Sulejman Mašović

Mašović, Sulejman

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Dr S. Ma5ovii - ZagrebPRAVNA REGULATIVA REHABILITACIJE I ZASTITE HENDIKEPIRANIH(Nova zakonodavna etapa)Ustavnim amandmani.ma XX doXXLII na Ustav SFRJ, i Ustarmian za-konom za sprovottenje tih ustavnihamandmana, .polovinom 1971. godineodpodela je nova legislativna etapa una5oj zemlji. Njena je osnorrna ka-rakteristika: preno5enje nadleZonstiiz oblasti federacije na republike ipo,krajine te kroz zakonodavstvo, ,me-tlu ostalim i u oblasti dru'Stvenihslu,Zbi, gdje se nalazi i rehabilitacijai zaStita hendikerpiranirh os:oiba; pro5i-renje regulatirme sposobnosti,komu-na, radnih organizacija i interesnihzajednica, te dalje usavr5avanje sa-moupravnog sistema. Novi kvalitetpredstavlja olblik druStvenog dogova-ranja mettru zainteresirani,m d,inioci-ma o mnogim znadajnim pitanjimaod zajednidkog interesa, kojima senadomje5ta formalne zakone.Skup5tine socijalistidkih repubilkai socijalistidkih autonomnih pokrajina su zatim donijele svoje ustavneamandmane i ustarme zakone za q)rG.votlenje istih. U nekim od tih aman-dmana Sire su obractena rpodrudjazdravstva, odgoja i obrazovanja, socijalne za3tite, socijalnog osiguranja,rada i zapo5ljavanja, u kojima,su po-sredno il,i noposredno spomenuti iinvalidi. Odrnah su podele sustavnepripreme kr'w razna radna tijela zanoveliranje postojecih ili dono3enjenovih proipisa. Za neke od njth, kojisu od iireg znadenja ili reguli5u je-))dinstvenu mater'iju (kao: lutrija),prethodno se nastojala pribaviti me-durepublidka i pokrajinska suglas-nost o toisnovnim nadelima. Taj pos-tupak je, medutim, kod nekih zako.na ,trajao duZe, ,Sto je izazvalo zaka5-njenje u donoienju, u odnosu na po-trebe ili odekivanost-Rehabilitacija i zaStita invalidnihosoba normirana je u velikorrn brojupropisa, jer se prostire u svi.m dru-Stvenim sluibama. To odgovara su-vremenom znanstvenom pristupu dabriga za hendlkepirane treba biti in-tegralni dio opieg druStvenog ,inte-resa za sve gratlane, a sa,mo iznimnokada je to nuZno, da se regulira ,spe-cijalnim rloirrna,ma. Prva mectunarod-na konferencija o rlegislaciji u koristinvali'da, odrZana listopada L971. go-dine.u Rimu, prihvatila je kao osnov-ni stav: hendikopirane osobe su gra-dani sa svim pravima, koje im drZavarnora priznati, plus one mjere kojesu neophodne za pnovodenje njiho-vog' osposobljavanja i ukljudenja uaktivan Zivot.Dis'perzija ovih propisa ima slabustranu u tome Sto ih je tesko pratiti,,usagla5avati i primjenjivati. Dalje,kad se uspje3no mijenja norma ujednoj oblasti, a ne prati je pobolj-Sanje u dru,goj, ni prva nema efekta(na pr. vi5e republidkih propisa ospeoijalnim Skolama' uvelo je pred-Skolski odgoj i obrazovanje kao oba-vezan, ,bar od pete godine, ali s,oci-jal'no osiguranje nije pro5irilo pravadjece osiguranika na tu Zivotnu dob,pa nema tko plaiati tro5kove smje5-taja djece u internat, zbog dega je iprvo ,pravo blokirano jer veiina pred-Sko,lske djece treba smjestaj. Zanirn-ljivo je zbog toga, da su u novim za-konima nekih repu:blika (o mirovin-skorn i invalidskom osi,guranju) pro-gramirani zahtjevi da se kompleksnarehabilitacija obradi u posebnim za-konirna u 1973.,,i dalje (Srbija, Bos-na i Hercegovina, Hrvatska, te Slove-nija, koja je vei od 1968. godine ima-la prvi zakon o osposobljavanju inva-lidne djece i omladine, koji se sadatreba pro5iriti i obuhvatiti finanoira-nje i sl.).U periodu od amandmana naovarno,najznadajniji su n'ovi zakoni o miro-vinskom i invalidskom osiguranju, ko-ie su don'ijele sve republike i pokra-jine; a neke od njiih i statute zajed-nica rnirovinskog i invalidskog osigu-ranja (BiH, Hrvatska, Sloveniia, Srbi-ja). Prethodno je donijet Zakon o,osnovnirn rpravima iz mirovinskog iinvalidskog osi,guranja (Sl. list SFRJbroj 35/72), na tomelju ovla5tenja izustavnog amandmana XXX, premakojem federacija rrutvrtluje osnovnaprava radnih ljudi, radi obezbjeclenjaniihove socijalne sigurnosti i solidar-nosti.. Ovaj savezni propis je utvrdiosamo osnovna prava osiguranih (3)metlu koja spada i pravo na pro,fesio-nalnu rehabilitaciju i zapo3liavanje usludaiu smanjenja ili guibitka radnesposcrbnosti sa odgovarajuiim nakna-dama. Cijeli sistem, pa i uvjete zakoriStenje spomenutih prava propisuiu republike, pokraiine i zajedniceosiguranja. Na kraiu je utvrclen i po-stupak za stjecanje prava u o'snov-nim crtarna.U ci'tiranim (novim) zakonima una-rprije{Iena je donekle rehabilitaciia,ostala prava invalida rada, te pojada-ne'obaveze radnlh organizaciia premanjima. Ostali invalidi su bolje pro5liu podrudju priznavanja prava na tu'tlu pomoi (distrofidar'i, invalidi cere-bralne i polio-paralue uz slijepe kojisr.r to ,pravo imali i ranije). B'e,nefioi-rani staZ je opienito priznat ,inva'li-dima za TUlo i vi5e tjelesne invalid-nosti. U zajednicama 'i njihovim tije-lima invalidi su ,do5li do znatnih pra-va, narredito u republikama gdje po-stoje kon'ferencije za rehabilitaciju(koje okupljaju sve zainteresiranefaktore) kao u Sloveniji i Hrvatskoj.Hendikepirana djeca osiguranika os-tala su i u novim zakonima i statuti'ma na starim pravima, koja su steklaUredbom o profesionalnoj rehabilita-ciji djece osiguranika iz 1.96I. godine(kasnije su te odrodbe unijete u novelirani osnovni zakon o invalidskomosiguranju). Pozitivan je i trend zah-tjeva da djeca poljoprivrednika usko-ro dobiju ista prava, u smislu odred-bi dlana 36 st. 9 Ustava SFRJ (kojirnadru5tvena zajednica osigurava uvjeteza profesionalno osposobljavanje iodgovarajuie zapoSljavanje invalida).U smislu zakonodavnog ovla5tenja,u B,iH i Sloveniji su ranije donijetipropisi o za5titni'm radionicarna isrodnim ustanovama za profesional-no osposotbljavanje i zapoSljavanje te-Zih invalida (1970/71.). Koncem 1972.ne$to op5irniji zakon o toj materijiprihvaien je i u Srbiji. Nj,ihova glav-na sadrZina je odretlivanje omjerainvalida i neinvalida u ovim ustano-vama, te namjene fonda za rehabili-taciju, koji se formira iz svitr ,olak-S,ica koje one uZivaju. Kako su, Poa.mandmanima, republike i pokrajinesada dobile mnogo Sira ovla3tonja,odekuje se da ie"u 1973. i sve ostaleod njih donijeti srodhe'propise. Na-mjera je kod veiine da se obuihvatesamo za3titne radi'onice, zbgo akut-nosti stanja, ali dio strudnjaka traZida to budu generalne odredbe o svimustanovama koje strudno osposoblja-ju ili zapo5ljavaju 'invalide, tim prijeSto je raniji savezni zakon o us'tanovama prestao vaLiti.23VrSe se priprerne i za dono5enjenovih reputbliikih i pokrajinskih za-kona o udruZenom radu, al,i se dekana usvajanje saveznog zakana o me-clusobnim odnosima radnika u udru-Zenom radu. U nacrtu ovog posljed-njeg navode se osnovna prava mectukoj'irna je pravo radnika kod koganastupi invalidnost da radi na svomili drugom radnom mjestu (gdje rno-ie) ba, profesionalne rdtrabilitacije.Takoaler se norrnira da se radnik sasmanjenom zdravstvenom ili radnomsposobnoSdu, kada je profesional,nomrehabilitacijorn osposobljen za odre-cleni posao, smatra sposobnim za" onoza5to je osposobljen. Invalidske orga-nizacije traie i odekuju da ove odred-be budu razraclene u republidkim ipokrajinskirn propi,sima, kao ,i trni-jete nove koje trebaju rje5iti nekaotvorena pitanja kao npr. stqanjeinvalida u radni odnos, posebno onihpod specijalnim uvjetima (te},ih), za-Stita ne sarno invalida rada vei i os-talih u radnom odnosu, stru.dno na-predovanje i dr. Time ie se olak5atidobivanje i zad{z.avanje radnih mje-sta u otvorenoj privredi za invalide,koie nailaze na razlidite te3koie bilousliied predrasuda, bilo zbog neoba-vie3tenosti ili nepo@unog osposob-ljenja.Zbog prestanka vaZnos'ti i saveznogpropisa o organiizaciji i financiraniuzapo5ljavanja, takotler se odekuie dase u 1973. donese repu,blidka regu-lativa. Ranije su republike i pokra-jine imale kratke zakone u svrhusprovodenia saveznog propisa, a u1972. donijele su nove samo SR BiHi Voivodina. Tae i nacrti postoje u,drugi,rna, u kojima sudjeluj,u i inva.lidske organizacije, strudne sluibe i'sl. odekujudi rnnogo i od ovih normi,u svrhu uvotlenja cjelovitog i efikas-n'ijeg sistema zapo3ljavanja invalida,jer sadaSnji nadin utvrifivanja radnihmjesta preko piiwednih organizacija ne daje odekivane rezultate. Uprednacrtu propisa Slovenije dano24je posebno poglavlje o zapo5ljavanjuinvalida i osoba sa s,manjenom rad-nom sposobno5iu, gdje su ,unijeteveoma pogodne norme koje jasnoodretluju abaveze svih faktora i cje-Iovito reguliraju primanje na radinvalida ne sarno u privredu, vei iza5titne radionice, pogone, rad kodkuie ;i sl.Povezana sa ovom proble,rnatikompripreme invalida za rad i ukljudi-vanje posao, je i regulativa o strud-nom osposobljavanju. Nakon u:kida-nja saveznog Pravilnika o profesional-noj rehabilitaciji, u svim republika-ma i pokrajinama, u zakone o sred-njem obrazovanj.u unijete su odre&be za organizaciju ovog dijela edu-kacije hendikepirane omladine. Nor-me sn nedostatne, pa se pruia Sansada se u toku noveliranja ovih za-kona potraie elastidnija rje5enja,tim prije 5to pripreme za rad .dsistem zaipodljavanja znatno zaosta-ju iza rnedioiniskog i edukativnogtertmana. Znanost i praksa su uka-zali ma neke nove forme d dalekoSire moguinosti osposobljavanja, pabi legislacija trdbala da slijedi zanji.ma. (Mi iemo u narednom broju "Defektologije" iznijeti sada5njestanje, te rnoderna stremljenja u or-ganizaoiji sistema strudnog osposob-ljavanja invali'dne omladine i odras-lih).Specijalno Skolstvo je i ranije bilou domeni repu,blika, ali u 1973. seodekuje usklailivanje sa ustavnimamandmanima i uno5enje nekith iino-vacija. Praksa pokazuje da je efikas-nije postojanje posebnih zakona ospecijalnom Skolstvu, nego li norrni-ranje te materije u zakonima o osnov-nim Skolama gdje ne nalaze dovolj-no prostora. Sazreli su uvjeti da sepred5kolski tretman uvede kao oba-vezni dio rehabilitacionog procesa, dase pro$iri dnevni boravak, te speci-jalne Skole otvore prema iivotu. Usvijetu je pristutan pokret snaZne in-tegracije izoliranih formi u redovne,IIposebno za djecu sa lakim smetnja-ma. U torn smislu se odekuje da seredovne osnovne Skole daleko vi'Seprilagode tretmanu znadajnog brojadjece Skolske dobi sa smetnjama uudenju i ponaSanju, kako ova ne bibila primorana da odlaze u specijalne3ko'le ii odjelenja, koji su namjenjenidjeoi ometenoj u psihofizidkom raz-voj,u.U svim rpodrudjima je u toku i no-veliranje propisa o financiranju obra-zwanja. Iako je opii trend usmjere,nna izjednadavanje specijalnih Skola saosnovnim Skolama, u pogledu izvorafinanoiranja (preko osnovnih zaie'd'nica obrazovanja) svuda je prisutnapotreba da se iz nekog fonda solidar-nosti pomaZu pasivne kornune, u ko'jima znatno zaostaje osnivanje i raz-voj specijalnog Skolstva. Kvalitetnesu promjene u financiranju strudnogosposdbljavanja, koje se mora osla-njati na izvore grupacija ,ordretlenihprivrednih grana. Po5to nijedna od'njih nije zainteresirana za kadroveiz ,na5ih specijalnih ustanova, potreb-no ie nastojati da se iz zajednidkihfondova ropublike ili pokrajine po-kr'ivaju iz'daor profesionalnog osrpGsobljavanja hendikepirane omladineuz particiipaciju fondova invalidskogosiguranja. Potreba je takode da senor"mira nadin finanicranja i organi-zacije permanentnog obrazovanja in-valida, jer je to jedna od osnovanaSe ,Skolske reforme i prbduviet us-pje5nosti u privredi, koia traZi upor-no i stalno strudno i o,pie usavr5ava-nje, a u kojem rnoraiu sudjelovati 'ina3e specijalne Skole i drugi pros-vjetni dinioci.Nakon presta,nka vaZ,nosti saveznorgPravilnika o kategorizaciii i evi'den-ciii djece ometene u fizidkom i psi-rhidkom razvoju, iz 1960. godine, utoku su intenzivne pripreme z.a do-no5enje reputbliikih i pokraiinskihprouisa. Dosada ie to sarrno udinienou SR BiH, a vjeroiatno (.e u 1973.biti to i u drugi,m podrudiima, jer jepcrtrdba neodloina. Kroz viSe dogo-varanja, posebno preko Savsza dru-Stava defektologa, postignuti su na-delni dogovori o definicijama i bit-noj terminologiji u pravilnicima. Pa-ralelno s tim predstavndci resora pro-svjete i socijalne za'5tite su uskladilipoglede na sistsm otkrivanja, opser-vacije i evidencije ometene djece.Unatod tome, rasprave se nastavlja-ju, d,ogovor mijenja ,i vjerojatno ie-mo 'imati propise sa bitnim razlika-ma, Sto (e oteiati jed,instven'u 'klasi-fikaciju i statistiku, a izazvati teS-koie ,u primjeni. Odekuje se da iedogovorii sa zajednicama zdravstve-nog osi,guranja uspjeti smanjiti tro5-kove organa socijalne za'Stite opiina'i time ubrzati otkrivanje i opserva-cije preostalih sludajeva.U toku je uskladfivanie svitr posto-jeiih propisa u republikama i pokra-iinama sa ustavnim amandmanima.To ie prilika za u'no5enje inovacija.U Sloveniii se pokazala veoma kori-sna odred'ba o ofbaveznom prqgleda-va,njru sve djece dirn navr5e tni go'dine, rornoguiuj,udi ranije otkrivanjedevijacija, registracije, ometene dje-ce i sustavni tret'man. Postoje uvietida se i u drugim krajevima zakon-s'laim putom po6ne organizirana pre-vencija i izgradnja potrebnih usta-r\ova za mal'u diecu sa raznim o5te-ienjem. Veoma je koristila i odredbao povi5enom d,ordatku za svu kate-'gorizirana djecu (za 50/o), a koja is-punjavaju ostale uvjete (Hrvatska).Slijedile su Slovenrija, Makedoniia iKosovo, ali samo za .tele ometenudjecu (koia se ne osposobljavaju).Prri usklailivanju pr,opisa o neposred-noj djedj,oi za,3titi, postoje uvieti dase poput Sloveniie organiziraju po-sebne zaiednice, koje ie ,modi teme-liito izuCavati i programirati izgrad-nju ,mreZe pred$'kolskih ustanova idrugih forrmi, za koje'se niiihova sred-stva po zakonu ;kcvriste. Tu ie Sansada se brZe 'dode do neo,plhodnih ma-trih Skola, specijalnih vrtiia, odjele-25nja za umjereno i vi5estruko ome-tene i dr.Porodidno pravo, koje je jo6 od1946/47. bitro regulirano kroz detirisavezna zakona, bilo je intenzirrno,proudavano u posljednje dvije godi-ne kroz javnu diskusiju i brojne rad-ne grupe. TeZilo se njegovoj noveli-zacij,i prema danaSnjim potrebamarazvoja naSeg 'dru,5tva i kodi'fikaciji.Suglasnost, meifutim, nije bila postig-nuta ni meclu profesoriana pravrlihfakulteta i drugim strukturama u ne-kim nadelnim pitanjima. Po5to je ,iova matenija amandmanima izazetarz nadletnosti federacije, vr5e se pri-preme u repulblikarna i pokrajinama,a J,ugoslavenska konferenoija za soci-ja'lni rad koordinira dogovore rad,inekih zajednidkih rje5enia. Dosadaje samo Makedomija 'donijela tri za-kona (o stara,teljstvu, o usvojenju io odnosima roditelja i djece, dok jeonaj o braku pred konadnom revizi-jom). Postoje izgledi da se u spotrne-nute zakone unose neke nove odred-be koje bi zna{rile odrectene olakSiceza neke 'grupe hendikepiranih, naro-dito u bradnoorr pravu, gdie irma dosta nedoredenih od,redb,i. Opda ie teL-nja da se Centar za socijalni radutvrdi kao staratelj za hendikepira-nu djecu; kad im umru roditelji, jerse i roflaci nerado prrimaj,u te funk-oije.U toku je i noveliranje Zakona osooiialnoj zaStirti, koji imaju sve ,re-publike osim Slovenije (koia je od-Iu6ila d:a ovo podrudie regulira samodruStvenirn dogovopima i propisimakomuna). Inte,ncija je roditelfa hen-,dikepirane djece i brojnih strudnia-ka, da se tro5kovi za rehabilitaciju(ako ne rpostoje iz drugih izvora)uvedu ,kao prava a ne rnoguinost,dra se osigura materiialna potpora po-rod,ica'ma sa heurdikepiran'im dlanom(zbog povi5enitr tro5kova) i da seinvalidskim organizacijama priznastatus strudnih udruZehia koja w5eneke'funkciJe organa i sluZbi, ,te zbi>g26toga utvrde i trajniji obl'ici njihovogfinanciranja. Drugi dio sredstava zanjihove programe treba se osiguratiiz'fondova Lutrije, koja ie nakon de-central,izacije dotirati humane i kul-turne zadatke. P,rema dosada doni-jetim zakonima o ovoj materiji (Sto-venija, BiH, Makedonija - u drugimrepubl,ikama je u toku) znadajna s,uovla$tenja rep,ubl,idke urprave u ras-podjeli dijela prihoda Lutrije za hu-manitarne i druge organizacije. USloveniji prijedlog daje Savjet ko-,risnika Lutrije i drugih zai,nteresira-nih faktora, a Sktrrp5tina republikedonosi konadnu odluku.Od interesa za ovu problematikusu jo5 repu,blidki i pokrajinski zakonio udruZenj,ima, koji su skoro svr.ldaprihvadeni. Invalidske organizac.ijesu to,rn prilikom tratile da im se pri-zna posebarn status meilu ostalim d'ru-Stvenim,orrganizacijarna, obzirom nanjihovu funkciju od posebnog inte-resa za zajednicu. PredlaZu se i veiaosl'obodenja ili ustupanja za5titni,rnradionicama koj,irh sada ima oko 60u na5oj zemlji, ,te oko 40 za3titnihpogona, da bi im se pobolj5ao mate-rijalni poloZaj na trZi5tu i podigaonivo rehabilitacije (neke olak5iceimaju sve, ali druge saino u odrede-ni,m regijama, na rpr. plaianje nakna-de osobnog dohotka sarno za prvih7 dana (jedino u H,rvatskoj) itd. Upropisima o porezi,ma nedovoljno sesrpominju invalidne 'osobe,' iako sunjihova udruZenja traLila odrealeneolak5ice kad njihovi ilanov,i vr5e obrtili rad. kod ,kude, iti kod utvrdivanjarninimuma za oporezivanje (da sepodvostrudi!) pri fiksiranju porezana'dorhodak iz poljoprivrede i sl. Poito je nacrt Zakona o osnovama saGbra(,aja na putevima sada na javnirrndiskusijama, odekuje se da,ie se uva.Ziti prijed'log DruS,tava tjelesnih inva-lida za rposetbnu za5titu invaldria sakolima, kolicima i dr., kako bi im re-,publike i pokrajine na temelju togarnogle dati S,ira prava. Na revizij,i sui prupisi o civilnim irtvama rata usvrhu prodirenja prava, odnosno da'vanjem prava svim irtvama, a ne sa-mo slijepima (kako je bilo u Prvo-bitnim zakonima nekih Podrudja).Gtirane izmjene 'i dopune postoje'iih, kao i donoienje novih zakona,velika je Sansa za invalidska udruZe'nja, specijalne ustarnove, organe istmdne sluZbe, a posebno defektolo'ge na svim radni,m mjestima, da sezatJztrnt za nova i Sto povoljnija rije-Senja u korist hendikepiranih grada.na. Uz mater,ijalnu bazu, kadrove ius;tanove, zakonodavstvo je najvaZnijiuvjet stabilizaoije postojeiih ins'titu-cija i osnivanje 'novih, te pobolj5anjeprava, a time i rnoguinosti jo5 brZegi efikasnijeg osposobljavanja za Li-vot i rad invali'da u na5em sociialis-tidkom druitvu.Dr SuleJman Ma5ovid - ZagrebJURIDICAL REGULATION OF REHABILITATION AND PROTECTIONOF THE HANDICAPPED(A New Legislative Stage)SummarYThe autlror gives the concrete analysis-of the present state,of legislatio.n inthe sphere of rehibilitation and protection of the handicapped in Yugoslavia. Afte_rthat ionforming of certain ordinances to the constitution amandmanes is described.Paiallel descriftion of regulations in republics -and. regio-ns is given. The authorsussests the wav of fulfilment of certain rights for invalides."" In the end-the author cites what is being prepared in this field and- suggests,"rn"*l i*p.on"-"rtf of the system of rehabi-liiation and protection of the handi-capped.27

Pravna regulativa rehabilitacije i zaštite hendikepiranih

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia