sad,riajrurazliditom into'nacijom, mirnikom igestama. U pisanju se pri tome ,s,luii-mo posebnim redenidnim ,for,mama,konjugacijama i rad'iditim vrstama ioblicima tiska.Osebujnost pisrnenog'tzralavanjasastoji se u vedoj svjesnosti i voljnojodreclernosti. Dok malo dijete usvajagovor u neposned'noj p,raktidnoj ak-tivnosti i kom,unikaciji i pri tomedugo v,remena nije wjesno sas,tojnihelemenata govora, pismeni je oblikizraLmanja od samog podetka rszaltatposeb'nog podudavanja .i svjesne je-ziine aktiqrnosti. eitanje i pisanjekao oblici pismenog izraLavanja zah-tijevaju od djeteta s,posobnost svjesne72analize i sinteze. Oni traZe da dijetekod pisanja izdvoji pojedine niijediiz konteksta govora i pojedine glasoveiz rijedi. Na ovaj nadin dobiveni po-jedinadni glasovi moraju se s'wstatiodredenim redosljedom i ,pretv,oriti uslova. Rijed se kod ditanja mora pod-vr6i vizuolnoj analizi, slova pretvor:itiu g,lasove i u pravilnom s,lijedu izgo-vo'riti (proditati), pri demu odekivanism'isao djeluje usmjeravajuie na di-tav proces.Podetnu eta'pu pisanja predstavljaprema tome ana,liza glasovnog kom-pleksa. Nesmetano odvijanje ove ana-litidke djelatnosti oslanja se na spo-sobnost fonematidke i govorno-mo-torno-kinestetidke diferencijacije.U razvoju govora javljaju se kodsvakog djeteta gre5ke, isk'rivljavanje'rijedi, izostavljanje, zamjenj ivanje, do-davanje, izmjena mjesta glasova ilislogova. Takve se gre5ke mogu pri-mijetiti i kod podetnog pisanja. (Wal-tet', Kirchhoff, Kossakowski'). Zbogtoga je bliska pretpostavka, da dje-ca sa zaostacima ili smotnjama u go-voru imaju i te5koia kod udenja di-tanja i pisanja. Dosadainja istraZiva-nja potvriluju ovu pretpostavku, alisamo djelomidno. Na osnovu naSeg is-p,itivanja nalazi se u razredirna osnov-ne Skole od prilike 30/o djece sa smet-njama u 6itanj'u i pisanju; rnectutirnu razredima osnovnih Skola za djecus govorni,m poremeiajima nasli srnood prilike 2201o djece sa diao'rtogra-fijom i disleksijom.Iz toga slijedi:1. da govorni poremeiaji ne dovodeu svim sludajevima do sme'tnja kodditanja i pisanja,2. da izmedu pojedinih govornih Po-re,meiaja i disortografije i di'sleksijemora postojati odretlena poveza'nost,I3. da se disortografija i disleks'ija mo-gu pojaviti i kod djece koja nemajugovorni poremeiaj.Na osnovu vlastitih ispitivanja utvr-cleno je da je od pr'i'like 500/o djece sa,disortografijom i disleksijom u pred-Skolskom periodu imalo usporen go-vorni razvoj, odnosno kombinacijudislalije i agramatlzma i,li dis{alije,agramatizma i mucanja. NaBe isk'us-tvo pokazuje da se disor'tografija idisleksija de5ie javljaju kod djecekoja pokazuju govornu ,retandaciju uleksikosemantidkom, morfolo5ko-sin-taktidkom kao i u fonematsko-anti'kularnom podrudju. Do slidnih zaklju-daka dobli su i Lewina ,i stlradnici'.Oni su ustanovili da ortografski pra-vilno pisanje, koje je u skladu s uz-rastom kao i glasovno ispravno dita-nje, ,te ,razumijevanje proditanog uvelikoj mjeri ovise o pretho'dnom go-vornom razvoju djeteta, u kom se iformira uopiavanje u svrhu glasov-nog i morfolo5kog sastavljanja jednerijedi'.Kao 5to smo vei naPomenuli, Pos-toje govorni poremeiaji koji'ne utje-du na pisanje i ditanje. U takve govor-ne poremeiaje treba nPr. ubrojiti"disto" mucanje. Isto se tako rnogupojavi,ti odrectene smetnje u antikula-ciji koje ne trtjedu na pisanje nitikao posljedica niti kao popratna po-java. Tu 5,pada, izmettu ostalog, in-te,rdontalni izgovor glasova, Sto zna-di da je kod ovih sl,r.rdajeva razvojs.luSne diskrirninacije, fonematske di-ferenciiacije protekao bez poteSkoia.Mnoge smetnje artikulacije moguse negativno odnaziti na formiranjefonema, u smislu poremeiene povrat-ne sprege.Teikoie u diferencijaciji bile sudesto predmet diskusije. Dok se upodetku posobna paLnia obra6ala vi-zuelnoj diferencijaciji, postepeno sil'rsve viSe auditivne i govorno - mo-tonne, odnosno kinestetidke gre5ke di'ferencijacije kocl ove djece postaleprod,mot paZljivog Proudavanja.Bladergroent naztva stru5ne te5koiekod'djece s'disor:tografijom i dislerk-sijom "gluhota za glasovne nijanse".Walterr govori o centralnoj slabostiglasovne ,percepcije. Mi5ljenja je daspecifidan gnostidki potencijal jo5 ni-je dovoljno formiran, a da bi se fo-netske jedinice iz rijedi mogle dutii izdvojiti. Nesigurnosti govorne per-cepcije adekvatna jp onda i'reproduk-cija. I Kossakowskin karakteriziragneike djece s disortografijorn i di-sleksijom kao nedovoljno razvijenuakustidko-govorno-motornu sposob-nos,t diferenciranja i razvrstavanja.Mectu'tim do sda je Provedeno vrlornalo specifidnih ispitivanja sposob-nosti diferenciranja kod djece sa di-sortografijom i disleksijom. U jed-nom kompa'rativnom ispitiva,nju oprepoznavanju sintetidki stvorenih,glasovi,ma slidnih zvukova, kod ude-nika redovnih Skola, djece sa disor-tografijom i disleksijom, kao i djecekoja tepaju, rnogli smo ustanovi'ti dadjeca s dis'ortografijom i disleksijomkao i djeca koja tePaj,u, Pokazujuslab,ije rezultate od udenika redov-nih Skola'.Kornparativnim ispitivanjem poku-Sa'li smo osirn'toga ustanoviti postojeli razlike izmealu nonmalne djece idjece s disortografijom i disleksijotnu fonetskoj diferencijaciji konsona,nt-skih glasovnih jedinica iz govornecjeline, odnosno rijedi, buduii da jeta sposobnost izmetlu ostalog potreb-na kod pisanja diktata.I520 djece s disortografijom i dislek-sijom iz III specijalnih razreda zadisortognafidare i dislektidare uspo-realeno je s istim brojem d;jece .izIII razreda redovne Skole. T'reba uze-ti u obzir da je ispitivanje bilo mo-guie provesti ,tek u vrijeme kada suudenici iz razreda za disortografidarei dis,lektidare bili vei dva mjesecaukljuieni u posebnu nastavu u kojojse sistematski i usmjereno radilo nasmanjenj,u i otklanjanju s,metnji udiferencijaciji.Upotrebili smo ispitni materijalprema Theiner' koji je kons'trruiranza utvrtlivanje sposobnosti fonetskediferencijacije 5-6 godina stare dje-ce koja tepaju. Materijal se sastojiod 5l para rijedi, svrstanih prsmaglasovnim gru,pama, pri demu se usvakom paru rijedi jedna ,rijed razli-kuje od drruge po jednom fonem,unp,r. put-kut.Za svaku od ovih rijedi stajala jena raspolaganjtr slika ,u boji velidinadopisnice. Osirn toga urpotrijebili s,mokartice sa slovima.Ispitivanje se sastoja'lo od dvijepokusne faze s dvije varijante. Po-kus'ne f.aze razlikovale su se po .to,meda je u prvoj fazi svakom djetetu po-kazana slika para rijedi, npr. put-kut,'dok su u d'rugoj fazi umjesto slikepredodena dva s,lova po kojima su serijedi razlikovale (p-k, za put-kut).Uz predodenu sliku ili slova izgovo-,rio je logoped jednu od para rijeci.Da rbi se sprijedilo oditavanje's ustiju,stajao je logoped iza djeteta. Zadatakdjeteta bio je da pokaZe sliku od-nosno slovo za koje smatra da ga jedulo u rijedi.Svaka od obiju pokusnih faza 'pro-vodila se u dvije varijante. Kod prvevarijante moglo je dijete za vrijemeslu5anja 'rijedi izvoditi laten'tne go-vorne pokrete (unutarnja artikulaci-za).Da bi se ova govorno - kineste-tidka popratna kornponenta blokiralai ispitala fonematska sposobnost, iz-vedena je druga varijanta svake faaeispitivanja bea ar.tikulacije. U tu svrhuposrluiili smo se postup'kom Nasaro-wa'o po 'kojem je dijete za vrijemeslu5anja rijedi i pokazivanja slike,odnosno slova moralo isplaziti jezik.Ddbiveni rezultati prikazani su slije-deiom tabelom:Varijante ispitivanjaBncj gre5akaUdeniciredovnihSkolaUdeniciSkole zadisortografidarei dislektiiarekod pokusa sa slikom bezunutarnje artikulacije 11072 lo/o nivoukod pokusa sa slikom uzunutarnju artikulaciju 71)< 0,lo/o nivoukod pokusa sa slovima bezunutarnje artikulacije 89 0,lolo nivoukod pokusa sa slovima uzunutarnju artikulaciju 36 0,10/o nivouI-Ikr.rpan broj gre5aka 105 306U sve deti,ri pokusne varijante primjeien je signifikantno veii brroj gre-Saka kod djece s disortografijom idisleksijom nego kod normalne dje-ce. Norrna,lna djeca irmala su ukupno74105 pogre5aka, djeca sa disortografi-jom i disleksijom 306.Analiziram'o li broj gre5aka svih is-pitanika u odnosu 'na obje pokusnef.aze - prikazivanje slika i prikaziva-nje slova - ustarlovi't iemo da svadjeca iine veii broj greSaka kod po-kusa s prlkazivanjem slika nego, kodpokusa sa prikazivanjem slova.Broj gre5akakod slikaBroj greSakakod slova Ukupno4ll133278Odnos gre5aka kod prikazivanja sli-ka i 'prikazivanje slova iznosi 2,1 : l.Kod usporedivanja gruPa Pomak uproporcijama greSaka postaje odit:UdeniciredovnihSkolaUdeniciSkola zadislek. idisortograf.UkupanbrojgreSakaI odnosI redovni :I dislek. iI disortograf.greike kodslikagre5'ke kodslova181125978278r33l: 1,9I : 15,64Ll105 306Djeca s disortografijom i dislek-sijom dine kod pokusa sa prikaziva-nism slika dvostruko vi5e greSaka odudenika redovnih 5kola, kod pokusasa slovi,ma raste broj gre5aka tak za15,6 puta.Usporedimo 'li broj gre5aka kodp.rikazivanja slika i prikazivanja slovaza obje grupe djece, moZemo kodudenika redovnih Skola primijeti'tiznadajno opadanje gre5a:ka kod Po-kusa sa s,Iovima nasuprot Pokusu saslikama. Kod djece s disortografijomi disteksijom je ta razlika u gre5ka-ma manja.Usporedimo 'li 'broj gre5aka u 'od-nosu na obje varijante eksperimentamoguinost unutarnje artikurlacije, od-.ro*o nemoguinost unutarnje antiku-lacije - moZemo ustanoviti slijede-(e:Broi Ere5aka kod Pokusasa slikomX'uz unutar.artikul.bez unutar.artikul.udenicired. Skoladjeca sadisograf. idisleksijom7211025710,1,,/o nivou1o/o nivouBroj gre5aka kod Pokusasa slovlmaX'uz unutar.artikul.bez unutar.artikul.udenicired. Skoladieca sadisograf. idisleksijomnema signif 'razlike0,10/o nivou36 8975grrik!SPRIJECENAARTI KU L AC IJASLOBODNAARTIKULACIJArazlika izmedu udenika redovnih 5ko'la i djece s disortografijom i dislek-sijom uodljiva i to u razliditom redo-slijedu javljanja unu,taf, pojedi'nih fa-za ispitivanja.l-_l a,""" r dirorlogralljom i di3l.ksijomI ua"n,"i rcdovnih akot.Kod udenika redovnih Skola kao ikod djece s disor'tografijom i disleksi-jom primijeien je veii b,roj gre5akakada je verbokinestetidka komponen-ta blokirana, tj. kada je onomogu-iona unutarnja artikulacija. Ipak je76Ove razlike u redoslijedu greSakakod obje grupe udenika mogu se naslijedeii nadin interpretirati: kodudenika redovnih Skola gotovo se i nejavljaju greSke kod pokusa sa slovi-ma. MoZe se pretpostaviti'da se djecasluZe predodenim slovima po kojimase rijedi razlikuju, i koja predstavlja-ju vizuelan nadomjestak za glasove,kao pomoi kod diferencijacije rijediu odinosu na njihovu glasovnu struk-turu. Kod pokusa sa slikama pruienaje djetettr pomoi u odnosu \a zna-denje rijedi koja mu, medtttim, neolak5ava fonematsku di,ferencijacijukons,onanata u rijedi.Redosljed broja gre5aka u pojedi-nirn ispitnim fazama i varijantamaje slijedeii:Udeniciredov'nihSkolaDjeca sdisleksijom idi,sorto-grafijompokus sa slovima uzslobodnu artikulacijupokus sa slovima uzsprijedenu artikulacijupokus sa slikama uzslobodnu artikulacijupokus sa slikama uz3prijeden'u artikulacijuUkupan broj gre5aka:367I89110262572306105Veii broj greSaka kod djece s di-sortografijom i disleksijom u objepokusne varijante s onemoguienomartikulacijom ukazuj'u na dinjenicuda blokiranje govorno-motorno-ki-nestetidkih funkcija u znatnoj mjeriogranidava percipiranje, tj. fonema-tidku diferencijaciju konsonanata.Prema tome kod djece s disontografi-jom i disleksijom radi se odito o pre-teZno fonematidkoj slabosti diferen-cinanja.Znatno veii broj gre5aka kod djeces disortografijom i disleksijom u us-pored'bi s udenicima redovnih Skolau oba pokusa sa slovi'ma pokazujeosim toga, da ova djeca nema,ju samosmanjenu sposobnost diferencijacije,vei isto tako da ne posjeduju stabil-nu vezu izmedu slova i glasa. Slje-deii prikaz potcrtava ovu dinjenicu:Odnos izmetlu uderrika redovnihSkola i djece s disortografijomi disleks,ijompokus sa slikamauz slobodnuartikulacijupokus .s.a slikamauz spnJecenuartikulacijupokus sa slovimauz slobodnuartikulacijupokus 9.a jlovimauz sprrJecenuartikulacijul: 2,81: 1,51: 1,8I : 14,8IIPromatramo li odnos u broju gre'Saka, vidjet iemo da djeca s disorto-grafijom i disleksijom kod pokusasa slovirna imaju 18 puta vi5e g,reSaka'kad je urrutar.nja a'rtiku'lacija dozvo-ljena i 15 puta vi5e greiaka, kad jeunutarnja artikulacija onemoguiena.Broj greSaka kod pokusaKod analize gre5aka u odnosu narazlidite glasovne grupe vidljivo jeda se kod svih pokusa s eksplozivimai nazalima javlja najveii broj gre5aka,Sto pokazuje sliijede6a tabela i gra'fidki prikaz 3.sa slikama uz sprijedenu artikulacijuGlasovnagrupaUdenici ."aourrif, Iskola IDieca s disleksijomi disortografijomSignifi-kantnostx,Ukupan brojgreSaka lolo11072NazaliL i R glasoviEksploziviFrikativiAfrikate2755ll8930325104nema razlikenema razlike1o/onema razlikenema razlikeBroj gre5aka kod pokusa sa slikama uz dozvoljenu artikulacijuGlasovnagrupaUdenici redovnihSkolaDieca s disleksiiomi disortografij6mSienifi-kantnostX'Uktrpan brojgre5akaNazaliL i R glasoviEksploziviFrikativiAfr,ikate25l109507ll52,104)0,lo/onema razlikenema razlike0,10/onema razlike2,501oBroj gre5aka kod pokusa sa slovima uz sprijedenu artikulacijuGlasovnagrupaUdenici redovnihSkolaDieca s disleksiiomi disortografij6mSienifi-kantnostX'U,kupan brojgreiakaNazaliL i R glasoviEksploziviFrikativiAfrikate8926439l196:20,lo/o0,lo/o50/o0,lo/o5u/ololo78kod pokusa sa slovima uz dozvoljenu artikulacijuGlasovnagrupaUdenici redovnihSkolaDjeca s disleksijomi disortografijomSignifi-KantnostX'0,lolo2,5Dlonema razli,ke0,10/ololonema razlikel.Ikupan brojgreiakaNazaliL i R glasoviEksploziviFrikativiAfri,kate368t78J21ISprijedenairtikulaciiamSlobodnaa rtikulacijaSprijedenaa rtikulac ijaSlobodnaa rtikulaciiaDjeca sa disortografijom i disleksijomUienlci redovnlh 6kolaNa osnovu raultata ovih ispirtiva-nja, opravdano je postaviti zahtijovda raevoj sposobnosti diferencijacijeglasova kao i analize glasova postanuisto tako sasta"uni dijelovi specijalnogodgojnog i obrazovnog programa uradu s djecom sa disortografijorn idisrleksijom kao 5to je to i ulvr5Ci,va-nje poveznosti izmetlu glasova i slo-va. Ova se sposobnost mora metl,utimi kod djece s govornim poremeia3'imapredSkolske dobi razvijati i povezatis korekturom galsova, kako bi se nataj nadin sprijedilo nastajanje disortografije i disleksije.79greikeNAZALI LIKVIDI EKSPLOZIVI FRIKATIVI AFRIKATEdjeca s di sortografiiom i dislekiilomucenici redoYnih.3kola1.2.3.4.Luria, A. R.: Die Entwicklung der Sprache und die Entstehtmg derProzesse, Ergebnisse der sowie tischen Psychologie, A'kademie'Verlagl E.ntstehung  p-sychisglt91t. s ie h i . l , Berlin 1967.W"lt;i; k., -UU"r aie ingeUbrenen Schieib-LeEe-Schwiichen, Schweizer Archivf. Neurologie und Psychiatrie 1956,78.-Kirchhoff.?.: Lese- und Rechtschieib-Schwiiche im Kindesalter, Verlag S. Kar-ger, Basel 1954.Kossattiowsti, A.: Wie iiberwinden wir die Schwierigkeiten beim_ Lesen- undSchreihenlernen inshesondere bei Lese-Rechtschreib-Schwiiche? VWV, Berlin r ib nlernen. i b - echtsch196r.S. iewlna, R. F.: Sprachstijnrngen bei Schiilern der unteren Klassen der Normal-schule, Moskau 1!)65.806.7.8.9.10.Spirowa, L. F.: Uber Methoden zur Untersuchung von Sprach-, Lese und Recht-schreibstdrungen, Die Sonderschule, 1972, Br. 3, S. 16-176.Bladergroen, W. J.: Uber die D'iagnostik und Theorie von Lesehemmucrgen, Pra-xis der Kinderrpsychologie, 1955/1.Beoker, R.: Uber das Erkennen synthetisch erzeugter vokaliihnlicher Kliingedurch normalsprechende, stammelnde und lese-rechtschreibschwache Schiiler,Bericht iiber den int. Kongress ftr phonetische Wiss., Prag 1967.Theiner, Chr.: Untersuchungen zur phonematischen Differenzierungsfiihigkeit,Die Sonderschule, l. Beiheft 1968.Nasorowa, L. K.: Die Rolle der kindsthetischen Sprechweise beim Schreiben,Beitriige zur Anwendung der Lehre Pawlows auf Fragen des Unterrichts,Berlin 1955.Prof. dr Habtl. Ruth BeckerZusammenfassungDie miiLndliche Sprache wird als Grundlage unserer Schriftsprache dargestellt.Deshalb fiihren einige Stiimngen der miindlichen Sprache - z. B. allgemeineSprachentwicklungsverziigerung oder kombinierte Sprachstdrungen wie Dyslalie/ Agram'matismus - hiiufig auch zu Stdnrngen in der Entwicklung des Lesens undRechtschreibens. Es wird i.iber eine vergleichende Untersuchung an normalen undlese-rechtschreib-schwachen Kindern zur Frage der phonematischen Differenzie-rungsfiihigkeit berichtet, wobei verschiedene Versuchs. varianten Anwendung fan-den. Aus den hohen Fehlerzahlen der Lrs. Kinder wird die Forsderung abgeleitet,dass bei diesen Kindern die Fiihigkeit zur Laut differenzienung und Lautanalyseentwickelt werden muss.Prevela Borka TeodorovldAsistent Fakulteta za defektologijuSveuCili5ta u Zagrebu8l

Neki problemi odnosa između govornih poremećaja i smetnja u pismenom izražavanju

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia